Najave

Počela javna rasprava o plutajućem LNG terminalu na Krku

novilist.hr, 01. studenog 2017.
 
Jučer je započela javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš budućeg plutajućeg LNG terminala na Krku, koja će trajati do 28. studenoga, dokad je dokument moguće pregledati u Velikoj vijećnici Općine Omišalj, na adresi Prikešte 13, radnim danom od 9 do 16, te u Informativnom centru Grada Rijeke - RI INFO, Korzo 18 b, radnim danom od 8 do 10, i od 14 do 16 sati.

Na gotovo 600 stranica, studija obrađuje moguće utjecaje plutajućeg LNG terminala na okoliš te predlaže mjere zaštite. LNG terminal ima dugu povijest i nije nepoznanica na otoku Krku i Primorsko-goranskoj županiji. O njemu se govorilo u okviru rasprava o kopnenom LNG terminalu. Kako plutajući LNG terminal ima specifičnosti o kojima do sad nije bilo riječi u Hrvatskoj, pozivam sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu. Želimo pružiti odgovor na sva pitanja koja zanimaju i brinu lokalnu zajednicu, i što je najvažnije, stvoriti preduvjete za realna i zadovoljavajuća rješenja, izjavio je povodom otvaranja javne rasprave Goran Frančić, direktor LNG-a Hrvatska. Javno izlaganje o studiji bit će održano 15. studenoga u 17 sati u sportskoj dvorani OŠ Omišalj. Građani koji neće moći prisustvovati javnom izlaganju, a žele dati svoje komentare, mogu ih upisati u knjige primjedbi na mjestima javnog uvida, ili ih u pisanom obliku dostaviti na adresu Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Rijeka, Slogin kula bb, s naznakom Javna rasprava o Studiji o utjecaju na okoliš te na e-adresu jelena.canik@pgz.hr, zaključno s danom završetka javne rasprave. Javnu raspravu će koordinirati i provoditi Upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije.

Kako podsjećaju u LNG-u Hrvatska koja vodi projekt, terminal je strateški investicijski projekt Hrvatske i jedan od 195 ključnih energetskih infrastrukturnih projekata Europske unije koji trebaju pomoći u ostvarivanju zajedničkih energetskih i klimatskih ciljeva. Terminal bi trebao omogućiti sigurnost opskrbe zemalja jugoistočne Europe koje većinom ovise samo o jednom dobavnom pravcu - ruskom plinu, zbog čega je uvršten na listu Europske strategije energetske sigurnosti. Vlada RH je pak u lipnju prošle godine donijela odluku o ubrzavanju realizacije projekta i njegovom izvođenju kroz dvije faze - prvo kao plutajući, a zatim kao kopneni terminal. Plutajući terminal služi za prihvat LNG brodova, pretovar plina u spremnike na plutajućem terminalu (brodu), uplinjavanje plina kao vraćanje iz tekućeg u plinovito stanje i njegovu isporuku u plinovode do krajnjih kupaca. Financira se i sredstvima EU-a u ukupnom iznosu od 102,14 milijuna eura,a trebao bi proraditi 2020. godine, dok bi kroz desetak godina trebao biti realiziran i kopneni terminal. [Bojana Mrvoš Pavić]