Statistika: Najveći pad stanovnika između dva popisa zabilježio je Rab, a najveći rast Krk

Iako su i hrvatski otoci između dvaju popisa stanovništva izgubili dio stanovnika, njihov je pad znatno manji u odnosu na pad zabilježen na državnoj razini. U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imao je otok Rab, a najveći rast Krk.

Na 53 naseljena hrvatska otoka 2021. živjelo je 127.838 otočana, što je za oko 5.000 ili 3,70 posto manje u odnosu na 2011. godinu. S druge strane, država je u promatranom razdoblju izgubila 413.056 stanovnika ili 9,64 posto, navodi se u Vladinu Izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima za 2021., godinu u kojoj je u otoke investirano čak 4, 4 milijarde kuna iliti najviše ikad. Stanovništvo je raslo na 22 otoka, palo na njih 28, a isti broj zadržao je otok Male Srakane.

Najveći pad imao je Rab, najveći rast Krk

U apsolutnom smislu, najveći pad stanovnika imali su Rab, koji je ostao bez 1.060 stanovnika, zatim Korčula (928), Pag (720), Čiovo (651) i Lošinj (500). Najveći rast stanovnika zabilježen je na otocima Krku (533), Šolti (275), Koločepu (68), Šipanu (57) i Viru (45).

U relativnom smislu, najveći pad zabilježen je na otoku Ravi (42,74 posto), u zadarskom arhipelagu, koji je u deset godina ostao bez 50 stanovnika, što znači da je sa 117 pao je na njih 67. Najveći rast, u relativnom smislu imali su Žirje (45,63 posto), Koločep (44,17 posto) i Drvenik Mali (39,08 posto). Od 2011. broj stanovnika Žirja povećao se za 44, i u 2022. na tom ih je otoku bilo 147, dok je Koločep te godine brojao 231 stanovnika, 68 više nego prije deset godina, a Drvenik Mali 119 stanovnika, 32 više nego li 2011. godine.

U zadnje 164 godine, najviše otočana bilo je 1921. (174.994), koliko ih je približno bilo i 1910., a najmanje 1981. godine kada ih je na otocima živjelo samo 113.299. U tom su razdoblju otoci, dakle, ostali bez više od trećine stanovništva (35,25 posto). Od stjecanja neovisnosti, tj. od 1991. do 2021., broj otočana poprilično je konstantan, uz varijaciju od 5.000 stanovnika.

Ohrabruje rast broja učenika

Iako je prerano govoriti o pozitivnom trendu, ohrabruje podatak da otoci unatrag jednog desetljeća imaju 146 učenika više. Naime od školske godine 2013./2014. do 2022./2023. zabilježen je ukupni relativni porast broja učenika od 1,30 posto. S druge strane, država u istom razdoblju po školskoj godini bilježi stalan pad učenika, ukupno 10,26 posto.

Otoci u 2021., u odnosu na godinu prije, bilježe pozitivne pokazatelje i u drugim područjima. Tako je broj poduzeća porastao za 3,2 posto, a broj zaposlenih za 6,4 posto (23.034). Prosječna mjesečna neto plaća iznosila je 5.609,00 kuna te je bila 7,1 posto veća nego li 2020. godine. Najveća je bila u Općini Sutivan na Braču, a iznosila je 7.222,00 kune. Najveći prihodi po zaposlenom ostvareni su u Općini Tkon na otoku Pašmanu (898,00 kuna), potom u Gradu Krku na otoku Krku (798,00 kuna), Općini Kali na otoku Ugljanu (731,00 kunu), Općini Punat na Krku (722,00 kune) te u Gradu Hvaru na Hvaru (720,00 kuna)...

Sustavna briga države o otocima

Već 23 godine postoji Zakon o otocima, a svake se godine u njih investira sve više, a najviše u 2021., čak 4,4 milijarde kuna, od čega bespovratno 4,17 milijardi kuna, što je 19 posto više u odnosu na godinu prije. U razdoblju od 16 godina (2006. - 2021.) u otoke je uloženo čak 32,2 milijarde kuna, u prosjeku 2,01 milijardu kuna godišnje. Bespovratna proračunska (vlastita) sredstava države i sredstva iz fondova Europske unije iznose oko 82 posto, dok se 18 posto odnosi na kredite.