Najave

  • 61. Ljetne priredbe: Sadržajan program jednog od najstarijih istočnojadranskih festivala

    10.07.2017
    Već 61 godinu grad Krk je domaćin Ljetnih priredbi, jednog od festivala s najdužom tradicijom na istočnojadranskoj obali koji se kvalitetnim kulturnim sadržajima i autentičnim lokacijama promakao u naš prepoznatljiv kulturno-turistički proizvod.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Gudački kvartet Cadenza Zagreb

    27.07.2017
    Nakon Trija Osor, glazbeni program 61. Ljetnih priredbi nastavlja se 27. srpnja 2017. godine, i to koncertom Gudačkog kvarteta Cadenza Zagreb, koji će se, s početkom u 21.30 sati, odigrati pred jedinstvenom kulisom Scene Zidine (Trg krčkih glagoljaša).
  • Croatia Open 2017, krčka etapa natjecanja u orijentacijskom trčanju

    29.07.2017
    Završnica međunarodnog natjecanja u orijentacijskom trčanju - Croatia Open 2017, kojeg više od dvadeset godina uspješno organizira delnički Orjentacijski klub Ris, održat će se 29. srpnja, uglavnom na području krčke starogradske jezgre i njezine uže okolice. Croatia Open najveće je hrvatsko natjecanje u orijentacijskom trčanju koje se ove godine, između 26. i 29. srpnja, pored grad Krka, odvija na području park-šume Golubinjak (26. srpnja) te općina Lokve (27. srpnja) i Omišlj (28. srpnja). 
     
  • 61. Ljetne priredbe: Hit-komedija Kerovi, YuGoArt

    31.07.2017
    Posebnu pozornost dramskog programa 61. Ljetnih priredbi zaslužuju dva gostovanja inozemnih kazališnih ansambala, s time da je prvi na redu beogradski YuGoArt, koji će 31. srpnja 2017. godine, na Sceni Zidine, s početkom u 21.30 sati, izvesti hit-komediju Kerovi.
     
  • Otvorenje i prezentacija Vježbališta na otvorenom Dražica

    03.08.2017
    Otvorenje i prezentacija novouređenog Vježbališta na otvorenom Dražica, u četvrtak, 03. kolovoza 2017. godine, s početkom u 18.00 sati, održat će se na prostoru vježbališta (Šetalište Dražica, ispred Hotela Bor). Nakon kratkog uvodnog dijela u kojem će biti riječi o samoj investiciji, u 18.20 sati slijede sportske demonstracije vrhunskih sportaša, s time da se druženje nastavlja uz zakusku na terasi Hotela Bor te sportsku zabavu na samom vježbalištu.
     
  • 61. Ljetne priredbe: Acoustic project - gudački orkestar

    03.08.2017
    Sam vrhunac koncertne sezone 61. Ljetnih priredbi, 03. kolovoza 2017. godine, na Sceni Zidine, s početkom u 21.30 sati, obilježit će svakako zanimljiv nastup gudačkog orkestra ansambla Acoustic project.
  • 61. Ljetne priredbe: Komedija I živjele su sretno...?, Scena Gorica

    07.08.2017
    Nakon uspjeha komedije I živjeli su sretno...?, Scena Gorica donosi nastavak u vidu predstave I živjele su sretno...?, a koja će se na kazališnim daskama krčke Scene Zidine, u sklopu programa 61. Ljetnih priredbi, naći 07. kolovoza 2017. godine, s početkom u 21.30 sati.
  • 61. Ljetne priredbe: Maxim Beitan, violončelo & Domagoj Gušćić, klavir

    10.08.2017
    U glazbenom programu 61. Ljetnih priredbi, 10. kolovoza 2017. godine u atriju franjevačkog samostana, s početkom u 21.30 sati, slijedi koncert proslavljenog latvijskog čelista Maxima Beitana u pratnji pijanista Domagoja Gušćića, koji će svojim virtuoznim izvedbama publici sigurno priskrbiti ono najbolje od klasike.

03. sjednica Gradskog vijeća: Usvojen Urbanistički plan uređenja UPU 1 - naselja Krk

U Maloj vijećnici Grada Krka, 13. kolovoza 2013. godine, održana je 03. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka, tijekom koje su raspravljene sljedeće teme.

 

- jednoglasno usvojen Zapisnik s 02. sjednice Gradskog vijeća Grada Krka, održane  22. srpnja 2013. godine

 

 

- jednoglasno usvojen prijedlog Odluke o donošenju Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - Krk (NA1, R11, R38, R310, R311)

 

Pored gradonačelnika Darija Vasilića i voditeljice Odsjeka za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Ines Galjanić, novi Urbanistički plan uređenja UPU 1 - naselja Krk, predstavila je Romana Di Giusto, predstavnica zagrebačke tvrtke Urbanistica d.o.o. čiji tim potpisuje ovaj važan prostorno-planski dokument.

U svome uvodnom izlaganju gradonačelnik Vasilić istakao je kako, novi Urbanistički plan uređenja UPU 1 - naselja Krk, kao jedan od strateških dokumenata, otvara nove investicijske potencijale u gradu Krku i drugačije regulira mogućnost gradnje, a ovim se planom više ne zahtjeva otvaranje novih detaljnih planova već se sve propisuje neposredno iz njega, što znači da sadrži lokacijske uvjete za svaku gradnju u građevinskom području grada Krka. Prema tome, osim rješavanja imovinsko pravnih odnosa na cestama, može se pristupiti izgradnji objekata svih namjena, od stambenih, poslovnih, turističkih, rekreacijskih i svih drugih koji su ovim urbanističkim planom predviđeni. Nakon njegova donošenja, nastavlja Vasilić, očekujemo kako će se iznova okrenuti kotač investiranja na području grada Krka te kako će krenuti realizacija novih investicija, obzirom da plan sadrži sedam turističkih te nekoliko rekreacijskih zona, a najviše mješovitih (za stambenu i poslovnu izgradnju) što pruža široku lepezu mogućnosti te vjerujemo kako će se mnogi investitori koji su tijekom donošenja ovog plana Gradu Krku predlagali svoje inicijative u konačnici imati ekonomski potencijal da priđu svojim investicijama i pokrenu investicijski ciklus kojeg svi željno iščekujemo. Osim izuzetne višegodišnje suradnje s tvrkom Urbanistica vezane uz izradu samog urbanističkog plana, valja izdvojiti i značajan angažman peteročlanog Savjeta za prostorno planiranje Grada Krka koji se sastao dvadesetak puta u tijeku njegove izrade, poprativši sve faze. Ovaj se plan, zaključuje Vasilić, radio nekoliko godina zato što smo u jednom trenutku nakon što je pokrenuta izrada 2008., već sljedeće 2009. prekinuli s radom na planu, zaključivši kako bi njegovo donošenje bilo rješavanje posla na pola puta. Naime, mnogi investicijski projekti koji su tada bili inicirani prema Gradu nisu se kroz urbanistički plan mogli realizirati jer prostorni to nije omogućavao, tako da je zaustavljena izrada urbanističkog plana i pokrenute II. izmjene i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Krka što je naposlijetu omogućilo da se u urbanistički plan uvrste svi Gradu prezentirani projekti koji su izrađeni u skladu sa zakonskim propisima. 

Potom je riječ preuzela predstavnica tvrtke Urbanistica Romana Di Giusto, prezentiravši okupljenim vijećnicima detalje novog Urbanističkog plana uređenja UPU 1 - naselja Krk. Sam urbanistički plan, ističe Di Giusto, obuhvaća ukupno 344 hektara, što ga svrstava među velike planove, kako površinom tako i problematikom koju je sa sobom donio. (Od ukupno 344 hektara, kopneni dio obuhvata zauzima oko 281, a morski oko 63 hektara.) Jedan od ograničavajućih elementa je činjenica kako je područje naselja Krk u cijelosti smješteno unutar Zaštićenog obalnog područja mora (ZOP-a) što je dovelo do toga da pojedine zakonske odredbe moraju biti ugrađene u sam plan. U izradi novog urabanističkog plana trebalo je također ispoštivati i odredbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije, Prostornog plana uređenja Grada Krka, te dvanaest detaljnih planova uređenja koji su trenutno na snazi na području obuhvata naselja Krk. Obzirom na izuzetnu složenost plana, nastavlja Di Giusto, kronologija njegove izrade također nije jednostavna. Naime, 2008. godine izvršena je detaljna inventarizacija terena, a obrađeno je i mnogo zahtjeva građana i pravnih osoba, i to izvan javnih rasprava, iako su one jedine propisane kao dio zakonske procedure u koju se aktivno uključuju građani, pravne osobe i gospodarski subjekti. Grad je upravo u ovom segmentu pokazao značajnu inicijativu, obradivši svaki zahtjev i prije utvrđivanja prijedloga plana za javnu raspravu. Sljedeće godine, 2009., održana je Prethodna rasprava nakon koje su radovi privremeno zaustavljeni, sve do 2011. kada su donošenjem II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada osigurane zakonske pretpostavke za nastavak njegove izrade. U međuvremenu ucrtani su svi akti o građenu te je obrađeno stotinjak zahtjeva građana i pravnih osoba, a izrađeno je i Prometno rješenje za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Krk kako bi se što kvalitetnija rješenja ugradila u sam plan. Zatim je 2012. održana Javna rasprava tijekom koje su podnesene 63 primjedbe, a krajem iste godine i Ponovna javna rasprava kada ih je zaprimljeno 18. Potom je uslijedila izrada Nacrta konačnog prijedloga plana te naposlijetku izrada Konačnog prijedloga plana za koji je trebalo ishodovati suglasnost Županijskog zavoda PGŽ, župana PGŽ i Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Osim primjedbi s javnih rasprava koje su utjecale na rješenje plana, primjedbe su također dali Županijski zavod te Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Analizirajući mogućnosti i ograničenja u prostoru, predstavnica Urbanistice, naglasila je kako se naselje Krk nazali na izuzetno povoljnoj poziciji, obzirom na laku dostupnost područja, i to ne samo u lokalnim već i u međunarodnim razmjerima što osigurava značajne mogućnosti za budući razvoj naselja Krk. Također, detaljno su analizirani odnos izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja, potreba dislociranja pojedinih sadržaja i nadopune novim funkcijama, stanovanje, mogućnosti razvitka turističke djelatnosti, prometni i komunalni infrastrukturni susatavi, ZOP i prirodni resursi. Iako se Krk, kao naselje, izdvaja činjenicom što baštini dugogodišnju kulturu planiranja, važeći urbanistički plan iz 2000. uglavnom je konzumiran te se javila potreba za mnogim izmjenama obzirom na novonastale potrebe naselja Krk. Tako se i koncepcija plana bazira na zadržavanju namjene pojedinih zona i površina (npr. Sportsko-rekreacijska zona Lunta, Starački dom Sv. Lucija, Poslovna zona Sv. Petar), zadržavanju namjene uz korekciju granica pojedinih zona i površina (npr. turistička zona Hotela Valamar Koralj, zona javne i društvene namjene Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir - Dom zdravlja, Sportski centar Krk) te prenamjeni pojedinih zona i površina (npr. Kamp Bor, sportski bazen Dražica, starogradska jezgra). Iz tako utvrđene koncepcije prostorne organizacije,pojašnjava Di Giusto, proizašla je i osnovna namjena prostora, i to posve u funkciji održanja identiteta naselja, osiguranja kvalitete života, te afirmacije novih sadržaja i djelatnosti. Površine i zone podijeljene su prema namjeni na građevinsko podruđje naselja, građevinsko područje za izdvojene namjene sportsko-rekreacijske (Lunta) te vodne površine, od čega prvo spomenuta ima najveći obuhvat s čitavim nizom zona različitih namjena (među kojima dominira mješovita isprepletena mrežom sadržaja ostalih namjena). Također, planom su propisane i vrste građevina što ih je dopušteno graditi u pojedinim zonama, a radi se o građevinama stambene namjene (obiteljska kuća, višeobiteljska kuća, stambena građevina, višestambena građevina), građevinama gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističkim građevinama sa smještajnim kapacitetima, proizvodnim (pretežito zanatskim) građevinama, poslovnim građevinama, javnim i društvenim građevinama te sportsko-rekreacijskim građevinama. Osim toga nije na odment napomenuti, zaključuje Di Giusto, kako je plan rađen u mjerilu 1:5000, i to na Hrvatskoj osnovnoj karti.

U svom zaključku gradonačelnik Vasilić dodao je kako novi urbanistički plan otvara čitav niz mogućnosti za izgradnju javnih objekata. Tako su utvrđeni lokacijski uvjeti za Mahnićev dom po prijedlogu Župe i Biskupije Krk te Multimedijalni centar ili Gradski muzej na Trgu Kamplin. Ono što je izuzetno važno su Krčka luka, vezovi, lukobran i proširenje pripadajuće pješačke zone što predstavlja jednu od dugogodišnjih inicijativa, a nakon ovog urbanističkog plana otvara se mogućnost izrade idejnog i glavnog projekta te kandidiranje inicijative prema europskim fondovima obzirom da se radi o zahtjevnoj investiciji procijenjenoj na 80 milijuna kuna. Od ostalih javnih objekata, nastavlja Vasilić, valja izdvojiti polivalentnu dvoranu na kružnom toku (1.000 m2 prostora u trgovačkom centru iznad Trgovine Krk), Sportski centar Josip Uravić Pepi (na kojem se sukladno idejnom projektu predviđa dovršetak izgradnje sportskih terena, atletska staza s borilištima, hotelski smještaj i bazen), sportski objekt u Park šumi Dražica, vodeni park na Ježevcu te dom umirovljenika na lokaciji Sv. Lucija. Ovim planom, zaključuje Vasilić, osigurane su i dvije lokacije za izgradnju POS-ovih stanova, te još nekolicina sportskih objekata poput hangara Jedriličarskog kluba Plav, drugim riječima čitav niz javnih projekata kojima je tek sada pružena mogućnost za moguću realizaciju.