Gradu Krku petica u posljednjoj analizi transparentnosti lokalnih proračuna

Institut za javne financije ponovno je analizirao i ocijenio transparentnost svih 576 lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj, i ovog puta uz objavu rezultata izvješća na interaktivnoj karti koja prikazuje stanje u svakoj jedinici lokalne samouprave s ciljem poticanja odgovornijeg, kvalitetnijeg, učinkovitijeg i pravednijeg prikupljanja i trošenja javnog novca.

Ovo istraživanje, vođeno između studenog 2018. i ožujka 2019. godine, temeljeno je na mjerenju brojem objavljenih ključnih proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i općina, i to redom: izvještaja o godišnjem izvršenju proračuna za 2017., izvještaja o polugodišnjem izvršenju proračuna za 2018., prijedloga proračuna za 2019., izglasanog proračuna za 2019. te proračunskog vodiča za građane za 2019. godinu. U obzir su stoga uzeti isključivo oni dokumenti koji su bili javno dostupni u navedenom razdoblju, odnosno na dan pretraživanja, ali ne i oni naknadno objavljeni, a konačnim izračunom, vodeći se brojem promatranih proračunskih dokumenata, razina proračunske transparentnosti mogla se mjeriti na skali od nula do pet.

Temeljem objavljenih rezultata, do kojih je najednostavnije doći putem korištenja interaktivne karte, Gradu Krku dodijeljena je maksimalna ocjena - petica, obzirom na sve, u vrijeme pregledavanja gradskih mrežnih stranica, objavljene ključne proračunske dokumente. Razmotrimo li rezultate na otočnoj razini vidjet ćemo da su istu ocjenu, u skladu s pravilima istraživanja, zaslužile općine Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Punat i Baška, dok je četvorka dodijeljena tek Općini Vrbnik. Na nacionalnoj razini, prosječna ocjena proračunske transparentnosti županija iznosi 4,9, gradova 4,3, a općina 3,8, što znači da i u narednom istraživačkom ciklusu, unatoč sve boljoj ukupnoj slici, ima još mnogo prostora za napredak.

Transparentni proračuni građanima omogućavaju da dobiju potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu. Građani se na taj način mogu informirati i utjecati na što efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga, povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju. Transparentnošću se poboljšava komunikacija građana s lokalnim vlastima i povećava njihovo povjerenje u lokalne vlasti.