Između 14. rujna i 14. listopada provodit će se popis poljoprivrede

Popis poljoprivrede 2020. koji će se u Republici Hrvatskoj provesti u razdoblju do 14. rujna do 14. listopada, opsežno je statističko istraživanje čiji je cilj dobivanje što preciznijih podataka o hrvatskoj poljoprivredi i utvrđivanje važnosti te djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo.

Popisom poljoprivrede prikupljaju se podatci o:

– gospodarenju zemljištem i načinu poljoprivredne proizvodnje;

– načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta;

– stočnom fondu, objektima za smještaj životinja i gospodarenju stajskim gnojem;

– navodnjavanju;

– radnoj snazi u poljoprivredi;

– dopunskim djelatnostima na poljoprivrednom gospodarstvu;

– prodaji poljoprivrednih proizvoda;

– mjerama potpore ruralnom razvoju;

– prilagodbi na ekološku poljoprivrednu proizvodnju i aspektima zaštite okoliša.

Prikupljeni podatci o strukturi poljoprivrednih gospodarstava bit će usporedivi na razini Europske unije i pružit će potrebnu statističku bazu za planiranje, provedbu, nadzor, procjenu i reviziju povezanih politika, osobito Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP-a), uključujući mjere ruralnog razvoja, okolišne politike, politike za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovo ublažavanje, korištenja zemljišta i neke ciljeve održivog razvoja.

Obuhvat

Popisom poljoprivrede potrebno je obuhvatiti 98% ukupno korištene poljoprivredne površine (bez povrtnjaka) i 98% stočnih jedinica svake države članice. U to su uključena i zemljišta kojima se koristi nekoliko poljoprivrednih gospodarstava.

Osnovni pojmovi

– Poljoprivredno gospodarstvo jest proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao trgovačko društvo, obrt ili zadruga ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te kao seljačko gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Ovim istraživanjem obuhvaćena su sva poljoprivredna gospodarstva koja imaju više od 0,4 ha korištene poljoprivredne površine i više od 0,5 stočnih jedinica.

– Korištena poljoprivredna površina jest ukupna poljoprivredna površina koja je bila korištena u dotičnoj godini. Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, povrtnjake, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.

– Oranice i vrtovi jesu zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju u sustavu plodoreda. Na oranicama i vrtovima uzgajaju se: žitarice, mahunarke za suho zrno, korjenasti i gomoljasti usjevi, industrijski usjevi, krmno bilje, povrće, cvijeće i ukrasno bilje te sjemenski i sadni materijal.

– Povrtnjaci su površine određene za uzgoj usjeva (pretežno povrća) namijenjenih za potrošnju osobama koje žive u kućanstvu i uglavnom nisu namijenjeni za prodaju. Samo povremeni višak proizvoda koji dolazi s tih površina prodaje se izvan kućanstva.

– Zajedničko zemljište može biti pašnjak ili ostalo korišteno poljoprivredno zemljište na kojem se više gospodarstava zajednički koristi državnim zemljištem za ispašu stoke.

– Trajni nasadi uključuju voćnjake, vinograde, maslinike, rasadnike i košaračku vrbu.

– Perad uključuje brojlere, kokoši, pure, guske, patke te ostalu perad.

– Radnici stalno zaposleni na poljoprivrednom gospodarstvu jesu osobe koje su posljednjih 12 mjeseci radile na poljoprivrednom gospodarstvu svaki tjedan, bez obzira na to koliko su sati na tjedan radile, i one koje su zbog određenih razloga radile redovito samo dio toga razdoblja, npr. zbog školovanja, bolesti, nesreće ili smrti, početka ili prestanka radnog odnosa u posljednjih 12 mjeseci ili prestanka rada zbog prirodnih nesreća (poplava, požara i dr.). U zaposlene osobe ne pripadaju sezonski radnici, koji nemaju ugovor o zaposlenju.

Popisni obrazac - poslovni subjekti

Popisni obrazac - OPG-ovi

Upute za poslovne subjekte

Upute za popisivače

Koliko se često provodi Popis poljoprivrede?

Prvi samostalan i cjelovit Popis poljoprivrede proveden je od 01. do 15. lipnja 2003., dok su 2007., 2010., 2013. i 2016. provedena strukturna istraživanja poljoprivrednih gospodarstava na temelju uzorka. Posljednji cjelovit i samostalan popis poljoprivrede prije toga proveden je 1960., dok je 1969. proveden popis metodom uzorka.

Tko će provoditi Popis poljoprivrede i kako?

Državni zavod za statistiku će pripremiti, organizirati i provesti Popis poljoprivrede 2020. u suradnji s tijelima određenima Zakonom o Popisu poljoprivrede. U Republici Hrvatskoj provest će se Popis poljoprivrede u razdoblju od 14. rujna do 14. listopada ove godine. Prikupljanje podataka za poljoprivredna gospodarstva obavit će se s pomoću elektroničkih i tiskanih obrazaca tako da će se za obiteljska poljoprivredna gospodarstva provesti metodom osobnog intervjua uz pomoć prijenosnog računala (CAPI - Computer Assisted Personal Interview), a za poslovne subjekte izvještajnom metodom putem interneta (CAWI - Computer Assisted Web Interview).

Kakvi će se podatci prikupljati?

Prikupljati će se podatci o zemljišnom fondu, načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, površini voćnjaka, maslinika i vinograda te broju voćnih stabala i trsova vinove loze, navodnjavanju, stočnom fondu, radnoj snazi u poljoprivredi, ostalim dohodovnim djelatnostima, smještaju životinja, gospodarenju stajskim gnojem, mehanizaciji, mjerama potpore ruralnom razvoju te ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Kada će podatci biti dostupni javnosti?

Državni zavod za statistiku će prve rezultate Popisa poljoprivrede objaviti do 30. studenoga 2020., a konačne rezultate najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

Tko će koristiti podatke?

Namjera je dobiti što preciznije podatke o hrvatskoj poljoprivredi i utvrditi važnost ove djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo. Dobiveni podaci bit će pokazatelj preko kojeg će državna i lokalna vlast moći točnije definirati probleme poljoprivredne djelatnosti i u skladu s tim planirati i donositi odgovarajuće odluke i pružiti odgovarajuću potporu za njezin razvoj.