Knjigom Mladena Bastijanića Cicute osvijetljen važan segment krčke povijesti

Riječ je o publikaciji - svojevrsnom nastavku ukoričenog istraživanja Tee Perinčić naziva Krčka komuna u doba Lepantske bitke - koja na 150 stranica, kroz 27 tematskih jedinica i šest priloga, donosi cjelovitu priču o slavnoj (pomorskoj) obitelji Cicuta, s nizom novih podataka znalački uklopljenih u suvremeni kontekst krčke povijesti i kulture, čime je pružen nov i divljenja vrijedan stručni doprinos kako regionalnoj, tako i nacionalnoj historiografiji. 

O knjizi su pored autora Mladena Bastijanića Cicute, pred u cijelosti ispunjenim auditorijem, kazivali pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije Valerij Jurešić, recenzent Slaven Bertoša i ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić.

S objavljivanjem knjige Krčka komuna u doba Lepantske bitke Tee Perinčić, ističe Parentić, potaknuti iskustvima našeg boravka u Nafpaktosu (Lepantu) gdje se svake godine okupljaju zemlje saveznice negdašnje Svete lige, 2008. započeli smo stvarati manifestaciju Štorija o galiji Cristo Ressussitato, imajući pred sobom obvezu koju nam nameće zavidno otočno maritimno nasljeđe. Osam godina kasnije, pred nama je još jedno vrijedno izdanje, knjiga Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća čiji nam redovi otkrivaju nisku novih spoznaja vezanih uz jednu od najpoznatijih krčkih obitelji čija je sudbina stoljećima bila snažno vezana uz more i pomorstvo.

Zaista mi je drago biti ovdje, priznaje Jurešić, i svjedočiti novu epizodu u razvoju ovog događanja izgrađanog na pomorskoj baštini grada i otoka Krka, ali i čitavog Kvarnera. Trenutno je na djelu niz inicijativa koje polako počinju otkrivati priče što ih ovaj kraj baštini na području maritimne kulture i pomorstva, i stvarno je zanimljivo koliko je malo toga dosad izneseno, odnosno na koliko se novih stvari sada nailazi, a u tom se kontekstu javljaju i sadržaji što ih svake godine otkriva manifestacija Štorija o galiji Cristo Ressussitato. A namjera je, poručuje Jurešić, da se sve te priče međusobno združe i cjelovito predstave putem niza projekata koji bi trebali povezati dugu i jako zanimljivu povijest pomorstva što se na ovim prostorima događa već više od 3.000 tisuće godina.

Ova knjiga plod je dugogodišnjeg rada i istraživanja, dodaje Bastijanić Cicuta, a njezina se najveća vrijednost reflektira u tome što je baš danas, u povodu ove promocije, združila članove triju obitelji, ujedno i nasljednike loze Cicuta s Krku, Beča i Graca, te naravno Labinštine.

Bez obzira što u naslovu stoji Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća, ova se knjiga, tumači Bertoša, ne odnosi samo na otok Krk i područje sjevernog Jadrana već daje puno širi pregled. U središtu priče nalazi se obitelj Cicuta, ali i Lepantska bitka, odigrana 07. listopada 1571. godine, kao jedna od najznačajnijih pomorskih bitaka u povijesti čovječanstva u koju su se, pored Mletačke Republike, sa zadaćom zaustavljanja osmanske dominacije na Sredozemlju, pod zastavom Svete lige, uključile i druge europske zemlje, uspjevši naposljetku u svome zajedničkom naumu. Ta pobjeda europske kršćanske vojske označila je veliku prekretnicu i gubitak snage koju su Osmanlije dotad imali na moru. Vratimo li se knjizi, ističe Bertoša, ona predstavlja značajan doprinos poznavanju pomorske povijesti, i to ne samo jadranske već i sredozemne, s time da polazište autorovog istraživanja predstavlja obitelj Cicuta na različite načine zabilježena u povijesnim vrelima te njezina povezaniost s prostorom sjevernog Jadrana, posebice s otokom Krkom. Rukopis je podijeljen na niz manjih cjelina, a ono što upada u oči nije samo lijepa naslovnica već i velik broj slikovnih priloga koji skladno nadopunjuju sadržaj. Autor na početku, nastavlja Bertoša, objašnjava podrijetlo naziva obitelji Cicuta, njihovu vezu sa znamenitim Ivanom VII. Frankopanom, naseljavanje Nikole Cicute na područje Labinštine, zatim donosi opis bitke kod Santa Maure, vezu obitelji Cicuta s Krkom, Venecijom i Padovom, analizu grbova krčkih Cicuta te uloge pojedinih članova te obitelji u bitki kod Lepanta, otkrivajući pritom detaljan opis sudionika bitke na mletačkoj, ali i osmanskoj strani. U nastavku se navode obiteljski posjedi i nekretnine, zatim opisuje kapela sv. Nikole na Biski, ali i izdvajaju Cicute kao galijoti na mletačkim brodovima, iz čega vidimo da se radi o lozi koja je svoje pripadnike davala na različitim poljima pomorstva. Obitelj je to, ističe Bertoša, od izuzetne važnosti za povijest Sredozemlja, ali i za samog autora, obzirom da je on jedan od njezinih potomaka. Naime, članovi posade galije Nikole Cicute početkom 16. stoljeća iskrcali su se na istočnoj obali Istre, gdje i danas, na Labinštini, žive njegovi potomci. Zavjetovavši se sv. Sebastijanu Nikola je uzeo nadimak Bastijanić što je potom pretvoren u prezime njegovih nasljednika. Dakle, ova lijepa, stručna i znanstvena knjiga, zaključuje Bertoša, ima veliku znanstvenu relevantnost jer autor je proučio i mnogobrojno gradivo iz državnih arhiva u Rijeci, Trstu i Pazinu, Kaptolskog arhiva u Labinu, Biskupijskog arhiva u Krku te Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu, što znači da istraživanje nije temeljeno isključivo na literaturi, obzirom da jedino arhivska građa daje direktan uvid u konkretne podatke, osvjetlivši na taj način jedan izuzetno važan, ali dosad relativno slabo istražen, segment krčke povijesti.

Nakon krčke, 13. listopada, knjigu Obitelj Cicuta s Krka u pomorskim bitkama kroz stoljeća očekuje i kotorska promocija, i to u tamošnjem Pomorskom muzeju Crne Gore, u sklopu programa koji će pratiti otvorenje zajedničke izložbe Otona Glihe i Mile Kumbatović - Otok jedne ljubavi. Ova knjiga, čiji je izdavač Centar za kulturu Grada Krka, po cijeni od 70,00 kn, može se pribaviti u izravnom kontaktu s izdavačom i telefonom na 051 220 041 ili mailom na kultura@gradkrk.net.