Štorija o galiji Cristo Ressussitato: Proslava 452. obljetnice Bitke kod Lepanta

U jednoj od najvećih i najslavnijih pomorskih bitaka u europskoj povijesti, Bitki kod Lepanta, 07. listopada 1571. godine, u kojoj su se sukobile snage kršćana i muslimana sudjelovala je i krčka galija Cristo Ressussitato (Uskrsli Krist).

U Europi proslava obilježavanja obljetnice te slavne bitke ima sve veći značaj te se svake godine u Nafpaktosu (Lepantu) okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige u znak sjećanja na sve poginule galijote, vojnike i posade. Godine 2007. Hrvatsku je ondje predstavljao grad Krk. Upravo taj boravak u Grčkoj i susret s delegacijama saveznica bio je povodom za detaljnije promišljanje i istraživanje Krka u drugoj polovici 16. stoljeća, njegovog života i stanovništva. Baštineći bogatu kulturno-povijesnu tradiciju i prepoznavajući unutar toga iznimno pomorsko nasljeđe 2008. godine Centar za kulturu Grada Krka pokrenuo je projekt Štorija o galiji Cristo Ressussitato, kojim se otad slave obljetnice Bitke kod Lepanta.

S istočne obale Jadrana u tom slavnom okršaju sudjelovalo je sedam gradova, odnosno sedam galija, pored kojih i krčka. Također, zanimljivo je istaknuti kako su gotovo polovicu snaga hrvatskih gradova u floti i ljudstvu činile upravo krčka galija Cristo Ressussitato pod zapovjedništvom soprakomita Ludovica Cicute, cresko-osorska galija Sveti Nikola vođena soprakomitom Nikole Dražića i rapska galija Sveti Ivan kojom je zapovijedao Ivan de Dominis. Papa Pio V. u namjeri da zaustavi prodor Osmanlija i njihovo širenje Mediteranom osnovao je Svetu ligu, savez mediteranskih zemalja, koja je trebala zaustaviti osmansku dominaciju na Sredozemlju. Armada Svetog saveza bila je sastavljena od 209 galija, šest galeaca i 28 transportnih brodova od kojih su većinu činili oni dubrovački. Na brodovima je bilo 80.000 ljudi, a među njima 30.000 vojnika te 50.000 mornara i veslača. Na lijevom krilu nalazila se i galija Cristo Ressussitato, 28. u prvom navalnom redu, a upravo uspjeh koji je ostvarilo to krilo bio je presudan za daljnji ishod bitke. Malobrojne galije na desnom osmanlijskom krilu započele su povlačenje što je lijevom omogućilo da pomogne kršćanskim snagama centra i desnog krila. Već u ranim poslijepodnevnim satima, 07. listopada, Sveta liga izvojevala je pobjedu, označivši u konačnici kraj turske dominacije na Mediteranu.

Hod kroz vrijeme i događanja, otvorenje dokumentarne izložbe Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Proslava 452. obljetnice Bitke kod Lepanta započet će u petak, 06. listopada, u Galeriji Decumsnus, i to otvorenjem dokumentarne izložbe Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru pod nazivom Hod kroz vrijeme i događanja. Riječ je o izložbi osmišljenoj i postavljenoj u povodu proslave 70. obljetnice Pomorskog muzeja Crne Gore sa sjedištem u kotorskoj palači Grgurina (1952. - 2022.), kako bi se sumirali utisci te rekapitulirala sva postignuća u proteklih sedam desetljeća njegovog rada i postojanja. Sam postav tvori izbor iz bogate i raznovrsne dokumentacije prikupljane tijekom tog perioda, a koja prikazuje povijest i kronologiju djelovanja Pomorskog muzeja Crne Gore kroz dokumentiranje njegovog programskog sadržaja i kontinuiteta rada. Izložbom su tako obuhvaćene najvažnije etape u razvoju muzejskih aktivnosti od osnivanja Muzeja, pa sve do programa novijeg datuma, koji ukazuju na to kako zadatak ove relevantne ustanove nije samo očuvanje muzejskih predmeta, već i sudjelovanje u najrazličitijim aktivnostima vezanim uz pomorsku i kulturnu tematiku. U pitanju su, dakle, četiri etape: period od osnutka Muzeja do katastrofalnog potresa 1979., (2) period sanacije Muzeja i njegovo ponovno otvaranje 1984., period nakon potresa, do ratnih zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća, i period od 2000. godine do današnjih dana. Autori ove dokumentarno-retrospektivne izložbe su: Radojka Abramović, Danijela Nikčević, Dijana Đurašković, Ilija Mlinarević i Tomislav Bonić.

Predstavljanje Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka i koncert popularna 4 tenora

Nastavak proslave u subotu, 07. listopada, u jutarnjim i ranim poslijepodnevnim satima, donosi vođenu šetnju do kapelice sv. Nikole na Biski (Valbiska), inače zavjetne kapelice obitelji Čikuta koja je više od dva stoljeća davala pomorce, soprakomite i galijote, dok će popodnevni dio programa, na gradskoj rivi, započeti svečanim postrojavanjem odreda Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka uz izvođenje glasnog pucnja i Kola sv. Tripuna. Bokeljska mornarica, Tripundanske svečanosti uz sudjelovanje Malog admirala te balanje Kola svetog Tripuna tradicijska su obilježja bokeljskih Hrvata. To je nasljeđe povezano sa štovanjem sv. Tripuna, a bokeljski Hrvati vjerno su ga prenijeli u Hrvatsku na čijem području danas živi više od deset tisuća pripadnika te zajednice. Sv. Tripun zaštitnik je Kotorske biskupije, a njemu je posvećena i Kotorska katedrala. Relikvije tog sveca, ondje donesene 13. siječnja 809. godine, dočekali su mornari, koji su potom odbalali (otplesali) Kolo koje se do danas upravo sv. Tripunu u čast bala u Kotoru, ali i diljem Hrvatske. Svečanosti sv. Tripuna i Kolo sv. Tripuna, kao dio tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj, kulturno su dobro upisano na UNESCO-v popis nematerijalne baštine. Njihovi su nositelji hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 iz Zagreba, Rijeke, Splita, Pule i Dubrovnika. Kolo sv. Tripuna izvode pripadnici bratovštine u tradicionalnim uniformama mornara i časnika. Kolo se pleše tako da se njime tvori 12 slika ili figura koje u svojim zapletima imaju duboku simboliku koja je odraz tradicionalnog bavljenja pomorstvom, no one, često, simboliziraju i pomorsko oruđe, poput veriga ili sidra. Ples odiše i elementima duhovnosti, što se posebice primjećuje kroz pokrete, odnosno, povlačenja pod ruku, potom sagibanja plesača, ali i povezanošću rupcima, i to kao izraz međusobne povezanosti i solidarnosti. 

Nakon izvedbe Kola sv. Tripuna slijedi misa koja će se, za sve poginule u Bitki kod Lepanta, služiti u Krčkoj katedrali, s time da će od 06. do 10. listopada, uz grob Ludovica Cicute u krčkoj prvostolnici biti postavljen informativni pano s višejezičnim deskripcijama koje govore o povijesti krčke galije i životu njezinog zapovjednika. 

U završnici proslave, na gradskoj će rivi nastupiti popularna 4 tenora: Vladimir Garić, Marko Pecotić, Đani Stipaničev i Filip Hozjak, koji će publiku, sigurno, istinski oduševiti opuštenom atmosferom, mediteranskim šarmom i humorom te izvedbama talijanskih kancona, domaćih i svjetskih standarda, opernih arija i autorskih pjesama.

Podršku programu Štorije o galiji Cristo Ressussitato pružili su: Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Turistička zajednica Grada Krka.

Plakat Štorije o galiji Cristo Ressussitato [.pdf]

Program Štorije o galiji Cristo Ressussitato:

06. - 26. listopada 2023.

Galerija Decumanus

Hod kroz vrijeme i događanja, dokumentarna izložba Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru

Autori izložbe: Radojka Abramović, Danijela Nikčević, Dijana Đurašković, Ilija Mlinarević i Tomislav Bonić

Otvorenje: 06. listopada 2023., 19.00

Radno vrijeme: pon. - pet. 10.00 - 12.00; 18.00 - 20.00

07. listopada 2023.

Vođenja šetnja do kapelice sv. Nikole na Biski, zavjetne kapelice obitelji Čikuta

– 10.00   polazak, Gradska riva (kod Sunčanog sata)

– 14.00   Kapelica sv. Nikole, Biska

– 14.30   povratak

Gradska riva, 18.15

Svečano postrojavanje odreda Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 Rijeka uz izvođenje glasnog pucnja i Kola sv. Tripuna

Krčka katedrala, 19.00

Misa za poginule u Bitki kod Lepanta

Gradska riva, 20.00

Koncert 4 teonora

– Vladimir Garić, Marko Pecotić, Đani Stipaničev, Filip Hozjak

Ulaz slobodan!

06. - 10. listopada 2023.

Krčka katedrala

Uz grob zapovjednika krčke galije Cristo Ressussitato, soprakomita Ljudevita Čikute u Krčkoj katedrali bit će postavljen prigodan informativni pano