13. sjednica Gradskog vijeća Grada Krka

 

 

 

 

Sukladno Zakonu o proračunu upravni odjel jedinice lokalne samouprave i uprave dužan je izvijestiti gradonačelnika o izvršenju Proračuna za prethodnu godinu najkasnije do 01. svibnja, dok je gradonačelnik obvezan izvijestiti nadležno predstavničko tijelo  jedinice lokalne samouprave i uprave o izvršenju Proračuna za prethodnu godinu najkasnije do 01. lipnja. Proračun Grada Krka za 2010. usvojen je na sjednici Gradskoj vijeća 14. prosinca 2009., i to u iznosu od 53.692.004,00 kn, te s planiranim viškom prihoda od 1.500.000,00 kn. Prva izmjena Proračuna usvojena je 28. rujna 2010. u iznosu od 51.853.112,90 kn s viškom prihoda od 617.212,74 kn.

 

Karakteristike Proračuna Grada Krka za 2010. godinu: 

 

a) U odnosu na prethodnu kada je dovršena izgradnja dječjeg vrtića i trgovačko-poslovnog centra Konzum, što je utjecalo na povećane prihode kroz sredstva pomoći, komunalnog doprinosa i građevinskog zemljišta, te povećane rashode za izgradnju i komunalnu infrastrukturu, u 2010. godini značajno je usporena izgradnja, a prihod Proračuna je za 26,34% manji.

b) Proračun 2010. godine opterećen je sudskom ovrhom radi naknade za građevinsko zemljište koja potječe još iz vremena Općine Krk čiji je Grad Krk pravni nasljednik, a iz Proračuna 2010. isplaćen je dio u iznosu od 2.311.714,84 kn. 

c) Nastavlja se realizacija projekta vodoopskrbe Šotoventa u čijem financiranju i dalje sudjeluju Hrvatske vode, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, a za što je u 2010. godini iz Proračuna utrošeno 5.200.000,00 kn.

d) Smanjeni su prihodi od prodaje zemljišta u odnosu na prethodnu godinu, kao i rashodi za nabavu nefinancijeske imovine.

 

Prihodi i primici Proračuna ostvareni su u iznosu od 47.613.760,98 kn što predstavlja 92% od planiranih 51.800.695,00 kn. U odnosu na prethodnu godinu kada je uprihodovano 64.639.686,32 kn, ostvareno je 26,34% manje prihoda i primitaka. Od prihoda poslovanja ostvareno je 46.559.978,94 kn što je 93,6% od planiranog, pa je u odnosu na prethodnu godinu kada je uprihodovano 57.838.490,93 kn, ostvareno 19,5% manje prihoda poslovanja. Prihodi od prodaje nefinancijeske, kapitalne imovine ostvareni su u iznosu od 1.053.782,04 kn, što je 51,4% od planiranog, odnosno 18,8% od prihoda prethodne kada je ostvareno 5.825.994,48 kn. Prihodi od financijske imovine i zaduživanja nisu ostvareni. U odnosu na 2009. od poreza na dohodak za razvoj otoka ostvareno je 90,44% uz nastavljen trend smanjenja ovih sredstava radi izmjene zakona. Ova sredstva u strukturi čine 6,61% ukupnog Proračuna i ostvarena su u iznosu od 3.147.882,50 kn. Smanjeni su porezni prihodi, i to s 24.471.238,14 kn u 2009. na 23.958.434,76 kn u 2010., što je manje za 2%. U 2010. više je ostvaren prihod od poreza na promet nekretnina za 17% koji je posljedica povećanja aktivnog prometa nekretninama, a ne promjena u načinu naplate ili poreznim stopama. Ovaj je prihod ostvaren u iznosu od 5.677.210,94 kn. Pozitivno odstupanje od plana ostvareno je od prihoda komunalne naknade, i to za 142.464,02 kn (ostvareno je 4.642.464,02 kn), dok je komunalni doprinos ostvaren u iznosu od 4.574.844,93 kn što je 21,1% manje od planiranih sredstava.

Rashodi i izdaci Proračuna ostvareni su u iznosu od 47.312.172,94 kn što u odnosu na planiranih 52.417.907,74 kn čini 90,26% ostvarenih rashoda. U odnosu na 2009. kada je ostvareno 66.615.441,92 kn, rashodi su smanjeni za 28,98%. Za rashode poslovanja utrošeno je 36.994.783,84 kn, a za nabavu nefinancijske imovine 5.474.368,62 kn. Za financijsku imovinu i otplatu glavnice duga po kreditima utrošeno je 4.843.020,48 kn. 

Stanje imovine 31. prosinca 2009. bilo je 176.799.121,00 kn, a 31. prosinca 2010. je 187.357.987,90 kn, što je povećanje za 5,97%, od čega je nefinancijska dugotrajna imovina 108.600.992,16 kn, a financijska 78.756.995,74 kn. Imovinu su povećala ulaganja u razne objekte komunalne infrastrukture, te udjeli u vlasništvu komunalnih poduzeća.

 

 

Za 2010. godinu utvrđuje se višak prihoda poslovanja u iznosu od 918.800,78 kn, koji će se utrošiti na sljedeći način: 910.489,86 kn su sredstva na računu posebnih namjena kod HBOR-a za kapitalne projekte na otocima i biti će utrošena prema Programu razvoja Vodoopskrbe 2009. - 2012. za vodoopskrbu Šotoventa, dok 8.310,92 kn predstavljau sredstva na redovnom računu i biti će utošena za rashode poslovanja.  

 

 

 

 

Plan gospodarenja otpadom Grada Krka u razdoblju od 2010. do 2017. prihvaćen je na sjednici Gradskog vijeća održanoj 30. lipnja 2010. godine. 

 

Postojeće stanje:

 

Komunalni otpad je otpad iz kućanstava , otpad koji nastaje čišćenjem javnih i prometnih površina, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava. TKD Ponikve d.o.o. ovlašteni je koncesionar za zbrinjavanje komunalnog otpada i tu djelatnost obavlja za čitavo područje otoka Krka. Postojeći sustav zadovoljava trenutne potrebe, ali se kontinuirano radi i na njegovu unaprieđenju. Uz sanitarno odlagalište otpada Treskavac, locirano je centralno reciklažno dvorište na kojemu se odvojeno prikupljeni otpad dodatno razdvaja, preša i balira. Tako pripremljeni otpad prodaje se tvrtkama koje sukladno potpisanom ugovoru s TKD Ponikve d.o.o. Prikupljeni bio-otpad se kompostira i kao gotov proizvod prodaje ili dijeli urednim platišama komunalnih usluga. Grad Krk je 2010. uložio 179.492,99 kn za sanaciju i održavanje odlagališta otpada i reciklažnog dvorišta Treskavac.Građevinski otpad s područka Grada Krka prikuplja se na lokaciji Lizer. Dio tog otpada ponovo se koristi za razne građevinske radove. Tijekom 2010. Grad Krk sanirao je divlje odlagalište otpada blizu naselja Linardići. 

 

Neke od realiziranih mjera predviđenih usvojenim Planom:

 

a) izgradnja i uspostava sabirnih mjesta i eko otoka za odvojeno prikupljanje otpada uključujući i izvedbu elaborata o lokacijama i broju sabirnih mjesta i eko otoka;

b) sustavna sanacija postojećih neuređenih odlagališta otpada i sprječavanje nastanka novih;

c) edukacija javnosti po pitanju provedenih unaprjeđenja sustava odvojenog prikupljanja otpada.

- jednoglasno usvojen Prijedlog Odluke o izboru osobe za izvođenje radova na održavanju nerazvrstanih cesta i obnovi vodoravne prometne signalizacije na području Grada Krka

Temeljem provedenog javnog natječaja za ustupanje poslova održavanja nerazvrstanih i obnove vodoravne prometne signalizacije na području Grada Krka na vrijeme od tri godine, komunalni poslovi održavanja nerazvrstanih cesta povjereni su Građevinskom poduzeću Krk d.d. sa sjedištem u Krku, a poslovi vodoravne prometne signalizacije Trgovačkom društvu Futura trade d.o.o. sa sjedištem u Lovranu.

 

 

 

 

 

 

 

Program rada Centra za kulturu Grada Krka za 2011. težak je ukupno 1.014.000,00 kn, od čega na hladni pogon otpada 361.000,00 kn, a na realizaciju kulturnih aktivnosti 653.000,00 kn. Ovogodišnje programske aktivnosti Centra za kulturu Grada Krka podijeljene su u tri cjeline među kojima svojom zavidnom tradicijom prednjače Ljetne priredbe, zatim od strane Ministarstva kulture RH pohvaljen program Galerije Decumanus, te naposlijetku brojni prigodni programi. Novost ovogodišnjih 55. Ljetnih priredbi jest usmjerenost na prezentaciju vrijedne Algarottijeve baštine tako da će četiri od pet koncerata biti bazirirani na notnim zapisima iz njegove zbirke, a u izvedbama će biti korišteni restaurirani instrumenti koji su također dijelom Algarottijeve ostavštine. Iz programa Galerije Decumanus izdvojene su izložbe Novi arheološki nalazi s otoka Krka, ambijentalna instalacija Stakleni grad Antona Vrlića, te izložba maketa brodova, pomorskih karata i instrumenata Ploviti se mora Željka Skomeršića. Od prigodnih programa izdvojeni su program obilježavanja sv. Kvirina - zaštitnika Krčke biskupije i grada Krka, popularne Melodije Istre i Kvarnera i Štorija o galiji Cristo Ressussitato u sklopu koje će biti organiziraa vrijedna izložba Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme Venecijanske uprave od 1420. do 1797. godine.

 

 

Europska unija se obvezala da će do 2020. smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 20%, te za jednako toliko povećati energetsku učinkovitost, kao i udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika, gradovi potpisnici obvezuju se da će zajedno nastojati ostvariti ciljeve Europske unije u području zaštite okoliša i štedljive potrošnje energije. Grad Krk tako je donio i javno objavio svoju izjavu o politici energetske učinkovitosti i zaštiti okoliša, te u skladu s time ovlastio gradonačelnika da u ime Grada Krka potpiše Sporazum gradonačelnika.