Glagoljska priča krčkih srednjoškolaca ispisana u Galeriji Decumanus

Riječ je o postavu inspiriranom otočnom glagoljskom tradicijom kojeg su krčki srednjoškolci priredili u sklopu svog cjelogodišnjeg, školskog projekta Slovim i glagoljam, a koji će svoju kulminaciju doživjeti 03. lipnja, literarno-glazbenom priredbom, koja se, tradicionalno, priređuje u povodu proslave Dana škole.

Izložbu su, pred punim auditorijem galerije, uz pokoju prigodnu pjesmu djevojaka iz školskog zbora, zajednički otvorile ravnateljica škole Đurđica Cvitkušić u društvu profesorica, voditeljica projekta i mentorica Ane Pasarić i Mirjane Komadine Mergl.

Oni koja nas godinama prate, uvodi Cvitkušić, iznova mogu vidjeti kako smo godišnjim projektom Slovim i glagoljam, inspiraciju pronašli u bogatoj otočnoj tradiciji kojom se, što neprestance dokazujemo, itekako ponosimo. Tako i naziv ove izložbe - Glagoljaške fraške - predstavlja svojevrstan spoj najstarijeg hrvatskog pisma glagoljice, te uopće kulture i tradicije otoka Krka, jer zaista možemo kazati kako naša povijest započinje upravo glagoljicom. Na tom tragu, ovu izložbu, otvara prvo slovo glagoljske azbuke AZ (A) iliti broj 1, vodeći nas pritom u prošlost, ali i dovodeći, lijepim fotografskim nizom, u sadašnjost. Sada već daleke 1850. godine, primjećuje Cvitkušić, kad je jurandvorski klerik Petar Dorčić, pronašao Bašćansku ploču, nije mogao ni slutiti o kakvom se vrijednom nalazu radi, točnije nije mogao pretpostaviti da će se upravo tim artefaktom otvoriti kutija povijesti kojom se danas neizmjerno ponosimo, a koja nam, kao takva, ostaje uščuvana i za budućnost. Jer većina glagoljskih natpisa, bez obira bili oni pisani u kamenu, ispisivani na zidovima crkava, odnosno stranicama statuta, misala ili nekih drugih povijesnih dokumenata, ostali su sačuvani, a sam termin glagoljica - glagoljati, govoriti - otkriva kako naše drevno pismo predstavlja neiscrpnu riznicu na kojoj su se napajali, i na kojoj će se ubuduće napajati mnogi. Zato nas posebno veseli, zaključuje Cvitkušić, da naša škola nosi ime kralja Zvonimira, koji se, kao prvi hrvatski kralj, spominje upravo na glagoljskom spomeniku!

Čovjek je oduvijek težio otrgnuti zaboravu činjenice svog nasljedstva i osobnog iskustva, ističe Pasarić. Uspjevao je to prenoseći sjećanje u pamćenje mlađima na način da je svoja saznanja i iskustva utiskivao i oblikovao u znakove, pismo - glagoljicu. Pa tako proučavajući glagoljsku baštinu otkrivamo svoje korijene, svoju povijest i svoju samosvijest. Baš kao nekada, otok Krk i danas ima čuvare glagoljice, i to učenike Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir, koji su se svojim radovima predstavljenim ovom izložbom pridodali bogatoj otočnoj tradiciji. Uz podršku svojih profesora, ističe Pasarić, tehnikom svjetlopisa glagoljsku su baštinu ovjekovječili Luka Braut, Ena Kaurić, Katarina Kraljić, Marica Krnčević, Rene Polonijo, Ana Šimonji, Frane Tomljenović, Emma Žnidarić, Luka Vladić i Miriam Volarić. Glagoljicu su doživjeli i likovno se, njome inspirirani, izrazili Eugen Skladany, Stjepan Toljanić te Lucija i Iris Tomašić. Pokretnom slikom, s čak dva zanimljiva video uratka, krčki su srednjoškolci dokazali da glagoljica još uvijek živi, dok je svoje cvjetne vizije glagoljskih slova predstavila Veronika Jurešić. Učenici strojarskih razreda svjetlosnim iluminacijama i glagoljskim fraškama demonstrirali su da se o glagoljici dade glagoljati i svjetlom, dok su se za što bolji cjelokupni dojam pobrinuli učenici - ugostitelji stvorivši pravu glagoljsku kulinarsku rapsodiju. Međutim, pored učenika valja spomenuti i njihove mentore Katicu Kovačević, Željka Cvitkušića, Zorana Kalinića i Dragana Zahiju te vanjske suradnike Ivicu Brusića Bruju i Petra Trinajstića koji su svoje znanje i iskustvo nesebično utkali u izložene radove. Vjerujem, priznaje naposljetku Pasarić, kako će ova izložba obogatiti znatiželjnike voljne novog iskustva te ih potaknuti da se i sami pobliže upoznaju s bogatom glagoljskom baštinom otoka Krka, staroslavenskim pismom, našom kulturnom baštinom i nama samima.

Izložba Glagoljaške freške ostaje otvorena do 27. svibnja, a postav je moguće razgledati između ponedjeljka i subote od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 21.00 sat. Program Dana grada, nastavlja se 27. svibnja, s početkom u 20.00 sati, proslavom 140. godišnjice Jeriličarskog kluba Plav, i to najprije podizanjem klupske zastave na gradski jarbol, nakon čega slijedi svečana sjednica Skupštine Kluba te predstavljanje monografije 140 godina Jedriličarskog kluba Plav Krk; 1876. - 2016., čije retke potpisuju Katarina Prebeg i Nedeljko Dunato.