Najave

  • Zabavite se uz program Krčkog karnevala!

    07.01.2018
    Kao što tradicija nalaže, u nedjelju, 07. siječnja 2018. godine, u 11.00 sati, na Veloj placi u Krku započenje Krčki karneval, i to podizanjem karnevalske zastave, ali i predajom gradskih ključeva u ruke uvijek raspoloženih maškara. Ovogodišnja manifestacija broji tri karnevalske zabave subotom (06. i 20. siječnja te 03. veljače) i jednako toliko dječjih reduta nedjeljom (07. i 21. siječnja te 04. veljače), kada će u šatoru smještenom na autobusnom kolodvoru sve one željne dobre zabave redom razveseljavati Mladen Grdović, Dražen Zečić i Jole. Maskirane zabave subotom startaju u 21.00, dok je mališanima karnevalski šator na raspolaganju od 16.00 sati gdje ih uz dobru svirku očekuju i nagrade za najbolje maske. Zatvaranje kranevala uz spuštanje karnevalske zastave, vraćanje gradskih ključeva i spaljivanje pusta, a sve to uz dobru maskiranu feštu, krafne, fritule i ostale krčke delicije, bit će u utorak, 13. veljače, u popodnevnim satima, priređeno na Gradskoj rivi i Veloj placi. Za režiju svih karnevalskih zabava, kao i prethodnih godina, zaduženi su članovi Karnevalske udruge Povero Krko.
  • Ćiro i Gospođica Neću kao uvod u treću sezonu programa Vama glumimo

    19.01.2018
    Krčki Centar za kulturu, od siječnja 2018. godine, iznova započinje s programom Vama glumimo kojim će biti obuhvaćeni kazališni programi za djecu i odrasle, a odvijat će se sve do travnja, i to trećeg petka i subote u mjesecu, s time da je petak rezerviran za gostovanja predstava namijenjenih odraslima, dok je subota posvećena djeci.
  • Info dan HBOR-a u gradu Krku: Savjetovanje namijenjeno poduzetnicima

    22.01.2018
    HBOR-ov Područni ured za Primorje i Gorski kotar u suradnji s LAG-om Kvarnerski otoci te Udruženjem obrtnika otoka Krka organizira individualne razgovore poduzetnika s voditeljicom Područnog ureda Vesnom Bartolović Staničić, koji će se, 22. siječnja 2018. godine, između 10.00 i 14.00 sati, odvijati u sjedištu LAG-a Kvarnerski otoci, Vršanska 14, u gradu Krku.

Predavanjem i otvorenjem izložbe otpočela proslava 443. godišnjice Lepantske bitke

Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju, a prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim otad obilježava godišnjice Lepantske bitke.

 

 

Ove, kao i prethodnih godina, spomenuta je proslava donijela nisku atraktivnih sadržaja. U obilježavanje te važne obljetnice, kojom se Krk pridružio ostalim mediteranskim gradovima čije su galije i galijoti sudjelovali u slavnom okršaju odigranom ispred Nafpaktosa, 07. listopada 1571. godine, uveolo je otvorenje izložbe Trn u oku mletačkog lava, postavljene u krčkoj Galeriji Decumanus, kojem je, 02. listopada 2014. godine, prethodilo istoimeno predavanje priređeno u gradskoj Maloj vijećnici. Navedeni dio programa ovogodišnje Štorije o galiji Cristo Ressussitato realiziran je u suradnji s riječkim Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja tako da je uloga predavačice pripala tamošnjoj ravnateljici dr. Tei Perinčić. Zanimljivom jednosatnom izlaganju, praćenom prezentacijom, pored organizatora, nazučili su i krčki osnovnoškolsci, dok je kao poseban gost izdvojen Mladen Bastijanić, potomak labinskog izdanka obitelji Čikuta, koja je više stoljeća davala pomorce - galijote i kapetane, među kojima je i soprakomit Ljudevit Čikuta, zapovjednik krčke galije Cristo Ressussitato koja se 1571. pridružila mornarici Svete lige. 

U suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja, točnije ravnateljicom dr. Teom Perinčić i višim kustosom Nikšom Mendešom, uvodi u predavanje Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka, ove smo godine osmislili i složili program obilježavanja 443. godišnjice Lepantske bitke, čemu je povod jedna prekrasna priča, priča o obitelji Čikuta iliti poznatim pomorcima s Krka, njihovim sinovima, očevima i djedovima, koji su puna dva stoljeća na Mediteranu ostavljali svoj trag, ploveći kao zapovjednici mnogih galija i jedrenjaka. Jedno od najslavnijih imena što ih je ta obitelj dala jest Ljudevit Čikuta, inače soprakomit krčke galije Cristo Ressussitato, za ono doba iznimno velike trireme koja je građena u venecijanskim arsenalima i koja je u proljeće 1571. iz trgovačke pretvorena u ratnu galiju, buduću sudionicu Lepantske bitke. Današnje predavanje, zaključuje Parentić, prilika je da doznamo više o Rijeci i njezinoj okolici početkom 16. stoljeća, obzirom na povijesnu situaciju koja je ondje bila nešto drugačija, specifičnija, nego li ona na otocima Kvarnera, ali i duž srednjeg i južnog Jadrana. Rijeka je naime u to vrijeme imala jedinstven položaj i ulogu što se znalo reflektirati i na naš kraj, ali i ostale susjedne otoke te istočnu obalu Istre.

U suradnji s krčkim Centrom za kulturu, ističe Tea Perinčić, 2009. godine objavili smo knjigu Krčka komuna u doba Lepantske bitke, nadovezavši se na priču o galiji Cristo Ressussitato, a zadaća ovog predavanja je da pruži šri kontekst, odnosno povijesnu priču u koju se uklapa i krčka komuna. Obzirom na neposrednu blizinu Rijeke, valja naglasiti, kako je Krk u 16. stoljeću pod mletačkom upravom, a Rijeka pod Habsburgovcima, što je stvaralo tenziju jer se radilo o dvije često sukobljene države. Bilo je to ne odveć sretno okružje, priznaje Perinčić, u kojem su živjeli naši preci. Naime, Mletačka Republika, do kraja 15. stoljeljeća uspostavila je dugotrajnu vlast na istočnoj obali Jadrana, a samo je područje Rijeke, pod habsburškom upravom, ostalo izuzeto bivajući tako trnom u oku mletačkog lava, kojeg bi Mlečani, kao simbol svoje republike, podizali gdje god bi došli. U Rijeci je, međutim, lav sv. Marka bio postavljen vrlo kratko, a nakon 1508. Mlečani više nikada nisu uspjeli uspostaviti svoju vlast na tome malenom dijelu kopna istočnog Jadrana. Rijeka kao komuna čije se gospodarstvo zasnivalo na posredničkoj trgovini, nastvalja Perinčić, konkurencija je Veneciji koja cijeli svoj uspjeh zasniva na održavanju trgovačkih veza duž Jadrana kojeg je smatrala svojim zaljevom. Stoga je i razumljivo nastojanje Mlečana da pod svoju vlast podvrgnu i taj jedini preostali dio istočnojadranske obale. U tome ih sprečavaju Habsburgovci koji su gospodari Rijeke, ali i sami Riječani koji nikada nisu gajili političke sklonosti prema Mletačkoj Republici. Venecija međutim uspijeva tijekom rata protiv Kambrejske lige, 1508. godine, osvojiti Rijeku. No, njezina vladavina nije dugo trajala jer su već u proljeće 1509. Mlečani istjerani iz grada, a unatoč tome što su ga kasnije u nekoliko navrata razarali više ga nikada nisu uspjeli zauzeti. Nasuprot ratovanjima i političkim neprijateljstvima, zaključuje Perinčić, Rijeka je s Venecijom i njezinim provincijama održavala stalne trgovačke veze, a utjecaj mletačke trgovine na Jadranu očitovao se i u uporabi mletačkog novca. S trgovinom se neizostavno događao i kulturni utjecaj, a zbog dominacije mletačkog jezika naposlijetku ga je prihvatila i Rijeka. Fiumanski dijalekt tako se razvio kao mješavima talijanskog i hrvatskog jezika, ali i sa zanimljivim utjecajem hrvatske gramatike na talijanske riječi.

Nakon održanog predavanja i kratke diskusije u Galeriji Decumanus otvorena je izložba Trn u oku mletačkog lava na kojoj su predstavljeni brojni artefakti iz fundusa riječkog Pomorskog i povijesnog muzeja, od oružja, vojne opreme i militarija, preko karata i ostalih grafika, pa sve do prikaza muške i ženske nošnje, koji, otkrivaju specifične povijesne prilike Rijeke i njezine neposredne oklice tijekom 16. stoljeća, ali i kasnije, ukazujući ujedno i na čvrste kulturne veze s Venecijom. Ovaj muzejski postav lociran u krčku galeriju ostaje otvoren do 13. listopada, a moguće ga je razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te 18.00 do 20.00 sati, ili uz prethodnu najavu organizatoru, telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.

 

 

Nastavak obilježavanja 443. godišnjice Lepantske bitke donosi vođenju šetnju do zavjetne kapele obitelji Čikuta na Biski, 05. listopada, te na Krčkoj rivi koncert Tomislava Bralića i Klape Intrade, 07. listopada. Osim toga, između 01. i 09. listopada, svi zainteresirani mogu u Krčkoj katedrali razgledati grob soprakomita Ljudevita Čikute s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika.