Dan Grada Krka: Otvorena retrospektiva Ljubav i otpor Ivane Popović

Kao prvi, ujedno i centralni program proslave Dana Grada, 01. lipnja 2019. godine, u Galeriji Decumanus otvorena je prva dionica retrospektivne izložbe Ivane Popović, nazvana Ljubav i otpor Ivane Popović, a koja utjelovljuje rezultat suradnje Centra za kulturu Grada Krka i Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb. Nakon ceremonije otvorenja, na obližnjem Trgu krčkih glagoljaša, održan je i koncert grupe Let 3, čije je članove uz Ivanu vezivalo dugogodišnje prijateljstvo i suradnja.

Ivana Popović akademska je kiparica i multimedijska umjetnica, koja se u svojim stvaralačkim izazovima posvetila istraživanju i povezivanju brojnih umjetničkih disciplina: performansa, modnog dizajna, kazališta, kostimografije, kiparstva, slikarstva, crteža i primijenjene umjetnosti. Ujedno, možemo je smatrati jednom od najintrigantnijih hrvatskih suvremenih umjetnica koja je svojom preranom smrću ostavila javnosti nedovoljno poznat opus koji je po prvi put obrađen i prezentiran retrospektivnom izložbom Ljubav i otpor Ivane Popović, u travnju ove godine postavljenom u zagrebačkom MSU-u. Tijekom lipnja u krčkoj galeriji predstavit će se dvije dionice upravo te retrospektive, i dok prva, netom otvorena, donosi izbor performansa, kostimografije i kiparstva te dijelove ciklusa Zecomanija i Singer Sing, drugom će biti obuhvaćen slikarski opus, modni dizajn i te ciklus Žrtva mode. Ivana Popović u svom radu, bilo umjetničkom ili modnom, nikada nije bila žrtva konvencija koje nameću društveni i kulturni kontekst. Spontano je radila interdisciplinarno i intermedijalno pa je danas teško napraviti jasnu razliku između njenog kostimografskog, modno-dizajnerskog, kiparskog ili performativnog rada. Sebe je, naime, kratko znala predstaviti tvrdnjom kako se bavi teatralizacijom vizualne kulture. Kustosica krčkih izložbi je Nataša Ivančević, pomoćnica ravnateljice i muzejska savjetnica MSU-a, dok je likovni postav povjeren vizualnoj umjetnici Ladi Segi.

O ovome projektu, pred punim auditorijem te uz prisustvo članova Leta 3, redom su kazivali: ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić, kustosica Nataša Ivančević, Ivanina majka Leposava Popović te krčki gradonačelnik Darijo Vasilić.

Dobrodošli na retrospektivu Ivane Popović, uvodi Parentić, svestrane umjetnice koja je, možemo to kazati, na hrvatskoj likovnoj sceni obilježila kraj 20. i početak 21. stoljeća. No naše zadovoljstvo leži u tome što je Ivana bila naša sugrađanka pa smo barem donekle znali što, kako i koliko radi, međutim tek sada, pripremajući ovu retrospektivu, spoznali smo koliko je u stvari monumentalan njezin opus, odnosno koliko je Ivana mnogo stvarala. Zahvalila bih se, nadalje, zagrebačkom MSU-u, i kustosici Nataši Ivančević, što je u svega dvije godine uspjela prikupiti veliku količinu djela, sve ih obraditi i sistematizirati, kako bismo danas raspolagali jednom podlogom ili platformom za koju vjerujem da će se neprestance nadograđivati, sumirala je Parentić.

Na početku, ističe Ivančević, moram se zahvaliti Leposavi Popović na svesrdnoj pomoći i podršci te Dariju Vasiliću i Maji Parentić na suradnji i financijskoj potpori koja je bila od velikog značaja pri realizaciji kataloga monografskog karaktera koji prati izložbu, a u kojem je svoje tekstove objavilo deset autora koji su svaki segment njezinog rada vrlo detaljno istražili i prezentirali svojim rukopisima. Iznimno mi je drago da upravo u Krku, uz koji je Ivana bila jako vezana, imamo prilike vidjeti dio retrospektive koja se ovog proljeća odigrala u zagrebačkom MSU-u, a ovu prigodu iskorištavam kako bih najavila i drugu dionicu krčke izložbe čije je otvorenje na redu 21. lipnja. Kada sam krenula s istraživanjem Ivaninog opusa, priznaje Ivančević, nisam znala koliko ću građe uspjeti prikupiti, međutim kada se stvar zakotrljala bila sam osupnuta s količinom pronađenih djela, o čemu svjedoči i činjenica kako katalog krije više od 400 reprodukcija, koje predstavljaju tek izbor puno obimnije arhive. Ovom prvom dionicom izložbe predstavljeno je Ivanino rano stvaralačko razdoblje povezano s Krk, s obzirom na to da je ona ovdje održala veliki broj spontanih revija, s time da je prva bila priređena na Trgu Kamplin 1989. godine, što je ujedno bio i njezin početak. Nakon toga ona je svoje revije i modne performanse krenula predstavljati u Zagrebu, a to je bilo i vrijeme kada je studirala kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti te počela povezivati različita područja umjetničkog stvaralaštva što će, naposljetku, obilježiti njezin cjelokupan rad. Prema tome, tumači Ivančević, ona nije bila samo modna dizajnerice, po čemu je mogi najčešće prepoznaju, već je po svojoj vokaciji bila prvenstveno kiparica, iako se, također, bavila performansom, kazalištem, kostimografijom i slikarstvom. Jedan dio galerijskog prostora tako je posvećen upravo njezinom radu u kazalištu, i to iz vremena kada je živjela na relaciji Ljubljana - Zagreb, a osnovavši tzv. Virus Teatar Michelangelo, na izrazito kreativan način povezivala je ples, performans i skulpturu. Upravo u potonjem mediju realizirala je veliku količinu radova, s time da joj je u fokusu uvijek bio čovjek. Kiparski ciklus Babuške, koji je nastao još na Akademiji, također je obuhvaćen postavom, kao i posljednji Promatrači, inače djelo epskih razmjera, koje se kreiralo od 2011., pa gotovo sve do Ivanine smrti, gdje je ona, kako bi rehabilitirala disfunkcionalnu ruku nakon operacije karcinoma dojke, desnom rukom obrađivala glinu i stvara volumen malenih glavica, dok je lijevom ucrtavala individualne karakteristike. Postavom su, također, obuhvaćene i fotografije koje su dijelom njezina modnog djelovanja, i to iz vremena s kraja '80-ih godina prošlog stoljeća kada su je proglašavali najvećom zvijezdom zagrebačke off scene. Pored toga važno je istaknuti, nastavlja Ivančević, kako je Ivana dotaknemo li se kostimografije ostvarila jedan jako zanimljiv opus kojim je obuhvaćeno više od 20 kostimografskih rješenja, s time da su najranija vezana uz Ljubljanu gdje je surađivala s najprogresivnijim umjetnicima poput Dragana Živadinova i Marka Peljhana. Izložbom su tako prezentirani sačuvani radovi iz tog perioda, ali i kostimi što ih je radila za Let 3, koji su ujedno bili i nositelji kostima u predstavi Fedra, nastaloj u režiji Ivice Buljana. U svojim javnim nastupima Ivana je uvijek htjela povezati etiku i estetiku te se zaista aktivno bavila suvremenim temama, pa je shodno tome i modu kritički promišljala, smatrajući je najzdravijim oblikom izražavanja. Izložbom su, nadalje, obuhvaćeni i segmenti njezinih najznačajnijih slikarskih ciklusa Zecomanija i Singer Sing, kojima se unatoč zaigranosti i naivnosti u pristupu pozabavila temama (nepriznatog) ženskog rada. Sljedeća izložba, koja se otvara 21. lipnja, završava Ivančević, donosi prezentaciju modnog dizajna i jednog fenomena kojim se Ivana bavila čitavog života, a riječ je o fenomenu Žrtva mode u kojem je ona najjasnije izrazila vlastiti način shvaćanja mode i njezinog korištenja.

Posebno mi je drago da u okviru proslave Dana Grada Krka, navodi Vasilić, imamo priliku u Galeriji Decumanus ugostiti ovako veliku i značajnu izložbe naše Ivane Popović, a onako kako je ona povezivala Krk i Zagreb, tako su ga ovim projektom, na jedan poseban način, danas povezali zagrebački MSU i krčki Centar za kulturu. Kao što se vidi iz izloženih eksponata, Ivana je zaista bila posebna u svome umjetničkom stvaralaštvu, povezujući različite umjetničke medije i discipline. A kao što je bila posebna njezina umjetnost, tako je bila posebna i ona; neuhvatljiva te bez imalo razumijevanja za protokole i konvencije. Danas kada gledamo ovu izložbu moramo se prisjetiti Ivane i njezinih boravaka na Krku te posebnog načina na koji je znala pristupiti ljudima, zaključio je Vasilić, proglasivši izložbu otvorenom.

Izložba Ljubav i otpor Ivane Popović ostaje otvorena sve do 19. lipnja, a postav je moguće razgledati od ponedjeljka do subote, između 10.00 i 12.00 te 19.00 i 22.00 sata, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru Centru za kulturu Grada Krka telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net. Opsežan katalog koji prati izložbu može se kupiti u Galeriji Decumanus po cijeni od 100,00 kn.

  • 1
  • -
  • 2