Sa svojim aparatom i svojom osjetljivošću Davor Horvatić pristupa svijetu oko sebe i prepušta se pojavnosti, ali okom i umom bira samo povlaštene sekvence i nakon obrade ih ulančava u sustav koji doista možemo nazvati individualnim viđenjem. Koliko god motivi bili nalaženi i hvatani na raznim stranama, koliko god rakursi i dimenzije bili međusobno različiti, pa čak i koliko god tehnički postupci ponešto divergirali, sve radove ovoga fotografa (ili barem sve izloške povodom kojih pišemo) karakterizira izrazita pročišćenost i sažetost elemenata, jasnoća i logična povezanost kompozicionih rješenja, suzdržana kromatika ili pak stišanost kolorističkih kontrasta.