Izložba Terce jadranskih brodica Velimira Salamona vratila komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana

Izložba tehničkih crteža Velimira Salamona pod nazivom Terce jadranskih brodica, čija je organizacija povjerena Centru za kulturu Grada Krka, u krčkoj Galeriji Decumanus otvorena je 14. kolovoza 2020. godine. Time je ovaj vrijedan izložbeni projekt posto svojevrsnim pretprogramom 23. regate tradicijskih barki Krčka jedra, koja će startati dan kasnije, 15. kolovoza, i to nakon posljednjeg otkucaja dvanaestog sata sa zvonika Katedrale.

Izložbu Terce jadranskih brodica čini 60-ak tehničkih crteža općih planova tradicijskih, ali i danas nestalih hrvatskih, tj. jadranskih brodica na jedra i vesla. Iako se ovdje radi o računalnim crtežima bracera, gajeta, falkuši, batana, guceva, peliga i ostalih tradicijskih plovila (zbog komunikacije, nacrtanim na tzv. vodnoj liniji), oni su napravljeni u skladu s načelima nacrtne geometrije i tehničkog crtanja, a uvedena boja daje im dodatnu dimenziju. Te crteže možemo smatrati najsustavnijim i najtemeljitijim prikazima morfologije naše tradicijske barke, do kojih je autor dolazio ne samo kabinetskim radom već i pomnim terenskim istraživanjem, sve od Rovinja do Dubrovnika te diljem Sredozemlja, od Lisabona i Barcelone do Bresta. Naslov ove izložbe motiviran je brojkom tri koja je obilježila pomorsku kulturu, jer proporcije trupa broda su u trećinama, jarbol je smješten na jednoj trećini duljine broda od pramca, a kosnik je, kao i veslo, tradicionalno jednom trećinom unutar broda. Jedro se skraćivalo za jednu trećinu svoje površine, a na krmama su uvijek bila tri ferala kao simboli vjere, nade i milosrđa.

Fascinantnim rekonstrukcijama po starim zavjetnim slikama ili sretnim nalazima te čudesnim crtežima u kojima se krajnja tehnička vještina iskazala s krajnjom poetičnošću, Salamon je ovim postavom uspio vratiti komadić izgubljenog identiteta hrvatskog Jadrana. Podsjetivši na stare brodove koji su se gradili duboko povezani sa svojim podnebljem, autoru je pošlo za rukom prizvati more kakvo je nekad bilo; bez jahti, industrijaliziranih jedrilica i velikih kruzera koji oduzimaju značenje vjetru, mijenama dana i mijenama godine. Nije to samo specifično blago domaće hrvatske povijesti, već je to druga životna filozofija prema kojoj brodovi nisu tek funkcionalni instrumenti. Jer oni prenose zalihu mjere u ljudski svijet, što je suština crteža i sveukupnog djela Velimira Salamona. Njegova strast, fascinacija i cjeloživotna posvećenost drvenim jadranskim brodicama često su rušile granice među disciplinama, te je inženjer i doktor znanosti tako postajao fenomenolog, filozof, ali i pjesnik broda. Svojim djelom on je pomogao u prepoznavanju mediteranskog ishodišta Hrvatske, a njegovu izložbu crteža, prije svega, možemo smatrati nacionalnim mementom za spas naše maritimne baštine.

Izložbu Terce jadranskih brodica zajednički su otvorili krčki gradonačelnik Darijo Vasilić i ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka Maja Parentić.

Drago mi je da uoči regate tradicijskih barki Krčka jedra, uvodi Parentić, otvaramo izložbu tehničkih crteža Velimira Salamona kojom je sabrano njegovo cjeloživotno istraživanje i posvećenost pomorskoj tradiciji. Riječ je o eruditu i intelektualcu kojeg je, svakako, vrijedno poznavati, posebice u ovakvim vremenima drugačijih sustava vrijednosti, a koji nam je, tijekom jednogodišnje suradnje, uspio ukazati na mnoge nove vidike i svjetove. Međutim, ove izložbe sigurno ne bi bilo i bez krčkog brodomaketara Željka Skomeršića koji nas je povezao s autorom. A nakon našeg prvog susreta, nastavlja Parentić, ostali smo i više nego ugodno iznenađeni s građom i materijom kojom autor raspolaže što je, naposljetku dovelo i do ideje o izložbi kojom će se predstaviti njegov cjelokupni rad, s obzirom da je dosad izlagan tek parcijalno. Upravo vođeni tom činjenicom, odlučili smo da izložba bude praćena i bogato opremljenim katalogom koji je, s obzirom na broj stranica, postao pravom pomorskom enciklopedijom Jadrana, relevantnom i u širem mediteranskom kontekstu. Nakon grada Krka, zaključuje Parentić, namjera da se izložba predstavi i izvan Hrvatske, i to najprije u Crnoj Gori, kao dio programa međunarodne kulturne suradnje koja se već godinama razvija na relaciji Krk - Kotor, a potom i u Turskoj.

Ovom prigodom potrebno je najprije čestitati krčkom Centru za kulturu, ističe Vasilić, jer je dosad proveo čitav niz vrijednih projekata vezanih uz valorizaciju naše maritimne povijesti, predstavivši ih ne samo domaćoj već i inozemnoj javnosti, s posebnim naglaskom na višegodišnju suradnju s Pomorskim muzejom Crne Gore u Kotoru. Činjenica je da se u gradu Krku okupilo nekoliko entuzijasta koji slično razmišljaju o zaštiti krčkog pomorskog nasljeđa, a što su prepoznale i podržale institucije i ustanove, poput Grada Krka, Centra za kulturu Grada Krka, Turističke zajednice Grada Krka ili Vecle, čemu treba pribrojiti i zalaganja Jedriličarskog kluba Plav. Upravo takva, pozitivna, atmosfera dovela je do toga da Grad Krk u svome vlasništvu danas ima četiri tradicijske brodice koje uredno održava, i koje su, kroz želju za tradicijskim jedrenjem, do danas povezale mnoge ljude. Unatoč trenutnim nepovoljnim okolnostima, zaključuje Vasilić, drago mi je da će sutrašnja, 23. po redu regata Krčka jedra ipak biti dobro posjećena te da će svi njezini sudionici, kao svi ostali građani i gosti, uživati u tom slikovitom i jedinstvenom događanju.

Velimir Salamon rodio se u Zagrebu 1945. godine. Diplomirao je, magistrirao i doktorirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zadru. Radio je u Nuklearnoj elektrani Krško, potom na Fakultetu strojarstva i brodogradnje te na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Baveći se tradicijom strojarskog i brodograđevnog identiteta svog naroda održao je brojna predavanja i objavio znanstvene, stručne, kao i popularne članke, knjige i kalendare, održao seminare i radionice te priredio izložbe diljem zemlje i inozemstva. Među izložbama ističu se one u Hrvatskoj, Portugalu, Španjolskoj, Grčkoj i Njemačkoj. U Stockholmu se bavio rekonstrukcijom švedskog linijskog broda iz 17. stoljeća - Wasa. Projektirao je komišku gajetu falkušu, prvu repliku hrvatskog povijesnog broda koja je predstavila pomorsko nasljeđe svog naroda na Svjetskoj izložbi u Lisabonu - EKPO 98. Proučavao je rovinjske barke, malološinjsku i krčku pasaru, neretvansku trupu i lađu, mljetsku i betinsku gajetu te dubrovački galijun. Pokrenuo je projekt Baby Boat kojim se pomorsko nasljeđe Jadrana predstavlja djeci. Za svoje je djelovanje nagrađen visokim priznanjem, državnom nagradom Faust Vrančić.

Izložba Terce jadranskih brodica Velimira Salamona ostaje otvorena sve do 27. kolovoza, a postav je moguće razgledati svakim danom (izuzev nedjelje) od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net. Bogato opremljen, dvojezični katalog izložbe može se u Galeriji Decumanus kupiti po cijeni od 110,00 kuna.