Idu i korak dalje - prikupljat će otpad od vrata do vrata

Otočni Novi list, 09. veljače 2014.

 

Proteklog mjeseca Državni ured za reviziju pokrenuo je postupak revizije učinkovitosti provedbe planova gospodarenja otpadom u svim jedinicama lokalne i područne samouprave Primorsko-goranske županije, pa tako i u Gradu Krku.

Da će taj zakonom propisani postupak samo još jednom potvrditi izuzetnu razinu gospodarenja otpadom na području Grada i otoka Krka, kao i dobro organiziran te izuzetno učinkovito uspostavljeni sustav primarnog selekcioniranja te odvojenog prikupljanja otpada, dalo se se zaključiti iz razmjerno samouvjerene prezentacije krčkih postignuća kojoj smo svjedočili tijekom razgovora sa zamjenikom gradonačelnika Krka Čedomirom Milerom, direktorom komunalne tvrtke Ponikve Eko otok Krk Franom Mrakovčićem te njegovim pomoćnikom zaduženim za zbrinjavanje otpada - Ivanom Jurešićem. 

Zatražena izvješća i podaci koji iz njih proizlaze, a koje ovih dana dostavljamo Državnom uredu za reviziju, potvrđuju da nam se sve što je proteklih godina činjeno i građeno isplatilo te da se danas malo koje područje naše zemlje, ako uopće, po pitanju uređenosti, učinkovitosti, usklađenosti sa zakonoskim odredbama te funkcionalnosti cjelokupnog sustava zbrinjavanja otpada, može uspoređivati s onim kakav je uspostavljen na našem otoku, ustvrdio je Miler. 

    

Sedam sabirnih mjesta

 

Problemi kakvima smo svjedočili proteklih mjeseci u mnogim gradovima i županijama, proizašli iz ignoriranja i zaobilaženja normi, a koje su rezultirale naprasnim zatvaranjima nekih odlagališta otpada, zaobišla su otok, a time i Grad Krk, i to stoga što su na našem području proteklih godina činjeni ogromni napori u poštivanju svih zakonom propisanih normi i ciljeva pa stoga ni ne čudi da su nas spomenute, nešto odlučnije mjere odgovornih državnih tijela zatekle spremne, ističe krčki dogradonačelnik. Ivan Jurešić dodaje i kako sustav odvojenog prikupljanja otpada, koji na Krku djeluje još od 2005. godine, danas rezultira postignućima koja otok Krk izdižu daleko iznad hrvatskog prosjeka i smještaju ga u red uređenijih ekoloških sredina čak i u europskim razmjerima. Na otoku se postotak odvojeno prikupljenog otpada diže iz godine u godinu pa smo 2013. godinu zaključili s čak 43,7-postotnim udjelom odvojeno prikupljenog otpada u ukupno zbrinutom otpadu svih vrsta, boja i oblika, naglašava Jurešić, ističući i kako je lani na Krku sveukupno proizvedeno oko 18,6 tisuća tona otpada. Samo tijekom posljednjih 12 mjeseci udio razvrstavanja otpada uspjeli smo podići za više od tri posto, što držimo više no dobrim rezultatom. No unatoč ovakvim, za hrvatske okvire fantastičnim rezultatima, u Ponikvama i dalje traže načini dodatnog unapređenja uhodanog sustava, kao i nastavka podizanja udjela selekcioniranja otpada. Osim našeg suvremenog i po svim zakonskim standardima uređenog reciklažnog dvorišta na Treskavcu, značajnu ulogu u provedbi ekološki zasnovanog sustava zbrinjvanja otpada, igra i naših sedam Posebnih sabirnih mjesta - tzv. POSAM-a, kakvi djeluju u svim krčkim lokalnim jedinicama. U tim se kompleksima prikuplja sav glomazniji otpad kojeg se rješavaju naši sugrađani, veće količine zelenog i drugog bio otpada, metala, ambalaže te sve ostale oblike komunalnog otpada, uključujući i onaj opasni. 

    

Najviše bio-otpada

 

Predstavnici otočnog komunalca upoznali su nas i s podacima vezanim uz strukturu odvojeno prikupljenog otpada. Najviše se proteklih godina, pa tako i tijekom 2013., odvojeno prikupljao biorazgradivi i zeleni otpad. Takve su sirovine činile petinu ukupno prikupljenog otpada (3,9 tisuća tona), a za njima je po količinama i udjelu slijedio otpad iz kategorije papira i kartona (2.285 tona). Tijekom 2013. prikupili smo i zbrinuli i 659 tona ambalažne plastike, 634 tone ambalažnog stakla, kao i 586 tona tzv. glomaznog otpada. Nije nevažan ni podatak da je na reciklažno dvorište na Treskavcu dovezeno gotovo 250 tona komine maslina te 116 tona komine grožđa, sirovine koju smo iskoristili za proizvodnju komposta kojim ćemo dogodine iznova opskrbljivati otočne poljoprivrednike i sve koji brinu o zelenim površinama na otoku, zaključuje Jurešić, ponavljajući kako su ti podaci daleko iznad prosjeka i reciklažnih postotaka u našoj zemlji, čak i onih koji su u strateškim nacionalnim dokumentima zacrtani za ostvarenje u narednim godinama. 

    

Pravednija naplata

 

Unatoč tim i takvim ostvarenjima, na Krku se i dalje razmišlja o načinima unapređenja sustava zbrinjavanja otpada, kao i daljnjem podizanju udjela selekcioniranja različitih ponovo uporabivih sirovina. Nažalost, nitko osim Krčana u Hrvatskoj do današnjeg dana još nije ispunio norme na koje smo se u pretpristupnim pregovorima obvezali prihvaćanjem nekih europskih direktiva i zbog kojih bismo, bojim se, unatoč bodulskim postignućima, zbog sveukupnog kaskanja za zacrtanim ciljevima, već za koju godinu nakraju svi zajedno mogli plaćati penale, ističe Mrakovčić. Ne uljuljkavajući se u tim i takvim ostvarenjima, otočni komunalci već neko vrijeme osmišljavaju i pripremaju nove modele prikupljanja otpada kojima se sad napokon nastoji izgraditi sustav pravednije naplate troškova, odnosno uspostaviti način rada koji bi se zasnivao na mjerenju i naplati troškova zbrinjavanja otpada ovisno o količinama njegove proizvodnje. To nije nimalo lak niti jednostavan zadatak i zapravo u ovom trenutku, unatoč svim našim proračunima i pripremama, još uvijek nismo sigurni na koji ćemo ga način provesti. Tijekom veljače pred Skupštinu Društva planiramo izaći s prvim prijedlogom rješenja tog problema, a koje se temelji na postupnom uvođenju sustava prikupljanja otpada u režimu od vrata do vrata, nastavlja direktor tvrtke Ponikve. Zamislili smo da otočna domaćinstva i sve ostale korisnike naših usluga opskrbimo posudama za odvojeno odlaganje otpada, jednom namijenjenom bio otpadu te drugom za ostali otpad. Otpad bi se potom, po unaprijed dogovorenom rasporedu, preuzimao na vratima korisnika naših usluga i na taj način učinkovitije evidentirao i mjerio. Kako će do ovo rješenje na koncu izgledati, ovisit će o razradi tog prijedloga, zaključio je Mrakovčić otkrivši nam i kako bi implementacija novog sustava prikupljanja otpada u praksu bila pretočena postupno, u etapama. Ponikvari bi s takvim načinom preuzimanja otpada krenuli najprije u samostojećim stambenim objektima, dok bi stanovnici starih gradskih i mjesnih jezgri, kao i višestambenih građevina otpad nastavili odlagati na dosadašnji način. Ovisno o tijeku i rezultatima novog načina prikupljanja otpada, takav bi se model s vremenom širio i na sve ostale korisnike usluga krčkog komunalnog društva, zaključuju naši sugovornici.

 

Poraditi na recikliranju građevinskog otpada 

    

Ističući kako je na području otoka, a time i Grada Krka, sustav prikupljanja otpada na izuzetno visokoj razini, krčki je dogradonačelnik zaključio kako jednom od prioritetnijih zadaća prepoznaje ulaganja u informiranje i edukaciju građana, u gradnju i uspostavu informacijskog sustava koji će pratiti taj segment komunalnih aktivnosti, kao i sustava i podatkovnih baza uz pomoć kojih bi se detektirala sva divlja odlagališta. Ono čime nismo zadovoljni i što će zasigurno biti jedan od prioriteta na planu gospodarenja otpadom, odnosi se na uspostavljanje i uređenje reciklažnog dvorišta za zbrinjavanje građevinskog otpada, bilo kao sadržaja kojeg ćemo graditi samostalno, na području Grada ili negdje na otoku, kao zajedničkog projekta svih lokalnih jedinica, zaključio je Miler. 

    

Novac im nije motiv 

    

Jedan od podataka koji svjedoče o razmjeru ekološke osviještenosti otočana jest i onaj iz kojeg proizlazi kako udio ambalaže čije odvojeno prikupljanje i zbrinjavanje isplatom povratnih naknada stimulira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost doseže tek 10 posto od ukupnih količina primarno selekcioniranog otpada, što će drugim riječima reći da se čak 90 posto na Krku odvojeno odloženog otpada prikuplja bez ikakvih financijskih stimulacija i nagrada! [Mladen Trinajstić]