Analiza: Prelog, Krk i Koprivnica jedini zadovoljavaju europske norme; najveći napredak u odvojenom prikupljanju otpada postignut u Cresu

Prema konačnim podatcima o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u 2019. godini što ih je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, donedavno Ministarstvo zaštite okoliša, i ove su godine najbolje rezultate postigli Prelog (66,69 posto) i Krk (51,92 posto), s time da im se s više od 50 posto odvojenog otpada priključila i Koprivnica (50,96 posto).

Slijede Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres, Ludbreg, Mali Lošinj i Rab. U odnosu na broj stanovnika predvodi Krk, a slijede ga Mali Lošinj, Cres, Novalja, Prelog, Rab, Hvar, Čakovec, Koprivnica i Rovinj. Što se tiče trenda porasta odvajanja otpada, u odnosu na prethodnu godinu, najveći porast zabilježen je u Cresu, Buzetu, Hvaru, Orahovici, Varaždinu, Virovitici, Lepoglavi, Ivancu, Rabu i Križevcima.

Lani je tako ukupno prikupljeno 1.264.216,15 tona komunalnog otpada, od čega odvojeno svega 177.344 tone, odnosno oko 14 posto. Naime, do kraja ove godine trebala se prijeći razina od 50 posto odvojeno sakupljenog otpada, kako je zacrtano Planom  gospodarenja otpadom, no zasad su taj postotak uspjela ostvariti samo tri grada: Prelog, Krk i Koprivnica. Međutim, povećao se udio gradova koji su prešli stopu od 40 posto, ukupno njih pet, a jednak je broj onih kojima je ta stopa između 30 i 40 posto. Stopu odvajanja između 20 i 30 posto zabilježilo je ukupno 18 gradova, s time da je najveći dio ipak onih s udjelom manjim od 20 posto, pri čemu treba kazati kako još uvijek ima gradova gdje se sakupljeni otpad uopće ne odvaja.

Od ukupno 107 aktivnih odlagališta na koja se odlagao komunalni otpad, do kraja 2019. godine pripremu sanacije prijavilo je njih 35, dok su postupci sanacije u tijeku bili na 32 odlagališta, a status saniranih ima njih 39.

Ukratko, opći ciljevi Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. - 2022. jesu smanjenje ukupne mase otpada koja se odlaže na odlagališta, ali i smanjenje emisija onečišćujućih tvari u okolišu te štetno djelovanje otpada na ljudsko zdravlje. Mjere iz Plana čiji su nositelji jedinice područne (regionalne) samouprave su izgradnja centara za gospodarenje otpadom, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad i izgradnja odlagališnih ploha za odlaganje građevinskog otpada koji sadrži azbest, dok se mjere čiji su nositelji jedinice lokalne samouprave odnose na uključivanje mjera sprječavanja nastanka otpada u planove gospodarenja otpadom, kućno kompostiranje, nabava opreme, vozila i plovila za odvojeno sakupljanje papira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila, izgradnja sortirnica, izgradnja reciklažnih dvorišta, obračun naplate prikupljanja komunalnog otpada po količini, nabava opreme i vozila za odvojeno sakupljanje biootpada, izgradnja postrojenja za biološku obradu otpada, praćenje udjela biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu, izgradnja i opremanje reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, sanacija odlagališta neopasnog otpada, sanacija lokacija onečišćenih otpadom i provođenje različitih edukativnih programa...

Grad Krk i njegovo pozicioniranje kao eko destinacije

Grad Krk, sa stopom od 51,92 posto, lani je bio vodeći po odvajanju sakupljenog otpada; čak 416 kg po stanovniku, a slijedili su ga Mali Lošinj - 384 kg, Cres - 361 kg, Novalja - 381 kg, Prelog - 216 kg, Rab - 213 kg, Hvar - 200 kg, Čakovec i Koprivnica - 165 kg te Rovinj - 147 kg.

– Na otoku Krku sustav gospodarenja otpadom imamo uspostavljen još od 2005. godine, situaciju komentira pomoćnik direktora komunalnog poduzeća Ponikve eko otok Krk Ivan Jurešić. A razlog zbog kojeg smo ga uveli ponajviše se ogleda u činjenici što smo u jednome trenutku osjetili rizik od gušenja odlagališta što je rezultiralo potrebom da se poduzmu mjere kako bi se odlagalištu produžio vijek trajanja, odnosno kako bi izdržao do otvaranja regionalnog centra. S obzirom na to da se regionalni centar otvorio tek 2018. godine, a zbog nedovoljnog kapaciteta i nadalje ne prima otpad s otoka Krka, možemo slobodno konstatirati da je naš projekt u cijelosti uspio budući da još uvijek imamo mjesta za odlaganje, i to za cirka dvije do tri godine. Sustav se, tumači Jurešić, provodi tako da na terenu imamo organizirano odvojeno prikupljanje otpada u pet frakcija: biootpad, papir, plastika i metal, staklo i miješani komunalni otpad. Na taj način odvojeno prikupljeni otpad dovozi se na centralno reciklažno dvorište gdje se u sortirnici i kompostani vrši dodatna obrada otpada, dok se miješani komunalni otpad odlaže na plohu. Osim centralnog reciklažnog dvorišta, osigurano je još sedam lokacija reciklažnih dvorišta diljem otoka, što znači da korisnici sav svoj glomazni i opasni otpad koji se ne može i ne smije odlagati u individualne posude ili na zelenim otocima, mogu ondje dovesti. Osnovna je računica, ističe Jurešić, da svaka aktivnost vezana uz odvojeno prikupljanje otpada biva jeftinijom od zbrinjavanja tone miješanog otpada u regionalnom centru. Jer trenutna cijena odlaganja iznosi 470,00 kn/t, a od 01. listopada ove godine iznosit će čak 1.180,00 kn/t. Osim direktne uštede zbog smanjenja količina miješanog komunalnog otpada, i to radi postotka odvojeno prikupljenog otpada, jedinice lokalne samouprave otoka Krka ne plaćaju poticajnu naknadu za prekomjerne količine otpada. Dakako, važan je i turistički efekt, s obzirom na to da smo se pozicionirali kao eko destinacija koja ispravno gospodari otpadom. Veliku pažnju pridajemo edukaciji na svim razinama, a imamo i eko patrolu koja s korisnicima komunicira direktno na terenu rješavajući pritom individualne probleme. Sve navedeno ima i svoje troškove, no u konačnici rezultati su dobri. Tako rezultat u primarnoj selekciji trenutno iznosi oko 60 posto, s namjerom da ga do 2022. godine podignemo na čak 80 posto. U sustav je dosad, tijekom 18 proteklih godina, uloženo oko 60 milijuna kuna, čime je obuhvaćena sanacija starog odlagališta, izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta, nabava kanti i kamiona…, zaključuje Jurešić.