Najave

  • 61. Ljetne priredbe: Sadržajan program jednog od najstarijih istočnojadranskih festivala

    10.07.2017
    Već 61 godinu grad Krk je domaćin Ljetnih priredbi, jednog od festivala s najdužom tradicijom na istočnojadranskoj obali koji se kvalitetnim kulturnim sadržajima i autentičnim lokacijama promakao u naš prepoznatljiv kulturno-turistički proizvod.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Gudački kvartet Cadenza Zagreb

    27.07.2017
    Nakon Trija Osor, glazbeni program 61. Ljetnih priredbi nastavlja se 27. srpnja 2017. godine, i to koncertom Gudačkog kvarteta Cadenza Zagreb, koji će se, s početkom u 21.30 sati, odigrati pred jedinstvenom kulisom Scene Zidine (Trg krčkih glagoljaša).
  • Croatia Open 2017, krčka etapa natjecanja u orijentacijskom trčanju

    29.07.2017
    Završnica međunarodnog natjecanja u orijentacijskom trčanju - Croatia Open 2017, kojeg više od dvadeset godina uspješno organizira delnički Orjentacijski klub Ris, održat će se 29. srpnja, uglavnom na području krčke starogradske jezgre i njezine uže okolice. Croatia Open najveće je hrvatsko natjecanje u orijentacijskom trčanju koje se ove godine, između 26. i 29. srpnja, pored grad Krka, odvija na području park-šume Golubinjak (26. srpnja) te općina Lokve (27. srpnja) i Omišlj (28. srpnja). 
     
  • 61. Ljetne priredbe: Hit-komedija Kerovi, YuGoArt

    31.07.2017
    Posebnu pozornost dramskog programa 61. Ljetnih priredbi zaslužuju dva gostovanja inozemnih kazališnih ansambala, s time da je prvi na redu beogradski YuGoArt, koji će 31. srpnja 2017. godine, na Sceni Zidine, s početkom u 21.30 sati, izvesti hit-komediju Kerovi.
     
  • Otvorenje i prezentacija Vježbališta na otvorenom Dražica

    03.08.2017
    Otvorenje i prezentacija novouređenog Vježbališta na otvorenom Dražica, u četvrtak, 03. kolovoza 2017. godine, s početkom u 18.00 sati, održat će se na prostoru vježbališta (Šetalište Dražica, ispred Hotela Bor). Nakon kratkog uvodnog dijela u kojem će biti riječi o samoj investiciji, u 18.20 sati slijede sportske demonstracije vrhunskih sportaša, s time da se druženje nastavlja uz zakusku na terasi Hotela Bor te sportsku zabavu na samom vježbalištu.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Acoustic project - gudački orkestar

    03.08.2017
    Sam vrhunac koncertne sezone 61. Ljetnih priredbi, 03. kolovoza 2017. godine, na Sceni Zidine, s početkom u 21.30 sati, obilježit će svakako zanimljiv nastup gudačkog orkestra ansambla Acoustic project.
  • 30. boćarski turnir Krčki sajam

    06.08.2017
    30. boćarski turnir Krčki sajam, u organizaciji Boćarskog kluba Krk, održat će se u nedjelju, 06. kolovoza 2017. godine, na boćalištu Sportsko-rekreacijskog centra Josip Uravić Pepi u gradu Krku, s početkom u 14.00 sati. Svoje boćarske vještine ondje će demonstrirati: BK Trstena (Njivice), BK Punat, BK Gabonjin, BK Jabuka (Draga Bašćanska), BK Vrh, BK Garica, BK Brzac i domaćini BK Krk.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Komedija I živjele su sretno...?, Scena Gorica

    07.08.2017
    Nakon uspjeha komedije I živjeli su sretno...?, Scena Gorica donosi nastavak u vidu predstave I živjele su sretno...?, a koja će se na kazališnim daskama krčke Scene Zidine, u sklopu programa 61. Ljetnih priredbi, naći 07. kolovoza 2017. godine, s početkom u 21.30 sati.
  • 493. Lovrečeva: Atraktivan spoj tradicijskog nasljeđa i suvremenosti

    08.08.2017
    Presjajni grad Krčana, kao i mnoga jadranska mjesta, dosad je ispisao debelu knjigu svoje prošlosti. Još od vremena Liburna, preko antike, srednjeg i novog vijeka, pa sve do danas, područjem našeg grada hodali su i trgovali mnogi, a upravo taj itekako važan segment čovjekovih misija utisnuo je u ovaj prostor, njegove trgove i ulice, posve specifičnu memoriju.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Maxim Beitan, violončelo & Domagoj Gušćić, klavir

    10.08.2017
    U glazbenom programu 61. Ljetnih priredbi, 10. kolovoza 2017. godine u atriju franjevačkog samostana, s početkom u 21.30 sati, slijedi koncert proslavljenog latvijskog čelista Maxima Beitana u pratnji pijanista Domagoja Gušćića, koji će svojim virtuoznim izvedbama publici sigurno priskrbiti ono najbolje od klasike.

U pripremi novi izdavački projekt krčkog Centra za kulturu - Tako je govorio Burbur

Nakon izvrsno prihvaćene monografije Obitelj Cicuta u pomorskim bitkama kroz stoljeća Mladena Bastijanića Cicute, krčki Centar za kulturu krenuo je u pripremu još jednog zanimljivog izdanja koje će također dati prilog rasvjetljavanju danas relativno slabo znanih činjenica iz bogate gradske i otočne povijesti.

Riječ je o knjizi autora Alana Žica pod nazivom Tako je govorio Burbur čiji će sadržaj, pored ostalog, aktualizirati lik Antonia Udine Burbura (1823. - 1898.), kao posljednjeg govornika krčkog jezika - veljote. Veljota ili dalmatski, poput npr. talijanskog, španjolskog ili portugalskog, nastao je iz vulgarnog latinskog, nakon propasti rimskog carstva. Govorio se u dalmatinskim gradovima, a nakon prodora Venecije taj jezik postepeno nestaje osim u gradu Krku, gdje životari do početka 19. stoljeća, da bi definitivno nestao pogibijom njegovog zadnjeg govornika, tada već starca Antonija Udine Burbura.

Razlog što se na Krku dalmatski jezik zadržao više od 400 godina nakon što je izumro u svim drugim sredinama jest taj što je Venecija ostatak Dalmacije osvojila puno prije Krka, da bi otokom zagospodarila tek 1480. Otad dalmatski, pod utjecajem novih gospodara, počinje polako izumirati i u gradu Krku. Oko 1850. govorilo ga je još samo osmero vremešnih Krčana i jedan mladić - Antonio Udina Burbur, a u nekrologu povodom njegove smrti, 1898. godine, tršćanski časopis La Sera piše: ...bio je posljednji u generaciji što odlazi i sam koji je odlično poznavao i govorio stari romanski dijalekt otoka Krka...

Nešto dubljim ulaskom u ovu svakako zanimljivu temu pokazalo se kako je priča o jeziku koji se govorio u gradu Krku postala inspiracijom piscima, slikarima, glazbenicima, davši naziv i jednom baru, ali ne na Krku, pa čak ni u Hrvatskoj, već, na prvi pogled posve neočekivano, u Španjolskoj! No vratimo li se literaturi, o dalmatinskom jeziku ili veljoti, osim na njemačkom, talijanskom, španjolskom i portugalskom, pisalo se čak i na galicijskom, ali i asturijskom. Jer potpuni nestanak jednog jezika, nestankom njegovog zadnjeg govornika, tema je itekako danas aktualna u situaciji kada mnogi službeni jezici asimiliraju druge, njima podređene jezike. Pa su tako, i galicijski, i asturijski ugroženi pod većim utjecajem španjolskog. Priču o krčkom jeziku mi smo nažalost zaboravili, međutim Španjolcima je ona opomena o tome što će se dogoditi njihovim neslužbenim jezicima ako ih ne prenesu novim generacijama. Bitno je u ovom kontekstu zapitati se nije li i naš čakavski dijalekt u sličnoj poziciji poput galicijskog i asturijskog? Koliko ga ljudi još upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji, a koliko ga iz dana u dan napušta? Hoće li jednog dana i čakavština izumrijeti sa njezinim posljednjim govornikom? Upravo će na ta pitanja, kroz čitav niz neočekivanih referenci, pokušati ukazati knjiga Tako je govorio Burbur čije se izdavanje, u nakladi krčkog Centra za kulturu, planira sredinom ove godine.

U nastavku, pogledajte prilog Kanala RI (objavljen u sklopu emisije Vidici) u kojem autor Alan Žic i ravnateljica Centra za kulturu Maja Parentić, uz ostale, govore o ovoj zanimljivoj temi, ujedno najavljujući rukopis, dok je u galerijskom dijelu ove obavijesti dostupan segment nadrealističkog ciklusa Raimunda Patiña - Čovjek koji je govorio veljotu (O home que falaba vegliota) - iz 1972., zajedno s vizualima koji prate realizaciju projekta.