Krčki gradonačelnik ugostio delegaciju Grada Kastva

Druženje u gradonačelnikovom uredu, kojem su također nazočili Čedmir Miler i predstavnici Odsjeka za gospodarstvo Ana Bajčić Hrgovčić i Igor Hrast, započelo je u neformalnom razmjenjivanju iskustava vezanih uz teme poput načina funkcioniranja dvaju po mnogočemu sličnih gradskih uprava, te problematike vezane uz odlagalište otpada Marišćina, decentralizaciju ili nove zakonske odredbe. 

U nastavku, gradonačelnik Vasilić gostima je ukratko predstavio Grad kao jedinicu lokalne samouprave da bi potom prešao na teme vezane uz tekuće infrastrukturne projekte, a u koje su dosad uložena značajna sredstva. Jedan od najznačajnijih programa, navodi gradonačelnik, realiziran je u vrijednosti od 162,5 milijuna kuna, a radi se programu vodoopskrbe otoka Krka koji je startao 2001., a završen je prošle 2012. godine. Od spomenutog iznosa tako je polovicu financirala država kroz Hrvatske vode i Ministarstvo regionalnog razvoja, a drugu polovicu Grad Krk i šest općina zajedno s TKD Ponikve koja je također jedan dio sredstava ulagala iz svoje amortizacije. U tih 162,5 milijuna realizirana je vodoopskrba, odnosno magistralni cjevovodi do svih otočnih sela koja ih nisu imala, a riješen je i dolazak vode iz riječkog vodoopskrbnog sustava. U nastavku ove značajne investicije, s dodatnih 85 milijuna kuna grade se vodovodne mreže u selima, a u tom projektu desetpostotnu participaciju snose lokalne samouprave, a devedestpostotnu Hrvatske vode. Također uskoro kreće i projekt Jadran, projekt pročišćavanja otpadnih voda koji objedinjuje tri otočna uređaja - Omišalj, Njivice/Malinska i Krk. Riječ je o investiciji vrijednoj oko 100 milijun kuna, koja se financira zajmovima Svjetske banke, a u realizaciji s jednom polovicom sudjeluju Hrvatske vode i ministarstva, a s drugom jedinice lokalne samouprave kroz cijenu komunalnih usluga, odnosno uvedenom naknadom za razvoj u iznosu od 3,00 kn po m3 vode. Iz te naknade se u deset godina, koliko ona traja, plaća pedesetpostotni dio u kojem mi sudjelujemo, ističe gradonačelnik. Pored ovih najvećih infrastrukturnih projekata, valja izdvojiti i one u društvenim djelatnostima poput dovršetka izgradnje školske sportske dvorane prema projektu Idisa Turata koji je u gradu realizirao još nekoliko objekata.

Što se komunikacije s građanima tiče, nastavlja gradonačelnik, uvedn je ISSO 9001 te se polako s tim certificiranjem uvode razni alati kako bi protok informacija i dokumenata u gradskoj upravi bio što jednostavniji. Tako je izrađena računalna aplikacija koja funkcionira poput interne gradske Internet mreže, a kroz tu aplikaciju cirkuliraju svi dogovori gradskih službenika, informacije ili gradski akti. Kroz tu se mrežu zaprimaju i pritužbe, primjedbe i prijedlozi građana, te se informacije potom obrađuju da bismo nakon nekog vremena dobili statistiku svega pristiglog po različitim temama. Također, na sličan se način briga vodi i o predmetima van roka. S druge strane, izvrsnu komunikaciju s građanima imamo putem gradskog portala kojem uglavnom dugujemo visoku poziciju u GONG-ovom ispitivanju transparentnosti gradova (Projekt Lotus), ali i Radia OK, zaključuje naposlijetku gradonačelnik.

Kastavski čelnik Ivica Lukanović potom je, nadovezujući se, naglasio kako su način informiranja i sistematizacija vezani uz njihovu Gradsku upravu posloženi posve drugačije. Kako je namjera bila poduzetničke principe prenijeti i na rad Gradske uprave, Kojegij smo zbog dinamike funkcioniranja izostavili, pojašnjava Lukanović. 

Značajna sredstva u Kastvu ulažu se ponajviše u komunalnu sferu obzirom da zbog dramatičnog porasta stanovništva rastu i potrebe, i to ponajviše one za mrežom društvenih objekata, što znači da smo u konstantnoj utrci s kapacitetima. Prema tome, valja težiti da se mreža društvenih infrastrukturnih objekata kapacitira na brojci od 15.000 do 20.000 tisuća stanovnika što bez sumnje, gladajući prirast, predstavlja našu budućnost. Jedan od problema Kastva, nastavlja gradonačelnik, predstavlja vezanost većeg dijela komunalnih djelatnosti uz Rijeku, poput gradskog prijevoza ili čistoće, što u najmanju ruku djeluje sputavajuće. Tako smo da bi zadovoljili rastuće potrebe grada, na vlastitu inicijativu, krenuli u prostorno planiranje i projektiranje infrastrukture, uglavnom kanalizacije i vodovoda, što se pokušava, putem IPARD programa, riješiti sredstvima europskih fondova, unatoč zahtjevnoj birokraciji, zaključio je svoje izlaganje kastavski gradonačelnik.

PO završetku sastanka kastavska deligacija posjetila je TKD Ponikve, gdje je održana prezetacija društva s naglaskom na zbrinjavanje otpada, nakon čega su uz vodstvo obišli dispečerski centar i POSAM (posebno sabirno mjesto), a potom odlagalište i reciklažno dvorište Treskavac. Terenske aktivnosti zaključene su obilaskom gradilišta nove osnovnoškolske sportske dvorane.