Najave

  • Upisi u sportsko-rekreacijske radionice Udruge Pepice

    22.09.2017
    Obzirom da krčka Udruga za sportsku rekreaciju Pepice ulazi u novu sezonu treniranja, upisi u sportsko-rekreacijske radionice (uz mogućnost informiranja) održat će se 22. rujna 2017. godine, u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra Josip Uravić Pepi, s početkom u 18.00 sati. Radionice (total body i low total body) vode Gabi Jurešić, Monika Bajčić i Lucija Petrak, a mjesečna naknadna za dva treninga tjedno iznosi 140,00 kn, a tri 160,00 kn.
     
  • Poljica: Smotra klapskog pjevanja u povodu Kuzmanje

    22.09.2017
    Treća po redu Smotra klapskog pjevanja u povodu Kuzmanje - blagdana sv. Kuzme i Damjana, održat će se u Poljicima, nedaleko grada Krka, i to 22. rujna 2017. godine, s početkom u 19.30 sati, u samom srcu mjesta; na Placi. Kao i prethodnih godina organizaciju ovog festivala preuzeli su domaćini iz Klape Kaštadi.
     
  • 03. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka

    27.09.2017
    03. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka, koju saziva njegov predsjednik Marinko Pavlić, održat će se u srijedu, 27. rujna 2017. godine, u Maloj vijećnici Grada Krka s početkom u 18.30 sati, a predložen je sljedeći Dnevni red.
     
  • Info dan HBOR-a u gradu Krku

    28.09.2017
    HBOR-ov Područni ured za Primorje i Gorski kotar u suradnji s LAG-om Kvarnerski otoci te Udruženjem obrtnika otoka Krka organizira individualne razgovore poduzetnika s voditeljicom Područnog ureda Vesnom Bartolović Staničić, koji će se, 28. rujna 2017. godine, između 10.00 i 14.00 sati, odvijati u sjedištu LAG-a Kvarnerski otoci, Vršanska 14, u gradu Krku. Svi zainteresirani poduzetnici ili oni koji to planiraju postati, mogu se prijaviti za besplatno stručno savjetovanje o mogućnostima kreditiranja, odnosno financiranja investicijskih ulaganja ili drugih aktivnosti putem programa HBOR-a, i to mailom na jovana@kvarnerski-otoci.hr ili telefonom na 095 858 82 31.
  • Štorija o galiji Cristo Ressussitato: proslava 446. godišnjice Lepantske bitke

    06.10.2017
    U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).
     
  • Upisi za program prve razine mentalne aritmetike ALOHA

    07.10.2017
    Škola stranih jezika VID objavljuje upise u novi semestar za program prve razine mentalne aritmetike ALOHA (Abacus Learning of Higher Arithmetic). Radionica za djecu s prezentacijom programa i roditeljski sastanak održat će se 07. listopada 2017. godine, s početkom u 10.00 sati, u učionicama škole Vid u gradu Krku, Kvarnerska 15 (zgrada Fani, pored Gradske knjižnice). Nastava kreće 14. listopada.

Vječna uzmorja, zračna obzorja, zvučna crtovlja, izložba Davora Horvatića

Sa svojim aparatom i svojom osjetljivošću Davor Horvatić pristupa svijetu oko sebe i prepušta se pojavnosti, ali okom i umom bira samo povlaštene sekvence i nakon obrade ih ulančava u sustav koji doista možemo nazvati individualnim viđenjem. Koliko god motivi bili nalaženi i hvatani na raznim stranama, koliko god rakursi i dimenzije bili međusobno različiti, pa čak i koliko god tehnički postupci ponešto divergirali, sve radove ovoga fotografa (ili barem sve izloške povodom kojih pišemo) karakterizira izrazita pročišćenost i sažetost elemenata, jasnoća i logična povezanost kompozicionih rješenja, suzdržana kromatika ili pak stišanost kolorističkih kontrasta.

Drugačije kazano, svi Horvatićevi kadrovi organizirani su i ritmizirani po strogim načelima estetske učinkovitosti, odnosno pokoravaju se kodovima geometrijske harmonije ili strukturalnog poretka.

S obzirom da se izložba održava u Krku, s kojim je Davor najuže povezan i njime najčešće inspiriran, logično je da započnemo s pregledom na Krku nastalih ostvarenja, kojih je uostalom i najviše. Ali on nije evokator povijesnih slojeva niti tražitelj slikovitih, romantičnih ambijenata, pa utoliko ne želi niti može biti svjedok ograničen na genius loci. S otoka na kojemu učestalo boravi on najradije promatra i najodređenije fiksira dijalog mora i neba. Ne samo da ga privlači nego ga upravo opsjeda traženje ravnoteže između dvaju počela: vode i zraka, odnosno mora i neba. Vrebajući najradije u trenutcima mijene i prelaza (praskozorja ili sutona) zadivljujući binom dvaju beskraja: pučine i obzorja u koje uranja sunčeva svjetlost, Horvatić traži i nalazi raznokvrsne aspekte njihova dodirivanja i suprotstavljanja. Bilo da je riječ o prožimanju dvaju plavetnila (sasvim disparatne tvarnosti, jer je jedno eterično prozračno, a drugo plavetnilo homogeno tečno) bilo pak o pravom sudaru svjetla i tame, odsjaja i zagasitosti, modrine i crvenila, gustoće i difuznosti itd.

U nizu krčkih snimaka Horvatić prilazi moru sasvim na domak, okida s obale, plaže, iz čamca i hvata s razine malo iznad morske površine tako da kaptira izduženu perspektivu i sluti beskonačne daljine. U kadar mu pak povremeno upadaju obrisi otočja, tvoreći tako srednji plan između mjesta promatranja i slutnji nedovida. Svodeći često kompoziciju na tri horizontalna pojasa (u vertikalnom nizu: more, otoci, nebo) gotovo da postiže dojam analogan rješenjima apstraktnog, metafizičkog pejzažizma Marka Rothkoa, premda ne teži piktorijalnim efektima. U drugačijim solucijama dobro mu dolazi silhueta jedrilice visokoga jarbola da po sredini akcentira kadar ili pak jezičac rta sa svjetionikom da unese čvrstu točku u igru neuhvatljivih refleksa i zračnih preljeva. Jedna panoramska vizura uspješno integrira redom: morsku površinu (naboranu kožu od valova), krševite padine otoka (pred kojima, kao reper, imamo jedrilicu razvijenih jedara), duboke prodole velike planine, dva niza arhipelaga oblaka i uzvišenu plavet najgornje zone kadra. 

Krčka iskustva kao da su Horvatića vodila i na putu po Bretanji. Većina radova što ih donosi s hodočašća atlantskim obalama također je nastala na uzmorju, u simbiozi kopna i mora, u binomu pješčane plaže i valovita površja. Makar se u par kadrova vide ljudi, a na nekoliko slika nasukane lađe, brodske bove ili signali sidrišta, odnosi jukstaponiranih ploha sugeriraju dah vječnosti. Trokutasti, dijagonalni orijentiri, naznake i podjele bliske zlatnom rezu čine da ih primamo s osjećajem vanvremenitosti, trajnosti. Osim toga, zrnatost ili šljunkovitost prvoga plana stvara i doživljaj oporosti, hrapavosti, upravo enformelističkoga senzibiliteta, što do posebnoga izražaja dolazi u snimku kamenog krova. U tom radu antologijskih svojstava uspostavljena je dinamička ravnoteža ortogonalne fakture ujednačenih pravokutnih ploča (s patinom požutjelih tragova) i kružno, organično izraslih nakupina tamnozelenkaste mahovine. Takvu strukturalnu čistoću i istodobnu elastičnu živost pojedinih sastojaka doista se ne postiže lako i učestalo.

Mogli bismo nastaviti s evokacijom materičkih svojstava što odlikuje još neka Horvatićeva rješenja (pramac plave stare lađe, zelena morska trava, crvena brodska oplata). Zanimljivo je da je u nizu radova snimanih u gro-planu donekle odustao od filtriranih, pastelno ili akvarelno smirujućih kolorističkih registara, te prihvatio izazov jarkosti ili kromatskea zvučnosti, ali nije žrtvovao disciplinu kompozicije, strogost oblikovanja. Nekoliko domaćih gro-planova vodit će nas i prema zaključku teksta. Kadar s tri velika stupa nosača čamca za spasavanje rijedak je primjer eksplicitne dramatičnosti odnosa između planova i svjetlosnih intenziteta. Kadar sa bjeloglavim supom u letu ili kadar s istrgnutim galebovim perom izvanredni su primjeri odnosa detalja i cjeline. Naime, u prvome slučaju imamo razgranatu pozadinu kamene hridi, a u drugome razvedenu podlogu pješčanog tla, no u oba slučaja posebno znalačku i suptilnu mikro organizaciju osjenčenja i obasjanja. A kadar sa crvenim odrazima što se ljuljaju na površini mora otvara poglavlje sasvim nepredmetnih, apstraktnih sugestija, kojima se Davor Horvatić odaje u posebnom ciklusu svojih djela.

Riječ je o fotografizmima, o paralelnim linearnim ritmovima, o svojevrsnim mrežama plavog crtovlja. Derivirani ili deducirani iz vizualnih fenomena, ti su se oblici osamostalili i melodiozno ulančali kao čista estetska senzacija. Služeći se instrumentom svojeg medija Horvatić u tom dijelu svojega rada dolazi do najveće moguće autonomije, do potvrde kako ga u čitavom djelovanju više vodi estetska osjetljivost nego li želja za faktografijom ili dokumentiranjem.  Vidljivi svijet za njega ima svojstva reda i poretka, što ih je vrijedno gonetati i iznositi u pročišćenom stanju. Ne može se poreći da mu je kontemplacija mora i neba s krčkih motrišta u tome također dobrodošla, bila poticajnom, vodeći ga prema sve zahtjevnijim izazovima. [Tonko Maroević]