Krčko zbrinjavanje otpada po toskanskom modelu

Otočni Novi list, 12. listopada 2014.

 

Nakon studioznih i opsežnih priprema, na Krku je još 2005. godine pokrenut projekt ekološki zasnovanog sustava zbrinjavanja komunalnog otpada. Osnovni cilj i zadaća tog projekta bio je da se smeće pretvori u koristan otpad, sirovinu pogodnu za ponovno korištenje. 

Zahvaljujući ponajprije otočanima koji su u najvećoj mjeri spremno i disciplinirano prihvatili taj, u vrijeme njegova uvođenja još uvijek prilično pionirski projekt, sustav je zaživio pa se nakon devet godina njegove primjene krčki komunalci ponose podatkom kako se na Boduliji u primarnoj selekciji odvaja i pravilno zbrinjava 40-ak posto ukupno proizvedenog otpada, što je izuzetan rezultat u nacionalnim, ali i europskim okvirima. Krčani u sustav odvojenog prikupljanja i ekološkog zbrinjavanja, istini za volju, nisu krenuli prvi u Hrvatskoj, ali su danas u njegovoj provedbi i nastojanju unapređenja najdalje odmakli. Ipak, niti ta činjenica otočane nije pasivizirala pa se u tvrtki Ponikve eko otok Krk i dalje intenzivno radi na daljnjem razvijanju sustava prikupljanja i zbrinjavanja otpada unutar kojeg se već danas, kao sasvim dostižan, postavlja cilj 80-postotnog udjela odvojenog otpada, i to unatoč tome što za mnoge teško dostižne europske direktive propisuju da se do 2020. godine mora odvojeno prikupiti (i zbrinuti) tek polovica ukupnog otpada. 

    

Nova, viša faza

 

Krčani ovih dana zato ulaze u novu, višu fazu svog već dokazanog postupanja s otpadom koji se, počevši od ovog mjeseca, postupno počinje prikupljati na ponešto drugačiji način od onog već uhodanog - posredstvom više tisuća ekootoka. Revizijom studije zbrinjavanja otpada koju smo na sveotočnoj razini usvojili još davne 2003. godine te analizom modela djelovanja i rezultata sredina koje su bolje od nas, poput dijelova sjeverne Italije i Austrije, došli smo do zaključka da ćemo na ovaj način teško osjetnije podići razinu razvrstavanja otpada te da današnji sustav prikupljanja moramo prilagoditi novim ciljevima, objasnio nam je Frane Markovčić, direktor otočne komunalne tvrtke, naglasivši kako promjena sustava podrazumijeva prelazak na prikupljanje otpada po sistemu od vrata do vrata. To planiramo učiniti u cijelosti do 2020. godine, a već ovog mjeseca s time počinjemo na području grada Krka i susjednog naselja Vrh. Od vrata do vrata u ta ćemo dva naselja već za koji dan početi prikupljati biorazgradivi i tzv. ostali otpad, naglašava Mrakovčić, dodajući da će zbog prelaska taj način djelovanja svi korisnici Ponikvinih usluga dobiti po dvije nove posude po svakom domaćinstvu, kao i prateći materijal s uputstvima za pravilnu provedbu novog sustava. Prikupljanje otpada s kojim krećemo, kopirajući dobru praksu Krku sličnih područja Toskane, ocijenili smo najpogodnijom, a na cijelom bi otoku trebalo zaživjeti unutar iduće dvije godine. Osim podjele novih kanti prilagođenih odvojenom odlaganju otpada unutar domaćinstava, pratit će ga i uklanjanje istovrsnih velikih kanti s otočnih ulica, dakle smeđih kontejnera za biootpad te onih zelenih, namijenjenih ostalom otpadu - kaže Mrakovčić. 

    

Bar-kod i čip

 

Njegovi su nam pomoćnici Ivan Jurešić i Dean Kosić objasnili da to ne znači da će s ulica biti u potpunosti uklonjeni šareni kontejneri po kojima je Bodulija već karakteristična. Na mjestima na kojima se ulične posude sad nalaze, ostat će plavi kontejneri (za papir i karton), žuti (za plastiku i lim), kao i sivi u koje se odlaže staklo, istaknuo je Jurešić. 

Mrakovčić dodaje da će svojevrsnu prijelaznu fazu već 2017., odnosno 2018., zamijeniti konačno rješenje - uklanjanje gotovo svih većih posuda s ulica i potpuni prelazak na sustav od vrata do vrata. A što taj sustav podrazumijeva, Mrakovčić, Jurešić i Kosić objasnili su nam riječima koje će idućih tjedana, od Ponikvara koji će intenzivno obilaziti sva krčka i vršanska domaćinstva (i dijeliti novonabavljene kante), osobno imati prigodu čuti svi korisnici Ponikvinih usluga. Kante za biorazgradivi i ostali otpad koje će građani odsad držati u svojim domovima na točno određene dane u tjednu (o čemu će svi biti obaviješteni) iznosit će se na ulaze u dvorišta. Ponikvini djelatnici će ih potom prazniti te ih vraćati na mjesto s kojih su ih uzeli. Svaka posuda označena je bar-kodom povezanim s njenim vlasnikom, tj. korisnikom. Na posudama je i čip uz pomoć kojeg ćemo ih moći pratiti i locirati, čak i u slučaju da se nekim slučajem neka od kanti zagubi. 

    

Financijski benefit

 

Prelaskom na novi sustav, odnosno kante kojima će biti opremljena svaka stalno ili povremeno nastanjena stambena jedinica, uključujući i turističke apartmane, odgovornost za pravilnu provedbu zbrinjavanja otpada još će se više prebaciti na korisnike koji će, istini za volju, imati nešto više posla oko otpada. Ipak, na taj način svatko će moći pridonijeti dodatnom smanjenju količina nerazvrstanog otpada koji će se u budućnosti zbrinjavati na centralnom županijskom odlagalištu na Marišćini. Naplata te usluge, nastavlja Mrakovčić, zasad se neće mijenjati, a ono što će u financijskom smislu biti benefit toga ambicioznog sustava, ponajprije će se ogledati u izbjegavanju poskupljenja te komunalne usluge. Naime, ulaskom u zakonski propisani režim korištenja županijskog odlagališta, troškovi zbrinjavanja, posebnice prijevoza otpada do prekomorskog odlagališta, drastično će porasti. Novim sustavom otočani će, kroz smanjenje količina nerazvrstanog otpada (koji će se uskoro morati početi voziti na Marišćinu), smanjiti troškove zbrinjavanja otpada, a time i cijenu te usluge zadržati u sadašnjim okvirima, objašnjavaju nam predstavnici krčkog komunalca uvjereni da, u okolnostima u kojima se uvodi novi županijski sustav zbrinjavanja otpada, to i nije mala stvar.

 

Podzemni kontejneri

    

Stanovnici stare jezgre grada Krka, a ubuduće i najužih jezgri ostalih krčkih mjesta, teško dostupnih komunalnim vozilima, nastavit će odlagati otpad na dosadašnji način, koristeći sabirna mjesta, odnosno ekootoke na lokalitetima na kojima se i sad nalaze. Isto vrijedi i za stanare većih, višestambenih građevina uz koje se također nalaze kontejnerske postaje, naglašava Mrakovčić, dodajući kako to ne znači da uskoro neće biti promjena i u tom segmentu zbrinjavanja otpada. Plan je da se u skorijoj budućnosti sva kontejnerska sabirna mjesta kojima se služe stanovnici teže dostupnih povijesnih jezgri opreme znatno većim, podzemnim posudama za odvojeno prikupljenje otpada. Osim značajno veće zapremine, one će se odlikovati i odsutnošću neugodnih mirisa. Uz to, podzemni kontejneri morat će se znatno rjeđe prazniti, a bit će i znatno neupadljiviji u odnosu na današnje posude, zaključuje čelnik tvrtke Ponikve eko otok Krk. 

    

Manje kamiona - manje goriva i buke 

    

Prelaskom na sustav od vrata do vrata, ističu ponikvari, značajno bi se trebao smanjiti broj prolazaka teških smetlarskih kamiona, a s time i umanjiti troškovi goriva kojeg komunalci u svome radu danas neizbježno troše. Jednako tako, izbjeći će se i prateća buka koja nastaje kod kamionskog pražnjenja teških kanti, a obzirom da biorazgradiv otpad više neće ležati u uličnim posudama, nestat će i neugodni mirisi koji su se u njihovoj blizini nerijetko širili, posebice u toplijem dijelu godine. [Mladen Trinajstić]