Izložba krčke autorice Lene Franolić u fokusu ovogodišnje proslave Dana grada

U Galeriji Decumanus, u režiji Centra za kulturu Grada Krka, 02. lipnja 2017. godine, kao središnji dio programa organiziranog u povodu proslave Dana grada, pred punim auditorijem, otvorena je izložba slika i crteža svestrane krčke autorice Lene Franolić, po vokaciji modne dizajnerice.

O samom postavu nazvanom Transpersonalni krajolici, pored autorice, također su kazivali Maja Parentić, ravnateljica krčkog Centra za kulturu i Igor Gržetić, vizualni umjetnik, dok je zadaća kuriranja (i pisanja predgovora kataloga izložbe) povjerena povjesničarki umjetnosti Bruni Justinić.

Zadovoljnom me čini, uvodi Parentić, što se upravo izložba mlade krčke autorice, Lene Franolić, nalazi u fokusu proslave Dana grada Krka kojeg, nastavno na tradiciju, vezujemo uz blagdan sv. Kvirina, kao patrona grada i Krčke biskupije. Za Lenu znamo da je svestrana umjetnica, no ovim najrecentnijim postavom, spajajući sliku i crtež, javnosti se predstavila kao zrela autorica, profinjenog smisla za estetiku i krajnje prepoznatljivog rukopisa, koji će nas, sigurno, još mnogo puta potaknuti ne samo na uživanje u umjetničkom djelu, već i promišljanje o onome što umjetnost uopće jest.

No prije nego li krenem s kratkom analizom radova koji su danas pred nama, nastavlja Gržetić, vratio bi se na trenutak u ne toliko daleku prošlost, točnije u 2006. godinu, kada je ista ova galerija bila poprištem jedne jako zanimljive i inovativne izložbe, a koju je Lena odradila zajedno s Marinom Dlakom. No, dok su tada postavom prevladavali uglavnom novomedijski eksperimenti, bilo fotografski, grafički ili informatički, ovim najrecentnijim Lena se vratila onome što možemo nazvati drevnim medijima, a to su crtež i slika. Naime, vezujući se uz interpretaciju koju je u svome tekstu iznijela Bruna Justinić, nastavlja Gržetić, Lenine radove, obzirom na stvaralački pristup, možemo povezati s dvama modernističkim pravcima koji su projicirani i u period postmoderne, a to su (neo)ekspresionizam i (neo)nadrealizam. Ekspresionizam zato što je stvaralački proces temeljen na mehanizmu automatizma, odnosno na utiskivanje neprekinutih sljedova misli u likovni medij (u ovome slučaju papir i platno), dok je nadrealizmu bliska ikonografija, točnije ikonologija, kao misao projicirana i sačuvana u ikonografskoj strukturi rada. Upravo takvo istraživanje osobne likovne geneze, primjećuje Gržetić, vodi nas do teorije mimezisa prema kojoj je zadaća likovnosti u neki od medija prenijeti stvarnost onakvom kakva ona jest. Međutim, sredinom prošlog stoljeća teorija umjetnosti, posebice teorija zamjedbe, mimezis je, vodeći se najsvježijim znanstvenim dosezima, u cijelosti odbacila, jer kako naš vidni aparat svijet ne vidi onakvim kakav on u biti jest, tako je nemoguća i njegova istinita likovna meterijalizacija. Prema tome, promatrajući bilo koje likovno djelo, nalazimo se pred sustavom kodova koje moramo naučiti komunicirati. Upravo dokidanje mimezisa, dokinulo je, u samoj strukturi, i razliku između apstrakcije i realizma, jer u oba slučaja nailazimo na naslijeđenu zbirku shema. Sva ta priča, ističe Gržetić, u konačnici nas vodi do esencije Leninih radova, koje u isto vrijeme možemo smatrati apstraktnima i realističnima. No, dok se apstrakcija komunicira na prvu, realizam postaje dostupan analizom obrađenih tema, jer radi se o vizualizaciji nekih jako konkretnih segmenata stvarnosti poput energija, emocija, pa čak i univerzalnih simbola. Ikonografija je to koja pomnom promatraču otkriva kompletan autoričin mikrokozmom, a kako znamo da je on neraskidivo povezan s makrokozmosom, slijedeći drevnu okultnu misao, tako ne iznenađuju i ovom izložbom obuhvaćeni svemirski krajolici - kozmogonije, svojevrsne vizije stvaranja jednog novog univerzuma, što nas naposljetku upućuje i na sam naziv izložbe, zaključuje Gržetić.

Izložba Transpersonalni krajolici, ostaje otvorena do 22. lipnja, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje), između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru, Centru za kulturu Grada Krka, telefonom na 051 220 041 iliti mailom na kultura@gradkrk.net.

Još istog dana, 02. lipnja, u koncertu i simpatičnim štorijama Alena Polića, mogli su uživati svi na Rivi okupljeni poklonici etno glazbe i čakavskog izričaja, s time da je blagdan sv. Kvirina, koji se ove godine (radi proslave Duhova) slavi 03. (a ne 04.) lipnja, već tradicionalno započeo svečanom koncelebriranom svetom misom koju je u Krčkoj katedrali predvodio mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup, nakon čega je na Veloj placi uslijedio nastup Kulturnog društva Kornić, i to kao uvod u koncertni program tijekom kojeg se Krčanima na Trgu Kamplin predstavio prošlogodišnji pobjednik Melodija Istre i Kvarnera - Joso Butorac.