Bodulija u igri milijuna: Otok Krk sve češće poistovjećuju s dobrim životom

novilist.hr, 29. studenog 2015.

 

Već se dugo na otoku Krku nije toliko planiralo, rezrađivalo i najavljivalo, posebice kad su u pitanju oni javni, turistički i prometni sadržaji, projekti o kojima se posljednjih mjeseci na Boduliji sve više i češće govori.

A da je taj otok, ponajprije zahvaljujući svojem izrazito razvijenom turizmu (koji danas čini gotovo sedam posto ukupnog nacionalnog turističkog prometa op. a.), ali i u odnosu na druge škoje iznimno dobroj prometnoj povezanosti, izrastao u pravi mali ulagački centar, svjedoči sva sila šarenih projekata, urbanističko-arhitektonskih studija i investicijskih razrada planova, želja i htijenja ulagača, kako onih iz privatnog tako i javnog sektora, domaćih tvrtki i lokalnih samouprava te lokalnih i regionalnih institucija. Toj priči o budućnosti treba dodati nedavnu vijest o sadašnjosti - grad Krk ima najveći prihod po glavi stanovnika u Hrvatskoj.

 

Tradicija ulaganja

 

Slično učincima koje su na Krk svojevremeno imala ulaganja poput onih hotelsko-nautičkih (kompleks Haludovo, hoteli, marina u Puntu), ali i industrijskih kao što su omišaljska petrokemija i naftni terminal, ali infrastrukturnih (Krčki most, zračna luka, pristanište Valbiska)  i neke bi nove investicijsko-planske zamisli mogle dugoročno uticati na razvojni put otoka i njegovih stanovnika koji pokazuju i dokazuju da su, za razliku od žitelja nekih drugih djelova naše zemlje, sposobni za sebe i svoju djecu izvući ono najbolje iz svega što im se, ponekad i mimo njihove volje - događa u njihovom dvorištu.

Naoko isključivo industrijske projekte otočani su kroz prateće efekte u prošlosti tako uspjeli pretočiti u vrlo konkretne koristi u domeni turizma koji je bio i ostao glavnim gospodarskim zamašnjakom tog djela naše obale.

Za razliku od prije spomenutih, novi se investicijski bum (uz izuzetak planova vezanih uz gradnju LNG terminala) sad uglavnom vezuje u onaj čišći, otočanima nedvojbeno draži vid privređivanja - turizam ili pak promet, jednako kao i s turizmom povezanu nadgradnju u vidu ulaganja u uljepšanje i unapređenje javnih površina i sadržaja.

 

Velebni zabavni park

 

Posljednja u nizu takvih najava ona je koju su ovih dana, potpisavanjem ugovora o 60-godišnjem zakupu zemljišta i davanju prava građenja s predstavnicima crkve sklopili otočni građevinari. Oni na samom ulazu u grad Krk kane izgraditi velebni vodeni i zabavni park, mega-atrakciju kakva otoku Krku nedvojbeno nedostaje i bez kakve je, pokazuju to i studije mjerodavnih znanstvenih institucija, teško razmišljati o bilo kakvom osjetnijem produljivanju sezone i konkretnijem povećanju godišnjeg turističkog prometa. Spomenuti bi projekt, doznali smo od zainteresiranih ulagača, podrazumjevao gradnju zabavno-rekreacijskog i bazenskog kompleksa koji bi, svojim dimenzijama ali i ondje ponuđenim sadržajima, bio bez presedana na ovim prostorima.

Planirani Aqua i land park Krk, ističu krčki građevinari (iz GP Krka koji su s nakanom realizacije tog plana osnovali tvrtku Requies) biti će na tragu najvećih i najznačajnijih objekata te vrste u svijetu, a to potvrđuje i činjenica da je zabavni park planiran na području koje se rasprostire na čak 30 hektara, pet puta većem od onog koje primjerice pokriva ne tako davno izgrađena Istralandija u istarskoj općini Brtonigla.

Ulaganja koja bi prema još uvijek grubim procjenama dosegla iznos od oko 70 milijuna eura i koja bi otočnom turizmu, zahvaljujući prometu kojeg bi ondje godišnje ostvarilo njegovih 230 tisuća posjetitelja, donijela 50-tak milijuna eura dodatnog prometa te milijun novih noćenja teško je ignorirati, jednako kao što je teško ne razmišljati o koristima koje bi Boduliji trebala donijeti ulaganja koja najavljuju i s čijom realizacijom uskoro kreću predstavnici Županijske lučke uprave Krk.

 

Nisu na dugom štapu

 

Za razliku od prethodnog projekta koji je, zbog niza čimbenika još uvijek na prilično dugom štapu, onaj lučki mnogo je izvjesniji. Zapravo, prvo u nizu planiranih ulaganja koje će bez sumnje unaprijediti lučku infrastrukturu Krka, Baške, Punta i Njivica pred samom je realizacijom, posebice u ovom potonjem otočnom turističkom središtu.

Kako najavljuju predstvnici ŽLU-a Krk, radovi na rekonstrukciji i dogradnji njivičke luke kreću već početkom iduće godine, a nakon iduće sezone dopuniti će ih ulaganja koje će na s lukom povezanom obalnom i kupališnom pojasu vlastitim ulaganjima pokriti Općina Omišalj te lokalni hotelijeri (koji slijedom koncesijskog ugovora upravljaju tamošnjim plažnim površinama). Uz ukupno 6 milijuna eura teška ulaganja u luku Njivice, otočani bi u narednim godinama trebali svjedočiti i trima još ambicioznijim projektima - ulaganjima u rekonstrukciju i privezišno jačanje i preostalih triju luka. Zahvati koje ŽLU Krk, djelom vlastitim, djelom sredstvima iz EU ali i komercijalnih izvora kani ostvariti u idućim godinama, sukladno projektantskim procjenama, penju se i do 30 milijuna eura (od kojih najviše, 10 milijuna u luku Punat).

 

Blato-Meline

 

Za budući razvoj otoka, posebice područja Dobrinjštine ništa manje važan nije ni projekt kojeg u uvali Soline već neko vrijeme razrađuju i zajednički guraju Općina Dobrinj, ali i nadležne instutucije PGŽ - plan izgradnje Lječilišno-turističkog centra Blato-Meline. Spomenuti, također na desetke milijuna kuna vrijedan projekt kojim bi se napokon kapitalizirao potnecijal tamošnjeg ljekovitog blata ne tako davno prepoznat je kao investicija od strateškog značaja i važnosti za cijelu PGŽ pa ga, zajedno s dobrinjskom općinskom upravom, složno podupiru i brojne županijske institucije, uključujući Javnu ustanovu Zavod za prostorno uređenje PGŽ-a.

Sve izvjesniji lječilišno turistički kompleks na Melinama koji će, ističu Dobrinjci, postati motorom budućeg turističkog razvoja dobrinjštine trebao bi izniknuti na čestici površine 5 hektara. Kapacitet budućeg lječilišta zacrtan je na 400 ležajeva, a Županijskim se planom propisuje i kako bi buduća građevina, oslonjena na tamošnje zalihe ljekovitog blata, posjetiteljima i korisnicima zdravstveno-lječilišnih sadržaja trebala ponuditi i pregršt pratećih kupališno-turističkih elemenata, uključujući i bazene.

 

Malinska i Baška

 

Dobar primjer dugoročnog odnosno strateškog planiranja pokazali su ne tako davno Malinskari koji su, određujući smjer kojim bi u narednim godinama (pa i desetljećima) trebali ići svi zahvati na uređenju obalnog pojasa tog otočnog turističkog središta, posredstvom javnog natječaja izabrali najsretnije rješenje idejnog urbanističko-arhitektonskog oblikovanja i uređenja obalnog pojasa Malinske. Izabrani projekt (iza kojeg stoji zagrebački arhitektonski studio NFO) kad jednom budu realizirani u potpunosti, mogla premašiti vrijednost od 10 milijuna eura. Baš poput svojih malinskarskih susjeda, Bašćani također razrađuju projekt urbanističkog i arhitektonskog oblikovanja obalnog poteza Baške - Palade i kontaktnih joj javnih, lučkih i kupališnih površina. [Mladen Trinajstić]