68. Ljetne priredbe: Laura Vadjon (barokna violina) i Pavao Mašić (orgulje)

Nakon predstavljanja venecijanskog glazbenog nasljeđa 17. stoljeća u izvedbi Ansambla Responsorium, glazbeni program 68. Ljetnih priredbi, u četvrtak, 08. kolovoza 2024. godine, u crkvi sv. Franje Asiškog smještenoj na Trgu krčkih glagoljaša, s početkom u 21.30 sati, nastavlja se koncertom violinistice Laure Vadjon i orguljaša Pavla Mašića. Ulaz je slobodan.

U sklopu 500. izdanja Krčkog sajma - Lovrečeve, u jednom od atraktivnijih krčkih sakralnih ambijenata, duet sastavljan od dvoje vrsnih instrumentalista donijet će presjek glazbenog stvaralaštva koji korespondira s trajanjem Sajma od njegove revitalizacije 1524. godine. Programom će tako biti obuhvaćena djela velikih skladateljskih imena kao što su: George Frideric Handel (Sonata u D-duru, op. 1 br. 13; Sonata u d-molu, HWV 359a), Dario Castello (Sonata prima), Johann Heinrich Schmelzer (Sonata quarta) i Arcangelo Corelli (Sonata op.5, br. 12 - La Folia), među kojima će biti izvedene i skladbe dvojice hrvatskih skladatelja: Franje Lučića (Fantazija u c-molu) i Anđelka Klobučara (Intrada, pastorale e toccata). Orguljaš Pavao Mašić ovom će prigodom zasvirati na nedavno restauriranim crkvenim orguljama.

Violinistica Laura Vadjon prva je hrvatska umjetnica na baroknoj violini te jedna od začetnica novih stilskih kretanja i vodeće ime na području reprodukcije glazbe starih epoha u Hrvatskoj. Ravnateljica je i prva violina Hrvatskog baroknog ansambla s kojim od 1999. godine ostvaruje iznimne uspjehe u Hrvatskoj i u inozemstvu, donoseći na pozornice brojne praizvedbe djela zaboravljenih hrvatskih skladatelja, kao i velikana kasnog baroka. Programi su to koji imaju priču i jasno profiliranu ideju; bilo programski, povijesno ili povezujući više glazbenih i muzikoloških aspekata. Redovito surađuje s nizom najznačajnijih imena svjetske barokne scene, a mnoge je dovela i u Hrvatsku (Catherine Mackintosh, Hervé Niquet, Enrico Onofri, Richard Egarr, Werner Ehrhardt, Laurence Cummings, Philipp Pickett, Stefano Montanari, Alessandro Tampieri, Adrian Butterfield, Christian Curnyn, Andreas Helm, Andrew Lawrence King, Marcello Gatti, Rachel Brown, Benjamin Bayl, Theresa Caudle, Bojan Čičić, Aapo Hakkinen, Fabio Biondi, David Bates, Julian Perkins…). Natupala je s brojnim inozemnim ansamblima (New London Consort, Concert Spirituel, London Handel Players and Orchestra, L'arte del mondo, Florilegium, Canzona…), a od 2010. godine koncertna je majstorica Balcan Baroque Banda. Stalna je članica London Handel Orchestra (LHO) i Helsinki Baroque Orhestra (HEBO), a koncertna je majstorica Orquestra Barocca Casa da Musica, Porto (OBCdM). U interpretaciji solističke i komorne glazbe imala je mnogo uspješnih koncertnih i diskografskih projekata, a posebni afinitet gaji za glazbu ranog talijanskog baroka te za djela Händela i Mozarta. Glazbenica je izuzetno prepoznatljiva, osebujnog tona i stila, a odlikuje se originalnim i promišljenim interpretacijama uz veliko poznavanje dramatskih i afektivnih  značajki glazbe baroka i klasike. Laura Vadjon muzicira na autentičnom talijanskom povijesnom glazbalu, radu Giovannija Battiste Guadagninia iz 1759. godine. Dobitnica je nagrade Milka Trnina, Porin, Orlando DLJI i Ivan Lukačić VBV, kao i brojnih drugih hrvatskih priznanja. Koncertirala je u dvadesetak zemalja Europe, Rusiji, Japanu, Južnoj Americi i Kubi. Na Muzičkoj akademiji zaposlena je od 1995., a od 2002. godine predaje komornu glazbu 17. i 18. st. s naglaskom na povijesno-stilski obaviještenu interpretaciju. Od 2020. godine vodi projekt 4 akademije u sklopu Varaždinskih baroknih večeri, kojeg odlikuju nastupi ponajboljih solista i ansambla s akademija iz Zagreba, Splita, Osijeka i Pule. Ravnateljica je internacionalnog Korkyra Baroque Festivala koji se u gradu Korčuli odvija svakog rujna s koncertima po čitavom otoku i poluotoku Pelješcu. Predavala je baroknu violinu i komornu glazbu na ljetnoj baroknoj školi Aestas musica u Varaždinu do njezina zatvaranja 2016. godine te je kao gost-predavač radila u Sloveniji, Srbiji, Italiji, Finskoj, Portugalu i Norveškoj. Promicateljica je izvornog zvuka glazbe starih epoha, a svoj entuzijazam prenosi na suradnike, studente i publiku.

Pavao Mašić, dobitnik nagrade Grand Prix Bach i nagrade publike na Bachovom natjecanju orguljaša u Lausanni (2006.), razvija uspješnu karijeru koncertnog orguljaša i čembalista. Raznovrsni interesi njegovog umjetničkog djelovanja obuhvaćaju repertoar baroka i romantizma - s naglaskom na opusima J. S. Bacha, te francuskih i hrvatskih skladatelja koji, u kombinaciji s temeljitim istraživačkim radom, kao i konstantnom potragom za što izražajnijim interpretacijama, rezultiraju upečatljivim, virtuoznim i vrlo cijenjenim nastupima. Nakon završenih studija glazbe u Zagrebu, nastavio je poslijediplomske studije orgulja u Lausanni kod Kei Koito, te čembala u Freiburgu kod Roberta Hilla. Dodatne umjetničke impulse dobiva radom s istaknutim umjetnicima kao što su Bob van Asperen, Anđelko Klobučar, Ton Koopman, Laurence Cummings, Daniel Roth, Luigi F. Tagliavini i Christoph Bossert. U razdoblju od 2008. do 2013. kontinuirano se usavršava kod najistaknutijih čembalista današnjice kao što su Pierre Hantaї, Christophe Rousset i Skip Sempé, te u listopadu 2013. kao stipendist Francuske Akademije u Rimu odlazi na studijski boravak posvećen interpretaciji francuske glazbe za čembalo u Vili Medici u kojoj se još od 1803. godine najistaknutiji francuski umjetnici - dobitnici čuvene Rimske Nagrade - intenzivno posvećuju umjetničkom radu. Zahvaljujući Fondaciji Royaumont usavršavao se u razdoblju od 2015. do 2018. uz istaknute umjetnike kao što su Blandine Verlet, Aline Zylberajch-Gester, Pierre Hantaї, Jean-Baptiste Robin, Daniel Roth, Vincent Warnier i Thomas Lacôte. Jedan od najafirmiranijih hrvatskih glazbenih umjetnika svoje generacije, Mašić od 1999. g. djeluje kao glavni orguljaš crkve sv. Marka na Gornjem gradu u Zagrebu gdje nastavlja bogatu tradiciju sviranja orgulja koja se u toj povijesnoj crkvi kontinuirano bilježi još od 1359. godine. Usporedno djeluje u zvanju izvanrednog profesora na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje razvija široku pedagošku djelatnost i odgaja nove generacije čembalista i orguljaša. Također, već dvadesetak godina djeluje kao glavni orguljaš Opere HNK u Zagrebu. Redovito koncertira diljem Južne Amerike, Rusije, Europe i Izraela. Sudjeluje u radu žirija međunarodnih natjecanja, voditelj je Orguljaške ljetne škole koja se preko 25 godina održava u Šibeniku, a kao umjetnički voditelj festivala Orgulje sv. Marka zaslužan je za koncertna gostovanja dvadesetak svjetski istaknutih orguljaša koji su po prvi put posjetili Hrvatsku. Kvaliteta njegova umjetničkog djelovanja prepoznata je s više od 25 važnih inozemnih i domaćih nagrada (Ivo Vuljević, Kantor, Jurica Murai, Ivan Lukačić, Orlando, Porin, Milka Trnina, Nagrada grada Zagreba) među kojima se izdvajaju nagrade na međunarodnim natjecanjima orguljaša u Lausanni, Zaragozi i Puli, a jedini je hrvatski kandidat koji je sudjelovao na čuvenom svjetskom natjecanju orguljaša u St. Albansu (UK) u više od 50 godina njegova postojanja. Iza njega su mnoge značajne izvedbe: Šest partita i Umijeće fuge J. S. Bacha, ciklusi Uzašašće i Rođenje Gospodinovo O. Messiaena, integralne izvedbe orguljskih opusa J. S. Bacha, C. Francka i D. Buxtehudea (u suradnji s Antom Knešaurekom), koncerti za orgulje i orkestar Francisa Poulenca, Ante Knešaureka, Stjepana Šuleka i Silvija Foretića, kao i intenzivan rad na pripremi i tisku sabranih djela za orgulje Anđelka Klobučara. Snima za Hrvatsku radioteleviziju i izdavačku kuću Croatia Records. Njegova raznolika diskografija uključuje pet solističkih albuma ovjenčanih s ukupno 11 Porina, od čega su čak dva albuma: 1685. Bach, Handel, Scarlatti (2011.) i Bach: Umijeće fuge (2017.) proglašeni najboljim klasičnim albumima godine. Njegov recentni dvostruki album pod nazivom Franjo Dugan: Sabrana djela za orgulje po prvi put predstavlja čitav orguljski opus tog istaknutog skladatelja i orguljaša zagrebačke katedrale.

Financijsku podršku ovogodišnjim Ljetnim priredbama, za čiju se organizaciju već tradicionalno brine Centar za kulturu Grada Krka, pružili su Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Primorsko-goranska županija, Grad Krk i Turistička zajednica Grada Krka.