Najave

  • Dani europske baštine: Prezentacija radova na samostanskom kompleksu u Glavotoku

    22.09.2017
    U sklopu manifestacije Dani uropske baštine u Hrvatskoj koja se odvija u organizaciji Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske, u samostanu sv. Marije u Glavotoku, 22. rujna 2017. godine, s početkom u 12.00 sati, Damir Sabalić iz Konzervatorskog odjela u Rijeci održat će prezentaciju zaštitnih i istražnih radova na tamošnjoj crkvi i dijelu samostana.
  • Upisi u sportsko-rekreacijske radionice Udruge Pepice

    22.09.2017
    Obzirom da krčka Udruga za sportsku rekreaciju Pepice ulazi u novu sezonu treniranja, upisi u sportsko-rekreacijske radionice (uz mogućnost informiranja) održat će se 22. rujna 2017. godine, u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra Josip Uravić Pepi, s početkom u 18.00 sati. Radionice (total body i low total body) vode Gabi Jurešić, Monika Bajčić i Lucija Petrak, a mjesečna naknadna za dva treninga tjedno iznosi 140,00 kn, a tri 160,00 kn.
     
  • Info dan HBOR-a u gradu Krku

    28.09.2017
    HBOR-ov Područni ured za Primorje i Gorski kotar u suradnji s LAG-om Kvarnerski otoci te Udruženjem obrtnika otoka Krka organizira individualne razgovore poduzetnika s voditeljicom Područnog ureda Vesnom Bartolović Staničić, koji će se, 28. rujna 2017. godine, između 10.00 i 14.00 sati, odvijati u sjedištu LAG-a Kvarnerski otoci, Vršanska 14, u gradu Krku. Svi zainteresirani poduzetnici ili oni koji to planiraju postati, mogu se prijaviti za besplatno stručno savjetovanje o mogućnostima kreditiranja, odnosno financiranja investicijskih ulaganja ili drugih aktivnosti putem programa HBOR-a, i to mailom na jovana@kvarnerski-otoci.hr ili telefonom na 095 858 82 31.
  • Štorija o galiji Cristo Ressussitato: proslava 446. godišnjice Lepantske bitke

    06.10.2017
    U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).
     

U pripremi novi izdavački projekt krčkog Centra za kulturu - Tako je govorio Burbur

Nakon izvrsno prihvaćene monografije Obitelj Cicuta u pomorskim bitkama kroz stoljeća Mladena Bastijanića Cicute, krčki Centar za kulturu krenuo je u pripremu još jednog zanimljivog izdanja koje će također dati prilog rasvjetljavanju danas relativno slabo znanih činjenica iz bogate gradske i otočne povijesti.

Riječ je o knjizi autora Alana Žica pod nazivom Tako je govorio Burbur čiji će sadržaj, pored ostalog, aktualizirati lik Antonia Udine Burbura (1823. - 1898.), kao posljednjeg govornika krčkog jezika - veljote. Veljota ili dalmatski, poput npr. talijanskog, španjolskog ili portugalskog, nastao je iz vulgarnog latinskog, nakon propasti rimskog carstva. Govorio se u dalmatinskim gradovima, a nakon prodora Venecije taj jezik postepeno nestaje osim u gradu Krku, gdje životari do početka 19. stoljeća, da bi definitivno nestao pogibijom njegovog zadnjeg govornika, tada već starca Antonija Udine Burbura.

Razlog što se na Krku dalmatski jezik zadržao više od 400 godina nakon što je izumro u svim drugim sredinama jest taj što je Venecija ostatak Dalmacije osvojila puno prije Krka, da bi otokom zagospodarila tek 1480. Otad dalmatski, pod utjecajem novih gospodara, počinje polako izumirati i u gradu Krku. Oko 1850. govorilo ga je još samo osmero vremešnih Krčana i jedan mladić - Antonio Udina Burbur, a u nekrologu povodom njegove smrti, 1898. godine, tršćanski časopis La Sera piše: ...bio je posljednji u generaciji što odlazi i sam koji je odlično poznavao i govorio stari romanski dijalekt otoka Krka...

Nešto dubljim ulaskom u ovu svakako zanimljivu temu pokazalo se kako je priča o jeziku koji se govorio u gradu Krku postala inspiracijom piscima, slikarima, glazbenicima, davši naziv i jednom baru, ali ne na Krku, pa čak ni u Hrvatskoj, već, na prvi pogled posve neočekivano, u Španjolskoj! No vratimo li se literaturi, o dalmatinskom jeziku ili veljoti, osim na njemačkom, talijanskom, španjolskom i portugalskom, pisalo se čak i na galicijskom, ali i asturijskom. Jer potpuni nestanak jednog jezika, nestankom njegovog zadnjeg govornika, tema je itekako danas aktualna u situaciji kada mnogi službeni jezici asimiliraju druge, njima podređene jezike. Pa su tako, i galicijski, i asturijski ugroženi pod većim utjecajem španjolskog. Priču o krčkom jeziku mi smo nažalost zaboravili, međutim Španjolcima je ona opomena o tome što će se dogoditi njihovim neslužbenim jezicima ako ih ne prenesu novim generacijama. Bitno je u ovom kontekstu zapitati se nije li i naš čakavski dijalekt u sličnoj poziciji poput galicijskog i asturijskog? Koliko ga ljudi još upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji, a koliko ga iz dana u dan napušta? Hoće li jednog dana i čakavština izumrijeti sa njezinim posljednjim govornikom? Upravo će na ta pitanja, kroz čitav niz neočekivanih referenci, pokušati ukazati knjiga Tako je govorio Burbur čije se izdavanje, u nakladi krčkog Centra za kulturu, planira sredinom ove godine.

U nastavku, pogledajte prilog Kanala RI (objavljen u sklopu emisije Vidici) u kojem autor Alan Žic i ravnateljica Centra za kulturu Maja Parentić, uz ostale, govore o ovoj zanimljivoj temi, ujedno najavljujući rukopis, dok je u galerijskom dijelu ove obavijesti dostupan segment nadrealističkog ciklusa Raimunda Patiña - Čovjek koji je govorio veljotu (O home que falaba vegliota) - iz 1972., zajedno s vizualima koji prate realizaciju projekta.