Najave

Prikupljanje zahtjeva za dodjelu jednokratne potpore učenicima SŠ

Na temelju Zaključka gradonačelnika Grada Krka od 17. srpnja 2017. godine, Grad Krk objavljuje Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjelu jednokratne potpore (stipendije) učenicima srednjih škola za 2017./2018. školsku godinu.

 

I. Grad Krk objavljuje Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za dodjelu jednokratne potpore (stipendije) učenicima srednjih škola za 2017./2018. školsku godinu.

 

II. Javni poziv objavljuje se na Internet stranicama Grada Krka, zajedno s pripadajućim obrascem (Zahtjevom) koji je dostupan u prilogu ovog Javnog poziva ili se može preuzeti osobno u Odsjeku za društvene djelatnosti Grada Krka, II. kat (upravne zgrade Grada Krka).

 

III. Grad Krk će dodijeliti jednokratnu potporu (stipendiju) svim učenicima Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk koji imaju prebivalište na području Grada Krka, kao i učenicima koji pohađaju srednje škole izvan otoka Krka, a koji su, kao redovni polaznici, upisani u školsku 2017./2018. godinu.

 

IV. Učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk, uz Zahtjev trebaju priložiti presliku tekućeg ili žiro-računa, osobnog ili od roditelja/zakonskog zastupnika.

 

V. Učenici koji pohađaju srednje škole izvan otoka Krka uz Zahtjev trebaju priložiti:

 

  • potvrdu o upisu u srednju školu;

  • potvrdu o prebivalištu ili presliku osobne iskaznice;

  • presliku tekućeg računa, osobnog ili od roditelja/zakonskog zastupnika.

 

VI. Ispunjen Zahtjev za isplatu s pripadajućom dokumentacijom potrebno je dostaviti do 30. rujna 2017. godine, osobno u Odsjek za društvene djelatnosti, II. kat (upravne zgrade Grada Krka) ili poštom na adresu: Grad Krk, Trg bana Josipa Jelačića 2, 51500 Krk. 

 

VII. Visina jednokratne potpore (stipendije) iznosi 500,00 kuna. 

 

VIII. Osobama - korisnicima koji su u sustavu socijalne skrbi Grada Krka, Grad Krk će u cijelosti podmiriti trošak nabave školskih knjiga.

 

IX. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja, možete se javiti telefonom na 051 401 120 ili mailom na marinka.margan@grad-krk.hr.

 

Prilozi uz Javni poziv:

 

Prikupljanje zahtjeva za sufinanciranje školskih knjiga učenicima OŠ

Na temelju Zaključka gradonačelnika Grada Krka od 17. srpnja 2017. godine, Grad Krk objavljuje Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za sufinanciranje školskih knjiga učenicima osnovnih škola za 2017./2018. školsku godinu. 

 

I. Grad Krk objavljuje Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za sufinanciranje školskih knjiga učenicima osnovnih škola za 2017./2018. školsku godinu.

 

II. Javni poziv objavljuje se na Internet stranicama Grada Krka, zajedno s pripadajućim obrascem (Zahtjevom) koji je dostupan u prilogu ovog Javnog poziva ili se može preuzeti osobno u Odsjeku za društvene djelatnosti Grada Krka, II. kat (upravne zgrade Grada Krka).

 

III. Uz Zahtjev potrebno je priložiti originalni račun, kao i kopiju tekućeg ili žiro-računa na koji će Grad Krk izvršiti uplatu. Ispunjen Zahtjev za isplatu s pripadajućom dokumentacijom potrebno je dostaviti do 30. rujna 2017. godine, osobno u Odsjek za društvene djelatnosti, II. kat (upravne zgrade Grada Krka) ili poštom na adresu: Grad Krk, Trg bana Josipa Jelačića 2, 51500 Krk.

 

IV. Grad Krk će sufinancirati trošak nabave školskih knjiga u školskoj 2017./2018. godini svim učenicima Osnovne škole Fran Krsto Frankopan Krk, Matične škole Krk i Područne škole Vrh, koji su podnijeli Zahtjev za isplatu te uz Zahtjev dostavili potrebnu dokumentaciju.

 

V. Učenici (izuzev učenika 1. razreda) koji su u razmjeni dobili školske knjige, Grad Krk će sufinancirati nabavu radnih bilježnica i mape za likovni te knjiga koje im nedostaju, i to na način:

 

  • za učenike 1. razreda osnovne škole do 500,00 kuna;

  • za učenike od 2. do 4. razreda osnovne škole do 250,00 kuna;

  • za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole do 500,00 kuna.

 

VI. Ako je razred veći od razreda od kojeg je naslijedio knjige, učenici koji knjige nisu dobili, temeljem popisa Škole, od Grada Krka dobit će slijedeći iznos potpore:

 

  • za učenike od 2. do 4. razreda osnovne škole do 500,00 kuna;

  • za učenike od 5. do 8. razreda osnovne škole do 1.000,00 kuna.

 

VII. Učenici, odnosno njihovi roditelji/zakonski zastupnici, samostalno nabavljaju školske knjige.

 

VIII. Učenici koji ostvaruju pravo na sufinanciranje troškova nabave školskih knjiga, dužni su po završetku školske godine knjige vratiti Školi, najkasnije do zadnjeg dana nastave.

 

IX. Učenici koji ponavljaju razred nisu dužni vratiti školske knjige, već iste zadržavaju radi korištenja u slijedećoj školskoj godini.

 

X. Osobama - korisnicima koji su u sustavu socijalne skrbi Grada Krka, Grad Krk će u cijelosti podmiriti trošak nabave školskih knjiga.

 

XI. Za sve dodatne informacije i pojašnjenja, možete se javiti telefonom na 051 401 120 ili mailom na marinka.margan@grad-krk.hr.

 

Prilozi uz Javni poziv:

 

Mnogi regatni, kulturni i edukativni sadržaji za jubilarna, 20. Krčka jedra

I ovogodišnja, 20. po redu Krčka jedra - slikovita regata tradicijskih plovila na jedra, kao što tradicija nalaže, u akvatoriju Krčkog zaljeva, priređena je na blagdan Velike Gospe, 15. kolovoza, nakon posljednjeg otkucaja dvanaestog sata sa zvonika Katedrale.

No, uz poznatu regatu, obzirom na njezinu jubilarnost, priređen je još čitav niz tematskih sadržaja. Program je, tako, započeo već 13. kolovoza, radionicama mornarskih vještina što su se odvijale u radionici/muzeju Leut brodomaketara Željka Skomeršića, ali i na prostoru Krčke rive, gdje je između 13. i 15. kolovoza bila postavljana mini-izložba fotografija lokalnih maritimnih motiva koja je svoju premijeru imala na ovogodišnjem riječkom festivalu mora i pomorske tradicije Fiumare. 

U nastavku, 14. kolovoza, nakon uspješno provedenih demonstracija veslanja i jedrenja namijenjenih ponajviše najmlađima, u večernjim satima, podno zidina Frankopanskog kaštela, priređeno je treće izdanje atraktivnog noćnog jedrenja, i to u zaista jedinstvenoj atmosferi uz svjetlosnu i glazbenu pratnju - uživo, za koju se ovom prigodom pobrinuo Antun Stašić & Maestro Orchestra, koji je, potom, svoje koncertiranje, uz podršku raspoložene publike, nastavio na Krčkoj rivi, zajedno s talentiranim vokalisticama iz Bona forme. Noćni ples barki tako je još jednom demonstrirao svoju inovativnost obzirom da je na Krčku rivu uspio privući zavidan broj posjetitelja - zaljubljenika u more i maritimno nasljeđe.

Dvadesetak posada na okupljenim pasarama, gucevima, batanama, gajetama i leutima, koje nakon što su predstavljene tijekom noćnog jedrenja, svoju su krčku avanturu nastavile na centralnoj regati - 20. Krčkim jedrima, razapevši svoja bijela jedra pred konturama drevnog grada, čime je još jednom pobuđena uspomena na vremena kada je kroćenje vjetra bila izuzetna vještina, a pomorstvo temelj ekonomije. Jer opstanak na otoku bio je gotovo nezamisliv bez ribolova, bez prijevoza maslinovog ulja ili vina, bez pomorstva. No naš grad i danas živi svoju tradiciju u očuvanoj povijesnoj jezgri, a njegovom lukom i danas prolaze brodovi dovodeći brojne posjetitelje željne istinskog doživljaja povijesnog grada. Zato je doživljaj regate s Krčke rive, zidina ili pak Frankopanskog kaštela, bio uistinu poseban, kao što je poseban i Plav, najstariji jedriličarski klub na istočnojadranskoj obali koji je upravo proslavio 140. obljetnicu, a kojem je iznova pripala čast da, uz podršku Grada Krka, Turističke zajednice Grada Krka, Županijske lučke uprave Krk i Komunalnog društva Vecla, preuzme organizaciju ove trodnevne revije tradicijskih plovila, što je zaključena podjelom nagrada najs(p)retnijim jedriličarima, ali i predstavljanjem rukopisa Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća autora Mladena Bastijanića Cicute. Pored autora, o knjizi su u vrtu Koktel bara Volsonis zajednički kazivali recenzent Slaven Bertoša i urednica Maja Parentić, inače ravnateljica krčkog Centra za kulturu u čijoj je nakladi ista i objavljena. Riječ je, naravno, o svojevrsnom nastavku ukoričenog istraživanja Tee Perinčić naziva Krčka komuna u doba Lepantske bitke koja kroz 27 tematskih jedinica i šest priloga, donosi cjelovitu priču o slavnoj (pomorskoj) obitelji Cicuta, s nizom novih podataka znalački uklopljenih u suvremeni kontekst krčke povijesti i kulture, čime je pružen nov i divljenja vrijedan stručni doprinos kako regionalnoj, tako i nacionalnoj historiografiji. Poseban pečat završnici ovogodišnjih Krčkih jedara dao je koncert Marka Tolje, a čije su swing obrade domaćih i stranih pop-rock hitova, u svojevrsnoj uvertiri, najavili limenjaci iz Gradske glazbe Krk.

Obzirom na sve prethodno spomenuto, primarna zadaća ove svake godine sve sadržajnije i atraktivnije manifestacije biva promoviranje bogate pomorske i jedriličarske tradicije, kako grada, tako i otoka Krka, zajedno s vrednovanjem svega onog što pri baštinjenju tradicijskih plovila čine brojni entuzijasti koji na najbolji mogući način predstavljaju sve ono što je ovaj kraj nekad bio, i što u konačnici još uvijek jest!

Komedija Dame biraju po drugi put oduševila brojnu krčku publiku

Posebnu pozornost dramskog programa 61. Ljetnih priredbi zaslužila su dva gostovanja inozemnih kazališnih ansambala, s time da je nakon izvrsnih Kerova beogradskog YuGoArt-a, 14. kolovoza 2017. godine, u prepunoj osnovnoškolskoj sportskoj dvorani, i to po dugi put, odigrana hit-komedija Dame biraju, sarajevskog AltTeatra.

Ova gotovo dvosatna predstava, s uporištem u motivima iz poznatog filmskog hita The Full Monty ili Skidajte se do kraja, okupljene je oduševila britkim humorom obojenom pričom koja prati živote petorice mladića koji svoje egzistencijalne probleme pokušaju riješiti na nimalo uobičajen način - postavši striperi u jednome noćnom klubu. Od suočavanja simpatičnih protagonista s novim izazovima pa sve do kulminacije kada scena biva pretvorena u zadimljeno poprište zbivanja, mnoge komične, pa čak i urnebesne, situacije te vrhunska izvedba mladih bosanskohercegovačkih glumačkih snaga publici su priskrbili zaista neponovljiv doživljaj, koji je nagrađen ne samo uzastopnim salvama smijeha već naposljetku i glasnim aplauzom što je altteatrovce nekoliko puta vraćao na pozornicu. O popularnosti ove predstave redatelja Admira Glamočaka u kojoj su svoje glumačke i plesačke sposobnosti demonstrirali Nancy Abdel Sakhi, Enes Salković, Emir Fejzić, Adnan Goro, Davor Sabo, Dalibor Brkić i Sanjin Arnautović, svjedoči i činjenica kako je u svega dvije godine, diljem regije, odigrana više od 300 puta. Uz to, ova kazališna uspješnica i njezin ansambl nagrađeni su na Festivalu komedije Gola mesečina u Skoplju, zatim Festivalu mladih glumaca Zaplet 07 u Banja Luci, te na Festivalu smijeha i komedije u Poreču.

U svojoj završnici, 21. kolovoza, dramski program 61. Ljetnih priredbi, svim ljubiteljima komedije, donosi popularnu Đurologiju - (anti)stand-up performans Branka Đurića Đure.

493. Lovrečeva - jedinstveno putovanje od srednjovjekovlja do današnjice

Gotovo nam se nevjerojatnim čini kako je jednoj manifestaciji sajmenog karaktera pošlo za rukom održati se gotovo 500 godina. Trodnevni sajam - Lovrečeva - čiji program već godinama kreće 08. kolovoza, time potvrđuje ne samo vlastitu već i posebnost grada koji je, duž čitavu povijest, bio jedno od važnijih jadranskih centara susreta europskih trgovaca i pomoraca.

Prema tome, uz bogato kulturno i folklorno nasljeđe, srednjovjekovne i renesansne vladare, važan kulturalni segment gradskog identiteta tako biva i njegova sajmena povijest, drugim riječima povijest kontinuiranih susreta, razmjene dobara i iskustava. Upravo na tim temeljima izgrađena je i ovogodišnja 493. Lovrečeva, združivši sajmeni dio i bogatu gastro ponudu s elementima eksperimentalne arheologije te mnogim kulturnim, folklornim i zabavnim sadržajima, organiziranim na čak pet autentičnih gradskih pozornica: Trgu Kamplin, Veloj placi, Gradskoj rivi, Velikom mulu te iznova, nakon dugogodišnje pauze, na predjelu Vinjole.

 

 

Pa krenimo redom. Ovogodišnje izdanje Lovrečeve, u zajedničkoj režiji Mak teatra i Udruge Knezovi krčki Frankopani, započelo je svečanom ceremonijom priređenom podno srednjovjekovnih zidina Frankopanskog kaštela, na Trgu Kamplin koji je još jednom poslužio kao izvrsna kulisa za oživljavanje srednjovjekovne i renesansne povijesti, drugim riječima vremena kada je otokom vladala jedna od naših najslavnijih plemićkih loza - obitelj Frankopan. Nakon svečane povorke starogradskom jezgrom u društvu svojih dvorjana, straže, trgovaca i zanatlija, te uz podršku gostiju iz Gradske straže Bakar 1848 i Hrvatske bratovštine Bokeljske mornarice 809 Rijeka, zatim vitezova Udruge za oživljenu povijest Ordo Sancti Viti (Red Sv. Vida), Konjičkog kluba Njivice i Kaštela Omišalj, te plemstva s Trsata i Kaptola, ali i predstavnika Streličarskog kluba Maura kal i Gradskog pjevačkog zbora Krk, krčki knez i kneginja - Nikola IV. i Katarina - zauzeli su mjesto na drevnom tronu, pozvavši, zajedno s raspoloženim magistrom, sve okupljene na jedinstveno trodnevno slavlje. Zanimljiv povratak u prošlost, potom je priredio Ansambl za srednjovjekovnu i tradicijsku glazbu Forfaitz čiji su članovi, u društvu performera iz skupine Burla Konstanta, posjetiteljima demonstrirali specifično srednjovjekovno glazbeno nasljeđe s naglaskom na modalnu glazbu mediterana, a koristeći se autentičnim srednjovjekovnim instrumentima poput kololire, ručnog bubnja, irskog buzukija ili flaute. U srednjovjekovnu priču najmlađe je također uvela ekipa Mak teatra priređujući simpatične ulične igre, ali i radionice čarobnjaštva i mačevanja, što su zajedno s izradom keramičkih suvenira i lutaka od kukuruznog lišća, zatim pletenjem lovorovih vjenčića ili predstavljanjem vještine filcanja vune, Kamplin pretvorile u pravo srednjovjekovno igralište. I ostalih dana ta je lokacija slično disala, i to zahvaljujući zabavnom programu veselih Makovih lakrdijaša te koncertima Klape Nono i Bona forme čije su talentirane članice sve okupljene iznova oduševile obradama svjetskih evregreena i hrvatske tradicijske glazbe. 

 

81-Sajam-2017.jpg

 

Pored tog zabavno-tradicijsko-kulturnog programa, na Kamplinu je priređeno, u svjetskim razmjerima jedinstveno, šesto po redu natjecanje u rezanju pršuta tjekom kojeg su svoje vještine, uz podršku raspoloženog voditeljskog para Ivane Bilen i Nena Pavinčića, u toj nimalo lakoj disciplini odmjerile novinarske ekipe Radija Otok Krk, Internet portala Otok Krk, mjesečnika Krčki val, ljubljanske revije Gostinec, Radija Korzo, Kanala RI, Hrvatske radio televizije - TV centra Rijeka te Novog lista, kao i ekipe čije su redove punili predstavnici otočnih institucija, i to Grada Krka, općina Malinska-Dubašnica, Omišalj i Dobrinj, Turističke zajednice otoka Krka te turističkih zajednica Omišalj-Njivice i Punat. Svoj talent u dvije vještine - rezanju najdulje fete, a potom i što bržem, preciznijem i ljepšem rezanju te serviranju desetdekagramske porcije, uz glasnu su podršku publike demonstrirali predstavnici svih okupljenih grupa, da bi pobjedu, o čemu se očitovalo za ovu priliku posebno formirano stručno ocjenjivačko tijelo, u konačnici odnio tim Grada Krka i Općine Malinska-Dubašnica za kojeg su se natjecali zamjenik krčkog gradonačelnika Čedomir Miler i malinskarski načelnik Robert Anton Kraljić. Oni su za sobom ostavili drugoplasiranu ekipu Turističke zajednice otoka Krka u čijem su sastavu bili direktorica Turističkog ureda Majda Šale i predsjednik Anton Bolonić, kao i trećeplasirane predstavnike Internet portaka Otok Krk i mjesečnika Krčki Val - Milovana Kirinčića i Denisa Lešića. Rezao se, naravno, Krčki pršut, koji je dobivši oznaku zaštićenog zemljopisnog porijekla, postao prvim hrvatskim proizvodom čiji je naziv registriran i zaštićen na zajedničkom europskom tržištu, ali i onaj Drniški i Dalmatinski, što su ih, samo za ovu prigodu, Krčanima donijeli članovi Klastera hrvatskog pršuta. 

 

61-Sajam-2017.jpg

 

Nekoliko koraka dalje, na Veloj placi za program su bili zaduženi raspjevani mališani okupljeni u Mićim Bodulima, zatim Klapa Nono, uvijek uštimani krčki limenjaci i vrijedni čuvari otočne folklorne baštine, redom Folklorno društvo Poljica, Kulturno-umjetničko društvo Vrh i Kulturno društvo Kornić. Posjetiteljima Velikog mola sigurno nisu promakla cjelovečernja koncertna predstavljanja bendova Open road, Insula i Nadzorni odbor, dok je na predjelu Vinjole revitaliziran tzv. electronic stage na kojem su, u režiji Udruge Kreativni Krk, publici predstavljene domaće DJ snage - Ana Antonova i Morikone.

Kako je ipak riječ o sajmu drevni Kamplin, kao i dio Gradske rive, bili su prekriveni brojnim trgovcima. Stoga, svi posjetitelji Lovrečeve mogli su pribaviti ručno rađenu odjeću i obuću, pokoju tradicijsku igračku, nebrojene dekorativne predmete, ali i unikatno lončarsko posuđe, replike srednjovjekovnog nakita i ostalih tome vremenu svojstvenih artefakata te brojne domaće prehrambene artikle i prirodnu kozmetiku. I krčki ugostitelji ovom su prilikom na stol iznijeli ponajbolje autohtone delicije - sireve, pršut, šurlice, janjetinu, ribe i vina, što je za mnoge bio dovoljan razlog da posjete ovo najdugovječnije krčko zbivanje.

Uz oživljenu gradsku prošlost, bogat sajmeni dio i solidnu gastro ponudu, Lovrečevu zasigurno najprepoznatljivijom čini zabavni program na Gradskoj rivi, a ovogodišnjoj uzavreloj atmosferi, pred gotovo uvijek punim, rasplesanim i raspjevanim auditorijem, tako su pridonijeli Night Express, Damir Kedžo, Teddy Lion Selection, Cubismo, Open road, L'Amour i za kraj Parni valjak. Kao i prethodnih godina, bogat program organiziran u čast jednog od dvojice krčkih patrona zaokružen je atraktivnim glazbenim vatrometom, sada već svojevrsnim simbolom Lovrečeve!

 

23-Sajam-2017.jpg

 

Organizaciju ova tri nezaboravna dana, uz brojne suradnike i sponzore, zajednički su odradili Turistička zajednica Grada Krka i Grad Krk, dok su im se kao suorganizatori pridružili Komunalno društvo Vecla, Udruga Knezovi krčki Frankopani, Radio Otok Krk, Javna vatrogasna postrojba Grada Krka, Dobrovoljno vatrogasno društvo Krk, Kuća Krčkog pršuta Žužić, Klaster hrvatskog pršuta i Udruga Kreativni Krk.

Čelist Maxim Beitan i pijanist Domagoj Gušćić zaslužili ovacije

Klasično-glazbene sesije 61. Ljetnih priredbi, 10. kolovoza 2017. godine, nastavljene su koncertom proslavljenog latvijskog čelista Maxima Beitana u pratnji našeg pijanista Domagoja Gušćića, s time da je program održan u kontemplativnom ambijentu krčkog franjevačkog samostana.

Svojom virtuoznom svirkom ovaj uigrani dvojac publici je priskrbio ono najbolje od klasike, čemu u prilog govore ne samo izvedena djela R. Schumanna (Adagio i Allegro op.70), S. Rahmanjinova (Vocalise op.34 br. 14), J. Brahmsa (Mađarski ples br. 1), G. Faurea (Elegija), P. I. Čajkovskog (Arija Lenskog iz opere Evgenij Onjegin), E. Granadosa (Andaluza), F. Schuberta (Serenada u d-molu), A. Piazzolle (Le Grand Tango) ili E. Morriconea (Cinema Paradiso), već i zaslužene ovacije što su, naposljetku, izvođače natjerale na bis. 

Svoju međunarodnu karijeru Maxim Beitan započeo je još kao desetogodišnji solist nakon pobjede na prestižnom međunarodnom violončelističkom natjecanju u Liezenu, gdje je ovjenčan Grand Prixom. Studirao je u klasi Johannesa Goritzkog, a surađivao je i s legendarnim pijanistom Ivom Pogorelićem koji mu je prenio temelje razumijevanja Beethovenove i Lisztove glazbe. Majstorske tečajeve pohađao je kod priznatih čelista poput Natalie Gutman i Daniila Shafrana. Beitan je, inače, latvijski čelist rođen u Rusiji 1986. godine. S četiri godine započeo je sa sviranjem violončela na Jelgava Music Collegu u Litvi. U petoj godini imao je svoj prvi solo koncert, dok je sa šest pozvan da svira na koncertu kojeg je prenosila Nacionalna latvijska televizija. Od ranog djetinjstva svirao je diljem Europe i osvojio čak 17 međunarodnih glazbenih natjecanja. Te su ga nagrade dovele do studija kod svjetski renomiranog čelista Daniila Shafrana, a nakon završenog Glazbenog koledža u Latviji započeo je školovanje na Royal College of Music u Londonu, diplomiravši na Konzevatoriju u Luganu. Beitan danas nastupa u najpoznatijim koncertnim dvoranama Latvije i Europe, a pored klasičnog i suvremenog glazbenog programa kreirao je i nešto nestandardniji repertoar za violončelo koji objedinjuje filmsku i jazz glazbu te mnoge virtuozne fantazije na poznate klasične teme. 

Domagoj Gušćić diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Đure Tikvice. Usavršavao se kod uglednih pijanista i pedagoga, među kojima se izdvajaju Eugene Indjic, Noel Flores, Boris Romanov, Irina Osipova, Zinaida Ignateva, Ivan Urvalov i Irina Kataeva. Tijekom i poslije studija osvaja vrijedne nagrade na međunarodnim natjecanjima u Italiji, Makedoniji i Rusiji. Aktivan je kao solisti i komorni glazbenik, a dosad je nastupao u Austriji, SAD-u, Norveškoj, Rusiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji, Mađarskoj i Sloveniji. Uz to, bilježi solističke nastupe uz pratnju Zagrebačke filharmonije, Simfonijskog orkestra Muzičke akademije, Zagrebačkog omladinskog komornog orkestra te komornog orkestra glazbene škole Pavla Markovca. Od 2008. član je Hrvatskog društva glazbenih umjetnika, a od 2014. godine djeluje kao orkestralni pijanist Simfonijskog orkestra HRT-a.

Glazbeni program krčkog festivala nastavlja se svečanom izvedbom Monteverdijeve Večernje molitve Blažene Djevice (Vespro della Beata Vergine 1610) povjerene Vokalnom ansamblu Antiphonus - 18. kolovoza, te za kraj zajedničkim nastupom flautista Danija Bošnjaka i violinista Aleksandra Miloševa - 24. kolovoza.

Nakon prinčeva, demistificiran i život poznatih ženskih likova iz bajki

Nakon uspjeha komedije I živjeli su sretno...? kojoj je pošlo za rukom demistificirati život prinčeva, Scena Gorica priredila je i nastavak u vidu predstave I živjele su sretno...?, a koja je na kazališnim daskama krčke Scene Zidine, u sklopu programa 61. Ljetnih priredbi, odigrana 07. kolovoza 2017. godine.

Riječ je o predstavi čija je režija, prema tekstu Nine Horvat, povjerena Frani Mariji Vranković, dok su u njoj svoje glumačko umijeće demonstrirale Jelena Hadži-Manev utjelovivši lik Trnoružice, zatim Mia Krajcar kao Pepeljuga, Doris Pinčić Rogoznica kao Snjeguljica, te Selma Mehić kao Bezimena. Scenografiju je osmislila Marta Crnobrnja, kostimografiju Katarina Radošević Galić, dok su glazbu skladali Ivan Čaće i Luka Ivoš.

Bajke često završavaju s nagovještajem sretnoga kraja, ne pokazujući hoće li se on uistinu i ostvariti.  Trnoružica iz ove predstave nada se uspješnom i sretnom braku jer ona i njezin princ, nakon dvogodišnje veze, namjeravaju uploviti u bračnu luku. Vjenčanje iz bajke Trnoružica je pomno planirala, trudeći se sve bezprijekorno osmisliti kako nitko ne bi primijetio koliko je toga propustila za vrijeme stogodišnjeg sna. Zato se trudila što bolje uklopiti u suvremeni način života, isprobavajući različite režime prehrane i vježbanja, ali i sada dostupne joj mogućnosti novih tehnologija i društvenih mreža. Kako je zadnju slobodnu večer trebalo primjereno proslaviti, na tematsku djevojačku zabavu poziva najbolje prijateljice: Pepeljugu, Snjeguljicu i Bezimenu, suprugu mladića koji se namjeravao oženiti Malom Sirenom, inače ljubiteljicu latinskoga jezika i flamenka. Trnoružičina kuma, Pepeljuga, ujedno i organizatorica djevojačke večeri, neugodno je zatečena činjenicom što će im se u klub udanih pridružiti i Trnoružica. Jer, Pepeljuga je nakon udaje rodila četiri djevojčice, moravši se pritom nositi s brojnim suprugovim nestašlucima. Pretjerane sreće u braku nije imala ni Snjeguljica, koja se nakon šest pokušaja umjetne oplodnje rastala od svog princa jer se ispostavilo da nemaju zajedničke interese, dok Bezimenu neprestano progoni duh nikad prežaljene Male Sirene. Iz njihove se, komikom obojene, rasprave dalo zaključiti kako je bračna sreća uistinu prevrtljiva, dovodeći, naposljetku, u pitanje i samu opstojnost braka kao relevantne društvene institucije. No unatoč odgovaranjima, ali i mnogim otkrivenim tajnama, Trnoružica ipak odluči kako njezina priča može imati sretan kraj. 

Dramski program 61. Ljetnih priredbi nastavlja se 14. kolovoza kada u Krku iznova gostuje sarajevski AltTeatar, i to uspješnicom Dame biraju, s time da 21. kolovoza, sve ljubitelje komedije, očekuje popularna Đurologija - (anti)stand-up show Branka Đurića Đure.

 |<  < 1 - 2  >  >|