100. obljetnica srednjoškolskog obrazovanja na otoku Krku: Otkrivena spomen-ploča; predstavljena prigodna Monografija

U povodu 100. obljetnice srednjoškolskog obrazovanja na otoku Krku, pred ulazom u zgradu nekadašnje Male realne gimnazije na Trgu bana Josipa Jelačića u samom središtu grada Krka, 11. listopada 2021. godine, otkrivena je spomen-ploča kojom je trajno obilježeno mjesto s kojeg su u život krenuli mnogi obrazovani otočani.

Spomen-ploču su, pred stotom generacijom krčkih gimnazijalaca, zajednički otkrili ravnateljica Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Đurđica Cvitkušić i krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

– Prije 100 godina, uvodi Cvitkušić, tadašnja Pokrajinska vlada u Zagrebu, 12. listopada 1921. godine, donijela je odluku te dekretom dozvolila otvaranje prve Male realne gimnazije u gradu Krku, što možemo zahvaliti upravo čelniku tadašnje Općine Krk, dr. Otomaru Brovetu, koji je zajedno sa svojim tajnikom Jurjem Mužinom podnio zahtjev za njezinim utemeljenjem. Tako su, najprije, dozvoljena dva razreda, s time da je upisan 91 učenik, i to 63 po javnoj, a 28 po privatnoj osnovi. Od ukupnog broja upisanih učenika čak ih je 13 pridošlo iz Istre. Već sljedeće školske godine, 1922./1923., tumači Cvitkušić, upisana su tri razreda sa 144 učenika, među kojima i 36 Istrana, što govori u prilog činjenici kako krčka gimnazija nije služila samo djeci s otoka Krka. Dakle, školaraca iz Istre svake je godine bio sve više samo zato što je taj poluotok u ono vrijeme pripadao Kraljevini Italiji, a službeni jezik ondje nije bio hrvatski, već talijanski. Prema tome, možemo kazati kako je krčka gimnazija, pored obrazovne, odigrala važnu nacionalnu, ali i rodoljubnu ulogu. Nastavničko vijeće novootvorene gimnazije, nastavlja Cvitkušić, iako malobrojno ostavilo je dubok trag, a uz prethodno spomenute Otomara Broveta i Jurja Mužinu, nikako ne smijemo zaboraviti Antu Šepića, kraljevskog profesora, namjesnika i upravitelja koji je pored hrvatskog ili srpskog predavao i njemački jezik. Centralna figura tadašnjeg nastavničkog vijeća svakako je bio Josip Capponi, kraljevski namjesni učitelj, koji je predavao čak pet predmeta: zemljopis, matematiku, mjerstvo, gimnastiku i prirodopis, odigravši značajnu ulogu i u povijesti Jedriličarskog kluba Plav. Preostali nastavnici bili su Franjo Volarić, kraljevski učitelj, koji je predavao vjeronauk i prirodopis, te Antun Kraljić koji je poučavao prostoručno risanje. Već 1925. godine, otvaranjem petog razreda, krčka gimnazija na raspolaganje dobiva i susjednu zgradu, zaključuje svoje izlaganje Cvitkušić, dok država podupire proširenje internata u kojem su smješteni učenici, dok su učenice bile locirane u samostanu sestara benediktinki sve dok svoja vrata nije otvorio ženski đački internat.

– Velik i značajan je ovaj trenutak, ističe Vasilić, jer 12. listopada ove godine slavimo 100. obljetnicu osnutka Male realne gimnazije u gradu Krku. Moram u ovome kontekstu spomenuti kako su se mnogi važni ljudi koji su me tijekom godina, kao gradonačelnika, posjećivali, voljeli fotografirati baš pred pročeljem nekadašnje gimnazije, zato što su je pohađati članovi njihove obitelji. Javno školstvo se na otoku Krku najintenzivnije razvijalo od 1869. pa sve do početka Prvog svjetskog rata, u vrijeme  Austro-ugarske monarhije, na što se, u vremenskom slijedu, nadovezuje osnivanje prve krčke gimnazije, 1921. godine. Dakle, sa zadovoljstvom možemo konstatirati kako s manjim prekidima tijekom Drugog svjetskog rata krčka gimnazija u kontinuitetu djeluje punih 100 godina, a to znači da danas Srednja škola Hrvatski kralj Zvonimir s ponosom baštini tu lijepu i dugu tradiciju. Drago mi je, stoga, da smo na inicijativu škole, zaključuje naposljetku Vasilić, postavljanjem spomen-ploče obilježili ovo povijesno mjesto i prostor te time zahvalili svima koji su doprinijeli ovoj zavidnoj obljetnici, među ostalima, prvom nastavničkom vijeću i čelnicima tadašnje Općine Krk.

Na sam dan osnutka Male realne gimnazije, 12. listopada, u srednjoškolskom kompleksu, promovirana je Monografija Srednja škola Hrvatski Kralj Zvonimir 1921. - 2021., ali i otvorena prigodna dokumentarna izložba posvećena povijesti škole.

Sama Monografija, na gotovo 300 stranica, donosi sedam opsežnih poglavlja: (1) Uvodnik, (2) Svjedočanstva vremena, (3) Naša škola danas, (4) Školski vremeplov, (5) Vrednovanje škole, (6) Imena učenika i djelatnika te (7) Mediji o nama, što su ih urednički oblikovale: Đurđica Cvitkušić, Elena Lipovac, Gordija Marijan, Daria Papa i Ana Pasarić. Lekturu i korekturu odradile su: Lijana Bolšec, Andreja Dunato, Mirjana Komadina Mergl, Daria Papa i Zdenka Stegnjaić, dok su za grafičku pripremu bile zadužene: Marija Komadina Mergl, Elena Lipovac i Daria Papa. Ova bogato opremljena knjiga s mnoštvom slikovnih priloga započinje riječima primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine i ravnateljice Škole Đurđice Cvitkušić, a nastavlja se cjelinama koje, uz ostalo, obuhvaćaju: priloge o povijesti srednjoškolskog obrazovanja na otoku Krku te ulozi krčke gimnazije u očuvanju hrvatskog nacionalnog identiteta u međuratnom razdoblju, fotovremeplov, popis ravnatelja od 1921. - 2021., priloge o Erasmus i eTwinning projektima, ulozi škole kao ambasadora Europskog parlamenta, partnerstvu s Regionalnim centrom kompetentnosti i Školi budućnosti, zatim popis cjelogodišnjih školskih projekata, najznačajnijih predavanja i posjeta te organiziranih događanja, prilog o učenicima i mentorima na državnim natjecanjima od 2016. - 2021. te popise učenika i nastavnika od 1921. - 2021. godine.