Zaključci znanstveno-stručnog skupa: Jadran je ugrožen, a ne reagiramo li odmah, naše će se more nepovratno promijeniti!

Ako se uskoro ne osmisle i ostvare odlučne mjere za zaštitu Jadrana, izvjesno je da će se on brzo i nepovratno promijeniti te značajno izgubiti atraktivnost i gospodarski potencijal, priopćeno je prošlog vikenda po završetku dvodnevnog znanstveno-stručnog skupa odrađenog na temu Pismenost (poznavanje i razumijevanje) funkcioniranja ekosustava Jadranskog mora.

Taj susret, priređen 10. i 11. rujna 2021. godine u Velikoj vijećnici Grada Krka, rezultat je zajedničke suradnje Udruge Eko-Kvarner, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Grada Krka.

Jedna od primarnih teza proizašlih sa skupa jest ta da, unatoč višestoljetnim istraživanjima, još uvijek nedovoljno razumijemo funkcioniranje Jadrana, pogotovo njegova najugroženija staništa, istaknuto je u priopćenju Udruga Eko-Kvarner.

– Jadran je sve ugroženiji, ponajprije zahvaljujući klimatskim promjenama i sve brojnijim invazivnim vrstama koje se nekontrolirano šire, s uočljivim štetama po ribarstvo i turizam (rebraši), za što još uvijek nema ni adekvatnih odgovora, niti akcijskih planova kojima bi se spriječila ili barem umanjila šteta. Također, devastacija Jadrana pojačava se i s kopna, sve češćim nekontroliranim nasipavanjem obalne crte s posve neodgovarajućim materijalima, pa čak i građevinskim otpadom. Iz primjera pomora plemenitih periski razvidno je da postoji velika motivacija građana za uključivanje u aktivnu zaštitu Jadrana, no, s druge strane, vidljiva je i nesposobnost državnih struktura da na vrijeme uoče i reagiraju na ugrozu, navedeno je u priopćenju.

Zaključci skupa, na kojem je sudjelovalo 20-ak hrvatskih znanstvenika, bit će proslijeđeni na sve relevantne adrese, ali i predstavljeni javnosti.

Skup je pratila i jednodnevna izložba o morskim kornjačama LIFE Euroturtles postavljena 11. rujna na Krčkoj rivi, a za čiju je organizaciju bio zadužen Institut Plavi svijet iz Velog Lošinja. Riječ je o izložbi proizašloj iz prekograničnog projekta utvrđivanja statusa morskih kornjača u europskom dijelu Sredozemnog mora, u koji je pored velološinjskog Instituta uključen i Hrvatski prirodoslovni muzej te partneri iz još pet zemalja članica Europske unije (Grčke, Cipra, Malte, Italije i Slovenije). Zadaća tog projekta poboljšanje je statusa zaštite i očuvanja populacija glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas) na području Europske unije.