Institut za javne financije ponovno je analizirao i ocijenio transparentnost svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, i ovog puta uz objavu rezultata izvješća na interaktivnoj karti koja prikazuje stanje u svakoj jedinici lokalne samouprave s ciljem poticanja odgovornijeg, kvalitetnijeg, učinkovitijeg i pravednijeg prikupljanja i trošenja javnog novca.
Ovo istraživanje, vođeno između studenog 2016. i ožujka 2017. godine, temeljeno je na mjerenju brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim Internet stranicama županija, gradova i općina, i to redom: godišnjeg izvještaja za 2015., polugodišnjeg izvještaja za 2016., prijedloga proračuna za 2017., izglasanog proračuna za 2017. i proračunskog vodiča za građane za 2017. godinu. U obzir su stoga uzeti isključivo oni dokumenti koji su bili javno dostupni u navedenom razdoblju, odnosno na dan pretraživanja, ali ne i oni naknadno objavljeni, a konačnim izračunom, vodeći se brojem promatranih proračunskih dokumenata, razina proračunske transparentnosti mogla se mjeriti na skali od nula do pet.
Temeljem objavljenih rezultata, do kojih je najednostavnije doći putem korištenja
interaktivne karte, Gradu Krku dodijeljena je četvorka, jer od pet navedenih dokumenata na dan pretraživanja nije imao objavljen tek jedan, i to
proračunski vodič za građane (pojednostavljeni oblik proračunskog dokumenta). Razmotrimo li rezultate na otočnoj razini vidjet ćemo da su istu ocjenu, u skladu s pravilima istraživanja, zaslužile općine Malinska-Dubašnica i Vrbnik, dok je maksimalna ocjena - petica - dodijeljena općinama Omišalj, Dobrinj, Punat i Baška.
Na nacionalnoj razini, prosječna ocjena proračunske transparentnosti županija iznosi 4,6, gradova 3,7, a općina 2,8, što znači da i u narednom istraživačkom ciklusu, unatoč sve boljoj ukupnoj slici, ima još podosta prostora za napredak.
Transparentni proračuni građanima omogućavaju da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju. Transparentnošću se poboljšava komunikacija građana s lokalnim vlastima i povećava njihovo povjerenje u lokalne vlasti.