Najave

  • Upisi u sportsko-rekreacijske radionice Udruge Pepice

    22.09.2017
    Obzirom da krčka Udruga za sportsku rekreaciju Pepice ulazi u novu sezonu treniranja, upisi u sportsko-rekreacijske radionice (uz mogućnost informiranja) održat će se 22. rujna 2017. godine, u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra Josip Uravić Pepi, s početkom u 18.00 sati. Radionice (total body i low total body) vode Gabi Jurešić, Monika Bajčić i Lucija Petrak, a mjesečna naknadna za dva treninga tjedno iznosi 140,00 kn, a tri 160,00 kn.
     
  • Poljica: Smotra klapskog pjevanja u povodu Kuzmanje

    22.09.2017
    Treća po redu Smotra klapskog pjevanja u povodu Kuzmanje - blagdana sv. Kuzme i Damjana, održat će se u Poljicima, nedaleko grada Krka, i to 22. rujna 2017. godine, s početkom u 19.30 sati, u samom srcu mjesta; na Placi. Kao i prethodnih godina organizaciju ovog festivala preuzeli su domaćini iz Klape Kaštadi.
     
  • 03. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka

    27.09.2017
    03. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka, koju saziva njegov predsjednik Marinko Pavlić, održat će se u srijedu, 27. rujna 2017. godine, u Maloj vijećnici Grada Krka s početkom u 18.30 sati, a predložen je sljedeći Dnevni red.
     
  • Info dan HBOR-a u gradu Krku

    28.09.2017
    HBOR-ov Područni ured za Primorje i Gorski kotar u suradnji s LAG-om Kvarnerski otoci te Udruženjem obrtnika otoka Krka organizira individualne razgovore poduzetnika s voditeljicom Područnog ureda Vesnom Bartolović Staničić, koji će se, 28. rujna 2017. godine, između 10.00 i 14.00 sati, odvijati u sjedištu LAG-a Kvarnerski otoci, Vršanska 14, u gradu Krku. Svi zainteresirani poduzetnici ili oni koji to planiraju postati, mogu se prijaviti za besplatno stručno savjetovanje o mogućnostima kreditiranja, odnosno financiranja investicijskih ulaganja ili drugih aktivnosti putem programa HBOR-a, i to mailom na jovana@kvarnerski-otoci.hr ili telefonom na 095 858 82 31.
  • Štorija o galiji Cristo Ressussitato: proslava 446. godišnjice Lepantske bitke

    06.10.2017
    U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).
     
  • Upisi za program prve razine mentalne aritmetike ALOHA

    07.10.2017
    Škola stranih jezika VID objavljuje upise u novi semestar za program prve razine mentalne aritmetike ALOHA (Abacus Learning of Higher Arithmetic). Radionica za djecu s prezentacijom programa i roditeljski sastanak održat će se 07. listopada 2017. godine, s početkom u 10.00 sati, u učionicama škole Vid u gradu Krku, Kvarnerska 15 (zgrada Fani, pored Gradske knjižnice). Nastava kreće 14. listopada.

Promocija knjige Tako je govorio Burbur, Alana Žica-Teklina

Veljotski jezik, potekao iz vulgarnog latinskog, izumro je u gradu Krku dvaput. Prvi put fizički, smrću zadnjeg govornika Antonija Udine Burbura - 1898. godine, a drugi put potonućem te krčke priče u zaborav. I dok smo je mi zaboravljali, drugi autori, diljem svijeta, aktualizirali su je u mnogim umjetničkim formama o kojima dosad nismo znali baš ništa.

Knjiga Tako je govorio Burbur, autora Alana Žica-Teklina, objavljena u nakladi Centra za kulturu Grada Krka, otkriva svijet buntovnog španjolskog slikara nadrealista čije djelo Čovjek koji je govorio veljotski, kao čin otpora fašističkom režimu, krasi najvažniji španjolski muzej Kraljice Sofije u Madridu. Nadalje nas vodi do galicijskog pjesnika Igora Lugrisa koji piše pjesmu Artefacto Burbur, naknadno uglazbljenu. A potom i do romanopisca Xandru Fernandeza kojem je scenarij za nagrađeni roman Princ Derviš dao upravo otok Krk, i Antonio Udina Burbur. U tom romanu radnja se događa u prašnjavim krčkim dolinama, gdje zavjerenička skupina terorista izrađuje bombu koja ubija Burbura. U romanu Profesor veljotskog pisac Manuel Veiga predstavlja glavnog junaka koji, progonjen, putuje vlakom u namjeri da sakrije dvije prastare zabranjene knjige pisane na veljotskom. Za petama mu je tajna služba koja je upala u njegovo računalo i ozvučila mu stan, a sve zbog tog jezika kojeg treba uništiti. Kratkim predstavljanjem spomenutih djela, Alan Žic-Teklin svoj fokus iz umjetnosti i fikcije pomiče na stvarnost i povijest. Ova uzbudljiva knjiga koja se lako čita, objašnjava nastanak i propast veljotskog jezika, istinitu priču razotkrivenu u crkvenim matičnim knjigama, ali i narodnoj predaji. U pozadini, skriven, otkriva se jedan pravi mali znanstveni triler. Renomirani lingvist Matteo Bartoli prešutjet će važne podatke i namjerno krivo prevoditi. U misiji što ju je sebi zadao, on ne otkriva samo veljotski jezik već gradi i buduću karijeru, uklanjajući s puta one istine koje se ne uklapaju u njegov svjetonazor. Njegov problem nije samo istina, postoji još jedan: stariji kolega, koji se istom temom bavio prije njega, a kojeg treba proglasiti nesposobnim, i to svim raspoloživim sredstvima. Knjiga tako otkriva malene prevare koje slavu znače, i kao kroz san, vodi nevjerojatnim, a ipak stvarnim, svijetom Antonija Udine Burbura. Pred razjarenim bikovima na krčkim ulicama odigrava se malo poznata krčka korida. Krk je time vratio lopticu Španjolskoj, jer možda je istina da su baš Španjolci otkrili veljotski jezik, ali otkrili smo i mi njima, da je postojala i drugačija korida, ova naša, o kojoj oni ne znaju ništa. I mnogo godina nakon zadnje koride, kad bikova više ne bude, u jednom krčkom selu ljudi će zadržati jedinstven običaj, kakvog nema nigdje na svijetu: običaj masovne i nekažnjive tučnjave na dogovoreni dan. Nazvan po krčkoj koridi - Toro.  

Dok priča svoj život, Burbur ujedno opisuje i grad Krk svojeg vremena, običaje, pjesme i legende koje još nismo čuli. Ali nije Burbur jedini kazivač. Nastupaju i obični ljudi, koji su zapamtili narodnu predaju i koji nas vraćaju tisuću godina unazad na prve susrete krčkih Rimljana i novoprispjelih Hrvata. Povezujući, poput detektiva, fragmente sjećanja, knjiga objašnjava zašto je u tom suživotu jedan jezik preživio do današnjih dana a drugi, veljotski, u potpunosti nestao. Pritom, postavljajući znakovito pitanje, ovog puta s krčkom čakavštinom u glavnoj ulozi: jesu li sada i Krčani, čakavci, došli na red da izgube svoj dijalekt?

Knjiga Tako je govorio Burbur literarni je spomenik gradu Krku, i jednoj krčkoj, ne samo lingvističkoj, priči kakvu nismo očekivali. Sasvim na kraju, odgovara i na jedno intrigantno pitanje: izumiru li i knjige, a ne samo jezici? Hoće li današnje generacije pročitati više statusa na Facebooku nego knjiga? U promišljanu o sudbini njenog veličanstva Knjige, autor povlači još neviđen potez: knjigu kao medij, nije samo tiskao, poput svih drugih. U svakoj od tisuću primjeraka nalazi se, osim autorovog potpisa, i jedna rukom pisana rečenica na veljotskom jeziku. Tim, vlastoručnim, potezom, odao je počast ne samo jednom izumrlom jeziku, već i svim onim kroničarima veljotskog jezika koji su svoja djela pisali rukom, mnogo prije nego li su se knjige uopće tiskale. Sintetizirajući prošlost, sadašnjost i budućnost knjige, namijenio je svim čitateljima i jedno posebno, virtualno, mjesto na (neizbježnom?) Facebooku, mjesto za izmjenu ideja, gdje će ovo djelo nastaviti živjeti. Zato priča o veljotskom jeziku ne završava čitanjem zadnje stranice knjige. Upravo suprotno, priča tada tek počinje, a autor postaje bilo koji čitatelj s profilom na toj društvenoj mreži, voljom za pisanjem i ljubavlju prema vlastitom dijalektu. Dobrodošli 21. srpnja 2017. godine u 21.00 sat na krčku Scenu Zidine (Trg krčkih glagoljaša), na promociju knjige koja se dugo čekala!