Mala staroslavenska akademija: Krčki sedmaši izučavali ostavštinu akademika Fučića

Ovogodišnji, 22. saziv Male staroslavenske akademije Dr. Antun Mahnić, između 22. i 25. listopada, održan je u gradu Krku, okupivši 37 darovitih sedmaša i 12 učitelja iz OŠ Fran Krsto Frankopan, kao škole domaćina, zatim OŠ Malinska-Dubašnica, OŠ Omišalj te OŠ Kraljevica.

Kao i prethodnih godina, ciljevi i zadaće ovog jedinstvenog školskog projekta pronađeni su u pomnoj analizi i otkrivanju spoznaja o zavičajnoj povijesti i kulturnom nasljeđu otoka, kao dijelu nacionalne i europske baštine te razvijanju svijesti i odnosa učenika prema nacionalnom i kulturnom identitetu. Odgojna komponenta usko se vezivala uz onu obrazovnu usmjeravajući mlade istraživače prema plemenitim vrijednostima u odnosu na našu bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Aktivnost Akademije, koja se odvija pod motom Prošlost za budućnost, bila je još jednom usmjerena ka prenošenju novih spoznaja, i to putem serije kraćih predavanja, istraživačkog i individualnog rada te rada u tematskim radionicama.

Kao središnja tema najrecentnijeg saziva, obrađeno je djelo(vanje), ali i nesvakidašnja osobnost akademika Branka Fučića (1920. - 1999.), što znači da su se, pored mnogih drugih povijesnih zanimljivosti (s naglaskom na aktivnosti biskupa Antuna Mahnića i utemeljenje Staroslavenske akademije), krčki školarci bavili upravo spoznajama vezanim uz njegov bogat znanstveni i istraživački rad, a kojeg je obilježilo spajanje raznorodnih znanja i ujedinjavanje staroga s novim, drugim riječima neviđena inovativnost. Osim darovitih sedmaša u radu Akademije svake godine sudjeluju i učitelji povijesti, hrvatskog jezika, likovne i glazbene kulture, vjeronauka i informatike čime ovaj program svojom interdisciplinarnošću u cijelosti ispunjava zahtjeve suvremenog načina poučavanja. Međutim, pored učitelja važno je navesti i vanjske suradnike, ove godine mons. Franju Velčića, mons. Nikolu Radića i prof. Josipa Štiklića, što su, kao gosti predavači, učenike znalački uvukli u puno širu tematsku perspektivu.

Rad Akademije, kao i dosad, bio je podijeljen na prijepodnevni dio tijekom kojeg se povijesnim šetnjama ulicama i trgovima grada Krka te obilaskom važnijih lokaliteta, upoznavala bogata kulturno-povijesna baština, dok su tijekom poslijepodneva, potaknuti netom stečenim spoznajama, učenici sudjelovali u povijesnoj (voditelji Tvrtko Božić), likovnoj (voditeljica Lada Tomulić), kaligrafskoj (voditeljica Andrea Đordić), novinarskoj (voditeljica Iva Dujmović), informatičkoj (voditeljica Topić Matković), glagoljskoj (voditeljica Mirjana Žužić) i glazbenoj radionici (voditeljica Ana Jagić-Aljić). Treći dan Akademije tradicionalno je namijenjen terenskom istraživanju, a vodeći se odabranom temom, rad se ove godine odvijao diljem Istre - u Pazinu, Bermu, Roču i Humu, gdje su naši učenici akademika Fučića upoznali kao predanog istraživača istarskog zidnog slikarstva. Raspoloženi, ali i dobro pripremljeni školarci, u Pazinu su se okušali kao tumači fresaka u župnoj crkci sv. Nikole s prikazima iz Biblie pauperum (Biblije siromaha), dok su u Bermu analizirali freske u crkvi sv. Marije na Škrilinah među kojima dominira poznati Ples mrtvaca, a u Roču, u crkvi sv. Antuna opata, grafite na freskama što ih Fučić spominje u svojoj Terri Incogniti. Terenska nastava konačno je zaključena posjetom Humu kao najmanjem gradu na svijetu i tamošnjoj Aleji glagoljaša.

Posljednjeg dana provedena je i evaluacija ovogodišnjeg saziva uz vrednovanje postignuća učenika u smislu praćenja procesa njihovih intelektualnih i socijalnih interakcija, dok su aktivnosti u radionicama bile fokusirane na pripremanje završne svečanosti tijekom koje su, uz prezentaciju novostečenih znanja i otvorenje prigodne izložbe, svim sudionicima podijeljene zaslužene diplome. Ovom prigodom najavljeno je i Akademijino 23. izdanje, i to u okviru projekta Rijeka 2020. - Europska prijestolnica kulture.

Svojim interdisciplinarnim pristupom, provođenjem različitih metoda poučavanja, terenskim istraživanjem, razvijanjem znanja, sposobnosti i vještina učenika ovaj četverodnevni školski projekt još je jednom ispunio prethodno zacrtane ciljeve, a njegovu vrijednost, već 2001. godine, prepoznao je i Ivo Rendić Miočević, predstavivši ga, kao primjer dobre nastavne prakse, u svome metodičkom priručniku.

Mala staroslavenska akademija Dr. Antun Mahnić tijekom više od 20 godina potaknula je obrađivanje mnogih tema iz zavičajne povijesti, a u projekt su bili uključeni ne samo učitelji iz svih otočnih škola, već i ugledni predavači različitih struka. Akademija je tako mnogima pružala mogućnost za stjecanje novih znanja i vještina, stvaranje i kreativno izražavanje, ali i za sklapanje prijateljstava i suradničkih odnosa. Stoga, neka sve to bude dobar poticaj za daljnji nastavak ove svakako vrijedne školske inicijative!