Znanstveno-stručni skup: Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora

U zajedničkoj organizaciji Udruge Morski obrazovni centar Pula, Aquariuma Pula, Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru i Instituta Ruđer Bošković, četvrti po redu znanstveno stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem na temu Prilagodbe na klimatske promjene i očuvanje morskih ekosustava Jadranskog mora, odvijat će se u Velikoj vijećnici Grada Krka - Kinu Krk, između 06. i 08. listopada 2023. godine.

Suorganizatori skupa su: Znanstveno vijeće za prirodoznanstvena istraživanja Jadrana HAZU-a, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prirodoslovni muzej Rijeka, Javna ustanova Priroda, Ponikve eko otok Krk d.o.o., MareMundi institut i Javna ustanova Natura Jadera. Potporu skupu pružio je Grad Krk, a isti se priređuje uz podršku predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

Jadransko more u odnosu na površine svih mora vrlo je malo; čini tek 4,6 posto ukupne površine Sredozemnog mora. Jadran je poluzatvoreno i plitko more, izrazito osjetljivo na sve intenzivnije utjecaje ljudskih aktivnosti: turizam, ribarstvo, pomorski promet, marikulture, eksploataciju ugljikovodika, ali i na snažne utjecaje koje donose klimatske promjene. Povećanjem temperature mora u Jadranu se sve više pojavljuju različite nedomicilne termofilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Također, dolazi i do promjene areala rasprostranjenosti vrsta unutar Jadranskog mora te do promjena u dotocima vode i hranjivih tvari rijekama te posljedično i do promjena saliniteta. Podiže se i razina mora, a mijenja se i cirkulacija vode u Jadranu. Djelatnostima čovjeka u more dospijevaju veće količine hranjivih i različitih štetnih tvari koje imaju svojstvo bioakumulacije i biomagnifikacije te postaju dijelom hranidbene mreže.

Jadransko je more prirodni resurs neophodan za život, kako morskih organizama, tako i čovjeka. Promjene koje se događaju imaju utjecaj na gospodarstvo i kvalitetu življenja čovjeka te se provođenje aktivne zaštite Jadranskog mora nameće kao nužnost i jedino rješenje koje omogućuje daljnji održivi razvoj. Za to je nužno razumijevanje povezanosti funkcioniranja svih procesa more-kopno te upoznavanje donosilaca odluka sa znanstvenim spoznajama na svim razinama. Vrlo je bitno upoznati i širu društvenu zajednicu, uključivo i njezine najmlađe članove, s temeljnim znanjima o utjecaju klimatskih promjena na more, procese i živi svijet u njemu te o mogućim posljedicama našeg nedovoljno ozbiljnog shvaćanja te problematike za čovjeka.

S namjerom osvještavanja šire društvene zajednice o utjecaju klimatskih promjena u kombinaciji s drugim pogubnim ljudskim aktivnostima na Jadransko more, u kontekstu UN-ovog desetljeća oceanske znanosti za održivi razvoj (2021. - 2030.) na ovom će se stručno-znanstvenom skupu, kojeg zajedničkim snagama organiziraju relevantne znanstvene i edukativne institucije, razmatrati negativni utjecaji na eko-sustav Jadranskog mora (od čovjekove aktivnosti do klimatskih promjena) te moguće prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju, kao i nužnost provođenja aktivne zaštite morskih eko-sustava. Dakle, glavne teme bit će: klimatske promjene, strategija prilagodbi i mjere za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora, a posebna sekcija bit će posvećena prezentaciji rezultata 30 godina istraživanja morskog jezera Zmajevo Oko kod Rogoznice.

Skup će se sastojati od plenarnih predavanja, usmenih i posterskih izlaganja iz područja prirodnih, biotehničkih, tehničkih i društvenih znanosti, i to prema sljedećim temama: (1) Prilagodbe brzim promjenama koje se u morima događaju, (2) Klimatske promjene i njihov utjecaj u Jadranskom moru, (3) Zagađenje mora, uključujući buku i biološko zagađenje stranim invazivnim vrstama, (4) Prekomjerno iskorištavanje morskih resursa, (5) Mehanička uništavanja staništa i prirodnih zajednica, (6) Utjecaj klimatskih promjena na morske sustave u školskim programima, (7) Morski ekosustavi i klimatske promjene u zakonskoj regulativi Republike Hrvatske, (8) Strategija prilagodbi i mjera za očuvanje staništa i vrsta Jadranskog mora, (9) Dobri primjeri pristupa klimatskim promjenama, moguće prilagodbe i mjere u praksi, plava ekonomija, (10) Morsko jezero Zmajevo Oko kod Rogoznice u vrijeme klimatskih promjena i (11) Pismenost o oceanu, građanska znanost i sinergija između znanosti i umjetnosti.

Jasno definirani zaključci skupa široj će javnosti biti predstavljeni putem medija i brošura, a sve s ciljem podizanja razine svijesti o potrebi provedbe plavog i održivog razvoja.

Program znanstveno-stručnog skupa [.pdf]