Predstavljene literarne i likovne impresije logoraških dana Svetlane Volarić

Tijekom jednosatne prezentacije u zajedničkoj organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista otoka Krka (UABiA) i krčke srednje škole, o samoj knjizi, izložbi, ali i načinu na koji Krčani već godinama obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, kazivali su redom ravnateljica Đurđica Cvitkušić, predsjednik UABiA otoka Krka Darko Fanuko, profesorica povijesti Gordija Marijan, direktor Naklade Kvarner Franjo Butorac, gradonačelnik Darijo Vasilić i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut.  

  Već desetu godinu za redom, sukladno odluci Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, tumači na početku Cvitkušić, 27. siječnja obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta. Naša škola izabrana je kao mjesto ove promocije i izložbe, zašto što već punih deset godina, različitim aktivnostima, obilježava taj dan, smatrajući pritom itekako važnim generaciju mladih poučiti o onome što je bilo, o silnim nevinim žrtvama Holokausta i genocidu, kako se taj nemili povijesni trenutak više nikada ne bi ponovio.   

Nakon što je pozvao na razumijevanje, toleranciju, ravnopravnost i sve ostale vrijednosti što ih njeguje suvremeni antifašizam, Fanuko je okupljenima otkrio kako se čak 180 otočana tijekom Drugog svjetskog rata zateklo u mnogim logorima diljem Europe, s time da ih se 60 više nikada nije vratilo, a one koji jesu smrt je uglavnom zaticala dvije do tri godine po završetku rata.

O brojnim aktivnostima škole vezanim uz promicanje tolerancije, govorila je Marijan, izdvojivši međunarodni projekt Šafran koji, uz sadnju lukovice šafrana te praćenje njezina klijanja i rasta, na plastičan način mlade upoznaje s temom Holokausta, podižući ujedno svijest o opasnostima diskriminacije, predrasuda i nesnošljivosti. Drugi školski projekt, nastavlja Marijan, koji se provodi u suradnji s UABiA otoka Krka je Vlak sijećanja, također međunarodna inicijativa kojom se daje prilog sjećanju na mnoge žrtve Auschwitza. Kako bi petero mladih Krčana iznova sudjelovalo u ovome projektu te vlakom krenulo prema Auschwitzu gdje će s učenicima iz čitave Europe dobiti priliku sudjelovali u svečanoj komemoraciji, potrebno je da se odazovu natječaju (otvorenom do 01. ožujka) koji je svoje uporište, s ciljem poticanja na kritičko mišljenje i kreativno izražavanje, pronašao upravo sadržaju danas promovirane knjige. 

Nadovezujući se na prethodno rečeno, rukopis U paklu su zvijezde ravnodušno sjale, priznaje Butorac, predstavlja sjajan predložak za promišljanje. Naime, Svetlana Volarić ispisala je dvjestotinjak stranica o paklu kojeg je proživjela u jednome dijelu svoje mladosti, o paklu u kojem su zvijezde ravnodušno sjale, o jednom od najzloglasnijih koncentracijskih logora Auschwitzu kojeg slobodno možemo nazvati tvornicom smrti. Međutim, ono što ovu knjigu izdvaja od ostalih, navodi Butorac, jest jedna toplina iliti jasno demonstrirana ljudska potreba da se zlo potisne u drugi plan, a da ono dobro izađe u prvi, odnosno da ljubav prestigne mržnju, a razumijevanje želju za osvetom. Bez obzira što je rukopis objavljen pred više od 50 godina, on je izrazito moderan jer govori o Čovjeku koji je logoraš, međutim Svetlana Čovjeka prepoznaje i u vojniku, a upravo po tome možemo iščitati veličinu ljudi koji su preživjeli takvu patnju i suočili se s jednom teško razumljivom stravom. Tekst stoga pruža autentičnu sliku logorskog života i promišljanja, s grubom borbom za preživljavanje koja se odvijala među logorašima, ali i s mnogo toplih, ljudskih detalja, najočitijih u trenucima međusobnog pomaganja. U paklu su zvijezde ravnodušno sjale, prvi je put objavljena u nakladi beogradske Prosvete 1966. godine, a pretisak kojeg danas promoviramo, u odnosnu na original bogatiji je za dio autoričinog slikarskog opusa, u kojem, kao i u knjizi, na jedan potresan način dokumentira svoje logoraške dane, zaključuje Butorac. 
 
Naslovnica knjige [.pdf]
 

U Auschwitzu je pogubljeno više od milijun ljudi, spominje Vasilić, stoga nam je dužnost svake godine prisjetiti se nedjela nacističkog režima, a svima nama to bi trebala biti podloga za izgradnju budućnosti u kojoj ćemo zagovarati otvorenost, slobodu, demokraciju i sve ostale hvalvrijedne oblike demokratskog izražavanja. 

Ovih smo dana posjetili mnoge škole, ističe naposlijetku Tamarut, i u mnogim smo mjestima odali počast žrtvama nacističkog režima, a ono što sa zadovoljstvom možemo prenijeti jest činjenica kako smo na području čitave županije uspjeli animirati i privući mnoge mlade ljude koji će sigurno postati (pre)nosioci novih ideja, ali i poštovanja prema svim žrtvama. 

Izložbeni dio ovog programa kojeg čine slikarske impresije Svetlane Volarić zajedno s listom svih otočnih logoraša može se u auli srednje škole razgledati do 10. veljače, svakim radnim danom između 09.00 i 16.00 sati.