Venecijanska ranobarokna glazba u crkvi franjevačkog samostana

15.08.2014.

Kao posljednji program klasične glazbe 58. Ljetnih priredbi u crkvi franjevačkog samostana, 14. kolovoza 2014. godine, priređen je koncert Ansambla Responsorium specijaliziranog za izvođenje vokalnih i instrumentalnih formi iz razdoblja renesanse i ranog baroka.

U jednom od najljepišh krčkih sakralnih ambijenata, uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije, ansambl je izveo prigodan program pod nazivom Et Angelus dixit, predstavivši venecijanske barokne psalme Claudija Monteverdija (Confitebor tibi Domine - Venite sicientes; Laudate Dominum - O bone Jesu; Salve regina - Iste confessor; Deus tuorum militum), Maurizija Cazzatija (Capriccio & Passacaglia), Tarquinija Merula (Ciaccona), Heinricha Schütza (Rorate coeli), Johanna Rosenmüllera (Surgamus ad laudes) i Marca Uccelinija (Aria sopra la Bergamasca).
 
 
Kako stoji u predgovoru koncerta, početkom 17. stoljeća glazbeni život Italije bio je obilježen inovacijama i novim stilskim strujanjima što su se podjednako odrazile na sakralnu i profanu glazbenu produkciju. Naglašenost afekta kao tematske osnove svakog glazbenog ostvarenja postala je glavna odrednica novog glazbenog vala, a virtuozni efekti i improvizacija dodatno su obojili nove interpretativne trendove. Međutim, prihvaćnje novih estetskih standarda nije se odvijalo jednakom dinamikom u svim glazbenim centrima Italije. Perfekcionistički vokalni slog i stroga tradicionalnost Rima bili su u suprotnosti s modernim idejama i zvukovnom raskoši kakve su dominirale Venecijom. Naime, akustička funkcionalnost bazilike Sv. Marka omogućila je ekstravagantno polikoralno muziciranje i eleganciju koncertantnog stila po čemu je grad na laguni bio poznat diljem Europe. Claudio Monteverdi, čija su djela dominirala koncertom, postao je 1613. godine maestro di capella venecijanske prvostolnice, a dobro poznavanje polikoralnog stila razvidno je iz njegova kapitalnog djela Vespro della Beata Vergine, zbirke marijanskih večernjih psalama koju je objavio za vrijeme službovanja na dvoru knezova Gonzaga u Mantovi. Inače, Monteverdijev sakralni opus možemo smatrati prekretnicom u koncepciji sakralne ranobarokne glazbe. 
Glazbenu baštinu s početka 17. stoljeća okupljenima u franjevačkoj crkvi predstavili su: Jelena Čilaš (sopran), Martina Klarić (sopran), Darko Solter (bas bariton), Silvio Richter (barokna violina), Ana Benić (blok flaute), Augustin Mršić (viola da gamba), István Kónya (chitarrone) i Mario Penzar (čembalo). Čineći Ansambl Responsorium ovi vrsni glazbenici djeluju u skladu sa suvremenim načelima povijesno osviještene interpretacije rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. U stalnoj potrazi za autentičnim zvucima i doživljajima realizirali su niz uspješnih projekata, među kojima su suvremene praizvedbe zbirki Ghirlanda odorifera Gabriella Pulitija te Amorosi concetti 1612. i Canti spirituali Tomasa Cecchina čime su stekli naklonost kako publike, tako i kritike.