Najave

  • Malinska: Radionica Sedam koraka do kredita

    17.10.2017
    Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Područni ured za Primorje i Gorski kotar, u suradnji s Lokalnom akcijskom grupom Kvarnerski otoci, organizira radionicu na temu Sedam koraka do kredita koja će se održati u utorak, 17. listopada 2017. godine, u upravnoj zgradi Općine Malinska-Dubašnica (Lina Bolmarčića 22, Malinska), s početkom u 13.00 sati.
  • Besplatan preventivni pregled madeža

    17.10.2017
    Gradsko društvo Crvenog križa Krk u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, 10. i 17. listopada 2017. godine, između 17.00 i 20.00 sati, nastavlja s programom besplatnog preventivnog pregleda madeža.

Veliki come back bodulske smokve: Krčani se sve više okreću uzgoju zapostavljene kulture

novilist.hr, 12. rujna 2017.
 
Početak rujna u Krku je već tradicionalno posvećen smokvama, odnosno obojen iz godine u godinu sve bogatijom i, s obzirom na sve veći broj domaćih sudionika, izvornijom gastromanifestacijom nazvanom Dani smokava.
 

Organizaciju 11. izdanja tog atraktivnog i uvijek zanimljivog događanja potpisuje Turistička zajednica Grada Krka čijim su predstvnicima ovog puta podršku, posebice u smislu vođenja popratnih radionica, dali i članovi udruga Opatija Art i Rukotvorine Krk, kao i OPG-a Josip Gršković.

Uz prezentaciju i ponudu mnoštva zanimljivih gastrokreacija temeljenih na toj ukusnoj, zdravoj, ali nažalost godinama zapostavljanoj mediteranskoj voćki koja je za trajanja manifestacije bila uklopljena u jelovnike petnaestak ugostiteljskih objekata grada Krka i njegove bliže okolice, Krčanima i posjetiteljima je na glavnom gradskom trgu, ali i susjednom skrovitom prostoru Volsonisovog vrta, bilo ponuđeno na kušanje i kupnju pregršt zanimljivih, ukusnih i kvalitetnih proizvoda na bazi smokava, ili pak onih suvenirsko-dekorativnih, u njihovom obličju. 

 

Od džema do figurica

 

Ljubitelji smokvinog ploda na kojem su odrastale generacije otočana, i ovog su puta imali priliku upijati znanja i vještine znalaca kuhanja džema od smokava ili pak iskušavati svoje kreativne vještine u priređenim radionicama - onoj modeliranja glinenih smokava i ribica, izrade drvenih jedrilica ili pak filcanja vune. Svi Krčani i krčki gosti, ustvrdila je i direktorica TU TZG-a Krka Nataša Jurina, mogli su uživati u trodnevnoj prodajnoj izložbi izvornih domaćih proizvoda - džemova, rakija, likera i ostalih slatko-slanih delicija dopunjenih raznolikom paletom uz ovu priču vezanih dekorativnih suvenira.

A kako bi krčka smokva kroz godine koje slijede postala prepoznatljivom poput već nadaleko poznatog Krčkog pršuta, domaćeg maslinovog ulja ili ljubiteljima dobrog ića i pića već dobro znanog krčkog sira, organizirali smo i niz prigodinih edukativnih programa vezanih uz razvijanje i promoviranje smokvarstva za koje je i ovog puta bio zadužen dr. Željko Prgomet, stručni suradnik krčke smokvarske manifestacije nakon čijeg je predavanja upriličena također već tradicionalna besplatna podjela smokvinih sadnica.

A da i Dani smokava, ali i smokvarstvo kao vid poljoprivredne odnosno voćarske djelatnosti na Krku ima budućnost, po ocjeni direktorice TZ-a i dobrog dijela sudionika ove manifestacije, potvrđuje iznimna posjećenost zbivanja organiziranih na krčkom trgu, ali i broj samih sudionika među kojima je, iz godine u godinu, sve više onih domicilnih.

 

Sve više proizvođača

 

Za razliku od onih prvih izdanja Dana smokava kad smo proizvođače proizvoda od smokava morali tražiti svijećom te ih u Krk dovoditi sa svih dijelova naše obale, sad za gostujućim izlagačima više zapravo ni nemamo potrebe. Broj domaćih, bilo da se bave prodajom svježih ili pak sušenih smokava, kao i najrazličitijih prerađevina, narastao je do iznenađujućih razmjera, ocjenjuje Jurina, uvjerena da je smokva jedan od otočnih brendova koji će tek potvrditi svoj takav status.

Krk je grad povijesti i kulture, a kultura se ne može graditi bez kulture stola i zato je izuzetno važno da se i gastronomija snažno i kvalitetno promovira kroz ovakva i slična događanja, a sve kako bi, s jedne strane educirali turiste i potrošače, a s druge pomogli i samim proizvođačima u njihovu usmjeravanju prema proizvodima koji su danas traženi i koji predstavljaju spoj modernog i tradicionalnog, istakla je naša sugovornica. Napomenula je i da se ta i takva nastojanja uspješno demonstriraju kroz ponudu više od 30 različitih proizvoda od smokava koji su se nudili štandovima postavljenim na krčkoj Veloj placi.

 

Niču ogledni smokvici

 

A da je smokvarstvo otoka Krka u uzletu, jedanko kao i sama manifestacija koja iz godine u godinu posjetiteljima nudi sve raznolikiju, bogatiju i kvalitetniju ponudu, ustvrdila je i gospođa Ana Zec, jedna od pionirki smokvarstva koja je sa suprugom Nikolom pred petnaestak godina, uz pomoć smokvarskih znalaca, na obiteljskom zemljištu u okolici grada Krka podigla prvu pravu malu plantažu smokava, ogledni smokvik kakvih se posljednjih godina na otoku može pronaći sve više.

Obitelj Zec kasnije je u svojoj obiteljskoj kući u mjestu Brzac opremila i sušaru - manji tehnološki pogon u kojem sve ove godine prerađuju te iz njega i na (lokalno) tržište stavljaju niz ukusnih i atraktivnih proizvoda na bazi sušenih smokava.

Nama je to dodatna djelatnost i neki vid dopune našeg umirovljeničkog kućnog bužeta, ali da bi smokvarstvo moglo biti ozbiljna i isplativa djelatnost - moglo bi, kaže gospođa Ana. Sušara koju imamo zlata nam vrijedi jer se uz pomoć tog pogona možemo okrenuti preradi i proizvodnji suhog ploda koji je uvijek i svugdje tražen - kaže ova redovna sudionica Dana smokava, konstatirajući da i nju i supruga, koji su stjecajem okolnosti bili prvi koji su se na Krku počeli intenzivnije baviti plantažnim uzgojem smokava, raduje spoznaja da među otočanima, posebice mladima, ima sve više onih koji u toj poljoprivrednoj, odnosno voćarskoj proizvodnji prepoznaju potencijal i koji iskazuju htijenje za ozbiljnim bavljenjem tom djelatnošću.

Svaka zasađena smokva nas veseli tim više što smo, neskromno bih rekla, i sami pridonijeli skretanju pažnje naših sugrađana na tu nekad iznimno važnu, a s vremenom nažalost i zapostavljenu mediteransku kulturu koja se zahvaljujući svima koji smo danas ovdje prisutni, polako ali sigurno ipak vraća na stolove otočana, ali i naših gostiju, zaključila je Ana Zec.

 

Izuzetno tražen suvenir

 

I Ana Zec i Nataša Jurina primijetile su da su smokve, kao uostalom i svi slični domaći gastroproizvodi, izuzetno tražena suvenirska roba među posjetiteljima grada i otoka Krka. Za smokvu to vrijedi i u onom svježem, i u sušenom obliku, ali i njenom obličju vezanom uz džemove, rakije, kolače i druge slastice, čak i one inventivnije gastrokreacije kakve se danas ovdje mogu naći, a tiču se njihova stapanja s čokoladom i drugim oblicima slatkog upakiravanja tog našeg jestivog suvenira, ustvrdila je direktorica TU TZG-a Krka napomenuvši da iskustva pokazuju da su upravo takvi, uporabljivi, odnosno jestivi i pitki izvorni suveniri gostima vjerojatno i najdraži oblik proizvoda koji će ih podsjetiti na grad i otok kojemu se mnogi ustrajno vraćaju, tim više što se većina takvih proizvoda može okarakterizirati i prirodnima i zdravima. [Mladen Trinajstić]