Rekonstrukcijom javne rasvjete do značajnijih ušteda

Obzirom da najviše energije troši upravo javna rasvjeta, uvodi Miler, toj činjenici posvećena je posebna pažnja. Naime, temeljem analize raspoloživih podataka zaključeno je kako ukupni troškovi javne rasvjete (kojeg čine izdvajanja za održavanje, proširenje i utrošak energije) najviše ovise, odnosno osciliraju ovisno o proširenju mreže, no unatoč stalnim proširenjima utrošak električne energije (u razdoblju od 2007. do 2015. godine) pokazuje trend laganog smanjenja, što je najuočljivije u zonama gdje su postojeća rasvjetna tijela zamijenila novim, energetski učinkovitim LED žaruljama. Tako je 2015., uspoređujemo li je s 2014. godinom, potrošnja električne energije smanjena za 11,31%, dok u odnosu na 2007. smanjenje iznosi 15,31%. Podsjetimo, 2014. u odnosu na 2013. godinu smanjenje je bilo 0,5%. Vratimo li se analiziranju rezultata potrošnje tijekom 2014. i 2015. godine, radi se o ušteđenih 100.000 KWh, što je proporcionalno uštedi od oko 100.000,00 kn.

Najviše sredstava, dodaje Miler, troši se za javnu rasvjetu grada Krka, tim više što se ovdje, između 2003. i 2015., postotak električne energije u odnosu na ostala naselja povećao za 3%, no unatoč tome ukupni se utrošak smanjuje, i to zahvaljujući projektu zamjene postojećih živinih i natrijevih LED žaruljama, a s čime se krenulo u 2014. godini. Danas je u tijeku njegova druga faza (od planirane četiri) te se očekuje kako će najkasnije tijekom 2018. godine sve svjetiljke javne rasvjete biti zamijenjene novima, onim energetski efikasnijim, a što će bitno utjecati na ukupno smanjenje troškova za energiju. O tome u prilog govore i smanjenja potrošnje električne energije za najmanje 60% na trafostanicama Kornić i Vrh gdje su nove, učinkovitije žarulje montirane na gotovo sva rasvjetna tijela.

 

Analiza troškova javne rasvjete Grada Krka za 2015. godinu [.pdf]

 

Ovakvi pozitivni rezultati posljedica su ciljeva i mjera propisanih posebice Izjavom o politici enegetske učinkovitosti i zaštiti okoliša, Politikom kvalitete, kao i Politikom energetske učinkovitosti, a svake bi godine konkretne radnje i aktivnosti proizašle iz tih ciljeva trebale rezultirati sve većim i značajnijim uštedama, zaključuje Miler.