Knezovi Frankopani u fokusu 21. Saziva Male staroslavenske akademije

Ovogodišnji, 21. saziv Male staroslavenske akademije Dr. Antun Mahnić, između 23. i 26. listopada, održan je u gradu Krku, okupivši četrdesetak darovitih sedmaša iz OŠ Fran Krsto Frankopan, kao škole domaćina, ali i učenike gostujućih ustanova OŠ Malinska-Dubašnica, OŠ Omišalj, OŠ Milan Brozović iz Kastva, OŠ Fran Franković iz Rijeke i OŠ Kraljevica.

Kao i prethodnih godina ciljevi i zadaće ovog jedinstvenog školskog projekta pronađeni su u pomnoj analizi i otkrivanju spoznaja o zavičajnoj povijesti i kulturnom nasljeđu otoka, kao dijelu nacionalne i europske baštine te razvijanju svijesti i odnosa učenika prema nacionalnom i kulturnom identitetu. Odgojna komponenta usko se vezivala uz onu obrazovnu usmjeravajući mlade istraživače prema plemenitim vrijednostima u odnosu na našu bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Aktivnost Akademije, koja se odvija pod motom Prošlost za budućnost, bila je još jednom usmjerena ka prenošenju novih spoznaja, i to putem serije kraćih predavanja, istraživačkog i individualnog rada te rada u tematskim radionicama.

Središnjom temom ovogodišnjeg saziva, u povodu 900. godišnjice prvog pisanog spomena na Krčke knezove Frankopane (1118. - 2018.), odabrana je upravo bogata povijest te znane plemićke obitelji koja je stoljećima upravljala otokom Krkom, što znači da su se, pored mnogih drugih povijesnih zanimljivosti (s naglaskom na život i djelo biskupa Antuna Mahnića), krčki školarci bavili upravo spoznajama vezanim uz Frankopane, a koji su jedini na istočnojadranskim otocima razvili moć relevantnu i u europskim razmjerima. Osim darovitih sedmaša u radu Akademije svake godine sudjeluju i učitelji povijesti, hrvatskog jezika, likovne kulture, glazbene kulture, vjeronauka i informatike čime ovaj program svojom interdisciplinarnošću u cijelosti ispunjava zahtjeve suvremenog načina poučavanja. Međutim, pored učitelja tu su i vanjski suradnici što se, kao gosti predavači, učenicima trude približiti nešto širu povijesnu i tematsku perspektivu.

Rad Akademije, kao i dosad, bio je podijeljen na prijepodnevni dio tijekom kojeg se povijesnim šetnjama ulicama i trgovima grada Krka te obilaskom važnijih lokaliteta, upoznavala bogata kulturno-povijesna baština, dok su tijekom poslijepodneva, potaknuti netom stečenim spoznajama, učenici sudjelovali u povijesnoj (voditelji Tvrtko Božić, Željka Čačić i Daniela Jugo-Superina), likovnoj (voditeljica Željka Žic Stašić), kaligrafskoj (voditeljica Andrea Đordić), novinarsko-informatičkoj (voditelji Iva Dujmović, Antonia Martinčić i Dragan Malnar), glagoljaškoj (voditeljica Mirjana Žužić), glazbenoj (voditeljica Ana Jagić-Aljić) i povijesno-dramskoj radionici (voditeljice Dina Valković i Maja Brajković). Treći dan Akademije tradicionalno je namijenjen terenskom istraživanju, a vodeći se odabranom temom, rad se ove godine, u potrazi za specifičnim činjenicama i kulturno-povijesnim nasljeđem, odvijao diljem otoka Krka. Raspoloženi školarci u Dragi Bašćanskoj tako su posjetili rodnu kuću filologa Vjekoslava Štefanića posvećenog izučavanju krčke glagoljske baštinu, dok su u Jurandvoru in situ saznavali mnoge zanimljivosti iz povijesti čuvene crkve sv. Lucije. Nastavak terenskog rada donio im je posjet Baški i tamošnjem Zavičajnom muzeju, kao i župnoj crkvi sv. Trojstva, s time da su dan zaključili odlaskom u Soline i Klimno te raspravom na temu gospodarske djelatnosti Frankopana na području Dobrinjštine.

Posljednjeg dana učenici su preuzeli vodstvo povijesnom šetnjom odabranim krčkim lokacijama, a međusobna interakcija, uz pitanja što su ih postavljali jedni drugima, rezultirala je sintezom povijesnih šetnji odrađenih prethodnih dana. Na Trgu Kamplin, točnije u obližnjem perivoju, potom je provedena evaluacija ovogodišnjeg saziva uz vrednovanje postignuća učenika, dok su aktivnosti u radionicama bile fokusirane na pripremanje završne svečanosti tijekom koje su, uz prezentaciju novostečenih znanja i otvorenje prigodne izložbe, svim sudionicima podijeljene zaslužene diplome.

Svojim interdisciplinarnim pristupom, provođenjem različitih metoda poučavanja, terenskim istraživanjem, razvijanjem znanja, sposobnosti i vještina učenika ovaj četverodnevni školski projekt još je jednom ispunio prethodno zacrtane ciljeve, a njegovu vrijednost, već 2001. godine, prepoznao je i Ivo Rendić Miočević, predstavivši ga, kao primjer dobre nastavne prakse, u svome metodičkom priručniku.

Mala staroslavenska akademija Dr. Antun Mahnić tijekom više od 20 godina potaknula je obrađivanje mnogih tema iz zavičajne povijesti, a u projekt su bili uključeni ne samo učitelji iz svih otočnih škola, već i ugledni predavači različitih struka. Akademija je tako mnogima pružala mogućnost za stjecanje novih znanja i vještina, stvaranje i kreativno izražavanje, ali i za sklapanje prijateljstava i suradničkih odnosa. Stoga, neka sve to bude dobar poticaj za daljnji nastavak ove svakako vrijedne školske inicijative!