Blago bokeljskih baula predstavljeno u krčkoj Galeriji Decumanus

Riječ je o postavu Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, kojim se prezentira dio kulturno-umjetničkog blaga koje baštini Boka Kotorska, objedinjujući pritom mnoge zanimljive artefakte što zauzimaju značajno mjesto u prostoru spomenute ustanove, ali i one posuđene iz privatnih zbirki, od knjiga kotorskih notarskih spisa, preko bokeljske narodne nošnje, pripadajućeg ženskog i muškog ukrasja, dobrotske čipke, zlatoveza, pa sve do serije portretnih slika.

Tijekom svečane ceremonije otvorenja, o izložbi i sada već kontinuiranoj suradnji dviju prijateljstvom povezanih institucija, kazivali su Maja Parentić, ravnateljica Centra za kulturu Grada Krka, Mileva Pejaković Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru i Jelena Karadžić, kustosica, dok je čast da izložbu otvori, u ime Primorsko-goranske županije, povjerena Anđelku Petriniću, ravnatelju Županijske lučke uprave Krk. 

Iznimna mi je čast i zadovoljstvo, uvodi Parentić, u krčkoj galeriji predstaviti prijatelje iz Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, koji će u našem gradu boraviti u vrijeme trajanja manifestacije Štorija o galiji Cristo Ressussitato, a kojom ove godine obilježavamo 444. obljetnicu Lepantske bitke. Unazad pet godina, nastavlja Parentić, započela je suradnja između kotorskog Pomorskog muzeja Crne Gore i krčkog Centra za kulturu, što je rezultiralo niskom međunarodnih kulturnih, uglavnom izložbenih, programa, priređivanih kako u Krku, tako i Kotoru, a koji pored sklapanja novih poznanstava otvaraju mugućnost prezentiranja i promoviranja dvaju drevnih gradova iznimnog kulturnog i maritimnog nasljeđa. Godinu dana prije nego li je ostvareno prvo gostovanje Kotorana u Krku, u venecijanskoj Nacionalnoj biblioteci Marciana bila je postavljena njihova antologijska izložba (čiji je segment kasnije prikazan i Krčanima) znalački nam demonstrirajući kako se jedna manja sredina bogate povijesti može na izuzetno uspješan način predsaviti svijetu. Tada nisam ni slutila, priznaje Parentić, da ćemo u relativno kratkom roku, iz našeg poznanstva razviti zajedničku suradnju, koja traje sada već punih pet godina. Naime, Blago iz bokeljskih baula, nakon izložbi Pomorstvo Boke Kotorske za vrijeme venecijanske uprave i Ex-voto - zavjetni darovi bokeljskih pomoraca, treći je postav kojom se Kotor i tamošnji Pomorski muzej Crne Gore predstavljaju krčkoj publici, i to u sklopu programa Štorije o galiji Cristo Ressussitato. A povod za ta gostovanja pronađen u jednom za povijest Zapada presudnom okršaju na moru, poznatoj Lepantskoj bitki, u kojoj je pod zapovjedništvom Ljudevita Čikute sudjelovala krčka trirema Cristo Ressussitato, ali i kotorska galija Sv. Tripun vođena Jerolimom Bizantijem. Naša suradnja, zaključuje Parentić, tako predstavlja simbolički nastavk te jednom davno započete priče.

Svima okupljenima u galeriji, ističe Pejaković Vujošević, uvaženim Krčanima, Kotoranima i Zagrepčanima, zahvaljum se na bodrenju, jer važni datumi i jubileji svakako zaslužuju da ih se zauvijek pamti, a vodeći se time, u želji da dostojno obilježimo 444. godišnjicu Lepantske bitke, u suradnji s krčkim Centrom za kulturu, osmislili smo izložbu Blago iz bokeljskih baula. Znamo da grad Kotor nije isključivo pomorski i trgovački grad, dodaje Pejaković Vujošević, već i grad zanata, grad ljepote življenja, grad koji baštini tradiciju Mediterana, kao i Krk, što nas povezuje, i što je svakako doprinijelo izgradnji mosta suradnje. Večeras smo tako otvorili djevojačke i mornarske škrinje - baule - iznijevši na svjetlo dana sve ono što je vezano za period od 18., pa sve do početka 20. stoljeća. Među izloženim artefaktima svoje su mjesto pronašli ukrasi bokeljske narodne nošnje, lijepe kubure i ćese, s time da su se potonje kovale u kotorskim radionicama, pa čak i potpisivale, o čemu nam svjedoči ona na koju je svoje ime i godinu izrade - 1861. - ugravirao majstor Ivo Buronić. O tome da su muškarci i žene voljeli biti lijepo uređeni govore nam izloženi portreti, ali možda ponajviše ženski nakit kojim su bokeljski pomorci donosili sa svojih plovidbi morima i oceanima, poput španjolskog češlja koji je u Dobrotu pristigao još u 16. stoljeću. Ono na što smo izuzetno ponosni zasigurno su žene koje već 1571. godine počinju izrađivati dobrotski vez, tako da je dijelom postava i cacara - kapa od bijele tele s rekamom koja je više stoljeća bila sastavni dio ženske narodne nošnje. Stoga, promatrajući osamdesetak izloženih predmeta, zaključuje Pejaković Vujošević,  očekujemo da se vaše oči odmore, a duša oplemeni, jer znamo da su nam vrata naših domaćina uvijek otvorena, kao što su i ona palače Grgurina, te sa zadovoljstvom možemo iščekivati realizaciju nadolazećeg projekta - izložbe Otok jedne ljubavi s kojim Krčani u Kotoru gostuju već naredne godine.

Pomorski muzej Crne Gore, dodaje Karadžić, pored eksponata koji čine pomorsko-tehnički dio postava, ima svoju umjetničku i etnografsku zbirku, koja nam jasno ilustrira način življenja u Kotoru od 16. do 20. stoljeća, a jedan njezin segment predstavljen je i krčkom izložbom, združujući niz portretnih slika, poput portreta kapetana Tripa Milatovića ili Caroline Hassman, zatim dijelove bokeljske narodne nošnje, kao i nakit koji je prati, s tradicijom izrade koja, prema arhivskim podacima, seže u daleko 15. stoljeće. 

Već sutradan, 07. listopada, krčka i kotorska delegacija sudjelovale su u protokolu kojim je Grad Rab obilježio 444. godišnjicu Lepantske bitke, s time da se druženje nastavlja i 08. listopada, uz predavanje Mladena Bastijanića, naslovljeno Galijoti - braća po veslu, i monodramu Zapisi iz nevremena, splitskog kazališta PlayDrama, privodeći se kraju 09. listopada Galijotskom večerom uz koncertni program Klape Sinj.

Izložba Blago iz bokeljskih baula ostaje otvorena do 27. listopada, a postav se može razgledati svakim radnim danom od 10.00 do 12.00 te od 18.00 do 20.00 sati, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.