U Kotoru predstavljeni radovi krčkog slikara i dekoratera Ivana Volarića

Kao rezultat suradnje Centra za kulturu Grada Krka, Biskupije Krk, Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor, u Galeriji Solidarnosti u Kotoru, 19. listopada 2018. godine, otvorena je izložba Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić, posvećena životu i djelu javnosti dosad uglavnom nepoznatog otočnog slikara i dekoratera Ivana Volarića. 

Pred okupljenom kotorskom javnošću, ovaj (višegodišnji) projekt međunarodne kulturne suradnje zajednički su predstavili Andro Radulović, direktor Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka, Sanja Žaja Vrbica, dubrovačka povjesničarka umjetnosti i Marijan Klasić, konzul Republike Hrvatske u Kotoru.

Suradnja dviju institucija - Centra za kulturu Grada Krka i Pomorskom muzeja Crne Gore u Kotoru - što je započela još 2011., uvodi Radulović, već tradicionalno podrazumijeva zajedničko obilježavanje jednog od najznačajnijih događaja u povijesti pomorstva gradova mediteranskog prostora, tj. Lepantske bitke odigrane 1571. godine. Večeras, tragom zaboravljenog slikara Ivana Volarića, posredstvom naših institucija, nastavljena je međunarodna kulturna suradnja Hrvatske i Crne Gore, i to izložbom Od Krka do Kotora: Ivan Volarić Piturić, koja se organizira u okviru programa Europske godine kulturne baštine, predstavljajući tako dio zajedničkog projekta koji će naredne godine biti nastavljen u gradu Krku. Izložbe koje inače priređujemo u suradnji s Centrom za kulturu Grada Krka, priznaje Radulović, imaju posebnu draž, ali i element koji ih razlikuje od ostalih, a on je prijateljstvo koje se razvilo među svim djelatnicima naše dvije institucije. Stoga, obećajem da će i u budućnosti ostati tako!

Sa svakim dolaskom u Kotor, nastavlja Parentić, raste naše poštovanje prema vama i Boki kotorskoj, a koja se naziva i Nevjestom Jadrana, što sigurno predstavlja jedan od najljepših komplimenata koji je mogla dobiti. Svi je žele, a ona bira najboljeg, odabravši vas za svoje žitelje, a nas za vaše goste. Moram se ovdje prisjetiti jednog i jedinog Predraga Matvejevića koji je kazao da su oceani mora udaljenosti, odlazaka i rastajanja; da je Mediteran more bliskosti, dolaska i susreta; a Jadran more familijarnosti. Zato sam iznimno ponosna, nastavlja Parentić, što večeras, po prvi put, možemo predstaviti projekt u kojem ne sudjeluje samo jedna, već oboje strane - hrvatska i crnogorska. Ovo je, naime, njegova prva faza, i kao takva pretvorena u postav kojim se radovi krčkog majstora Ivana Volarića Piturića, rodom iz Vrbnika, predstavljaju crnogorskoj javnosti, i to putem fotografske dokumentacije zidnog slikarstva iz krčkih crkava i dva originala - oltarne pale s motivom sv. Martina iz crkve u Gostinjcu i portreta Luke Turata u vlasništvu obitelji Bašić. Izložbu prati i bogato opremljen katalog čije tekstove potpisuju mons. Franjo Velčić iz Biskupije Krk i prof. Sanja Žaja Vrbica sa Sveučilišta u Dubrovniku. Sljedeće godine, zaključuje Parentić, projekt se nastavlja krčkim izložba koje će biti postavljene u Galeriji Decumanus i crkvi sv. Kvirina, a kojom prigodom ćemo imati prilike upoznati Volarićev rad na području Boke kotorske čija je obrada povjerena bokeljskim povjesničarka umjetnosti Radojki Abramović i Mariji Mihaliček.

Iako je ovdje riječ o izložbi nepoznatog majstora, ističe Žaja Vrbica, i oni predstavljaju našu baštinu što znači da su vrijedni naše pažnje radi čega je ovaj projekt i pokrenut. Dakle, radi se o slikaru koji je djelovalo na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a njegova sudbina bila je slična sudbinama mnogih majstora tog doba. On, naime, nije bio akademski slikar što je u njegovo vrijeme bila rijetka privilegija jer školovanje na akademijama bilo je izuzetno skupo. Međutim, školovao se u privatnim ateljeima kao slikar-dekorater, a putovao je i izlagao u Zagrebu i Zadru, došavši tako i u Dubrovnik gdje je realizirao mnogo radova, mahom sakralnih slika i portreta. U Dubrovniku je, navodi Žaja Vrbica, radio i za biskupa Josipa Marčelića te postoji i sačuvan njegov portret, međutim kako je slika u jako lošem stanju odlučili smo da je nećemo uključiti u ovo predstavljenje. Volarić se u Dubrovniku i oženio, a na samom početku 20. stoljeća intenzivno je slikao, družeći se s majstorima poput Bukovca i Medovića, da bi naposljetku otišao na Krk i ondje pomalo odustao od slikarstva. Već tridesetih godina 20. stoljeća u novinama se mogu pronaći prilozi koji nam već tada govore o zaboravljenom, nepoznatom slikaru. Volarić tako sve do danas nije imao svoju izložbu, a i na ovoj su prisutne tek dvije štafelajne slike - ulje na platnu i ulje na dasci - dok ostalo čine reprodukcije zidnih slika. Upravo zato, zaključuje Žaja Vrbica, ova je izložba važna jer bi nas trebala potaknuti da pogledamo na svoj tavan i u ostale skrivene kutke, jer, sigurna sam, upravo ondje ima još mnogo neotkrivenih Volarićevih radova.

Kao vikend stanovnik Krka i privremeni stanovnik Kotora, navodi Klasić, posebno sam zahvalan što u ime Veleposlanstva Republike Hrvatske u Podgorici, kao i u ime Konzulata Hrvatske u Kotoru imam prilike pozdraviti ovaj vrijedan projekt međunarodne kulturne suradnje, jer suradnja dvaju prijateljskih gradova najbolja je promocija bogatog povijesnog, pomorskog i kulturnog krčkog i bokeljskog nasljeđa. U Europskoj godini kulturne baštine, ovo je jedan važan korak kojim se zajedničkim snagama promiču europske vrijednosti. Kada govorimo o pomorskoj i povijesnoj povezanosti gradova Kotora i Krka, ističe Klasić, listopad je vrijeme kada se prisjećamo bitke kod Lepanta u kojoj su kršćansku Europu, daleke 1571. godine, bok uz bok, branile krčka galija Uskrsli Krist i kotorska galija Sveti Tripun. Zahvaljujući već zaboravljenom junaku, Rabljaninu Nikoli Spalatinu, koji je neposredno prije bitke otkrio i dojavio položaje turskih brodova, galije kršćanske Svete lige uspješno su zaustavile prodor Osmanskog Carstva morem prema Europi. A zahvaljujući suradnji Centra za kulturu Grada Krka, Biskupije Krk, Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor, rad javnosti nepoznatog krčkog slikara Ivana Volarića neće pasti u zaborav, a još će jednom uspješno povezati površinom možda male, ali baštinom toliko bogate gradove - Krk i Kotor, zaključio je naposljetku Klasić.

Podsjetimo, još 2015. godine, kao jedan od eksponata u krčkoj Galeriji Decumanus bio je izložen portret nepoznate žene Ivana Volarića iz fundusa Pomorskom muzeja Crne Gore u Kotoru. Tako se i nametnula priča o autoru čiji je opus, unatoč monumentalnosti, danas uglavnom zaboravljen, s time da je na otoku Krku, ali i duž Boke kotorske razasuta najznačajnija količina njegovih radova. Predlažući nove projekte kojima bi gradovi Krk i Kotor i nadalje njegovali svoje višegodišnje prijateljstvo, prihvaćen je upravo zajednički angažman na prvom izložbenom predstavljanju slikara-dekoratera Ivana Volarića (1873. - 1948.), zvanog Šišujić, Šešuja i Piturić, a rođenog u Vrbniku.

Ovim projektom, koji naredne godine, pod geslom Od Kotora do Krka: Ivan Volarić Piturić, donosi predstavljanje bokeljskog opusa Ivana Volarića u gradu Krku, osvjetljava se dosad posve zanemaren segment nacionalne slikarske baštine, što je posve u skladu s ciljevima postavljenim u sklopu još uvijek aktualne inicijative Europska godina kulturne baštine! Podršku projektu, uz inicijatore, zasad su pružili: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Ministarstvo kulture Crne Gore, Grad Krk, Opština Kotor, Turistička zajednica Grada Krka, Općina Malinska-Dubašnica, Općina Punat i Općina Omišalj.