Krčani uz prigodnu gastronomsku ponudu, sajam, kreativne radionice i koncerte slavili mediteransku kraljicu voća - SMOKVU!

Početak rujna u gradu Krku, kao svojevrstan uvod u nadolazeću jesen, već je tradicionalno u znaku jedne sadržajima sve bogatije gastro manifestacije - Dana smokava - čiju organizaciju po 17. put potpisuje Turistička zajednica Grada Krka, a kojoj su podršku, tijekom ceremonije otvorenja, pružili knezovi Krčki Frankopani.

Kao i prethodnih godina, pored zanimljive, pa čak i egzotične gastro-ponude temeljene na toj finoj i zdravoj mediteranskoj voćki u čak 14 ugostiteljskih objekata iz Krka, Vrha i Milohnića, ovo vrijedno događanje, svima koji su između 01. i 03. rujna posjetili grad otkrilo je i ostale sadržaje locirane uz šetnicu pred Velikim parkom. Tako su ljubitelji okrepljujućeg smokvina ploda dobili priliku svjedočiti kreativnoj vještini modeliranja i filcanja smokava ili izrade košarica od smokvina lišća te istinski uživati u trodnevnoj prodajnoj izložbi izvornih domaćih proizvoda - džemova, rakija, likera, sireva i ostalih slatko-slanih delicija - dopunjenih raznolikom paletom uz ovu priču vezanih suvenira, pa čak i eko-kozmetike, a kako bi krčka smokva kroz godine koje slijede postala prepoznatljiva poput pršuta, maslinovog ulja ili sira, 01. rujna, bio je priređen i edukativni segment manifestacije. Naime, dr. sc. Željko Prgomet, inače vodeći stručnjak za smokvarstvo u Hrvatskoj i jedan od inicijatora ovog programa, svim zainteresiranim posjetiteljima, na svom je štandu pružao individualizirane konzultacije o uzgoju smokava, s time da je ondje bila organizirana i besplatna podjela smokvinih sadnica, koje su razdijeljene gotovo u mahu. Također, u vrtu Cocktail bara Volsonis organizirano je i predavanje na temu Noviteti u proizvodnji i preradi smokava u svijetu, a kojeg su zajednički proveli Željko Prgomet i njegova kćer, dr. sc. Iva Prgomet, mlada znanstvenica, ujedno i nastavljačica  obiteljske tradicije stručnog bavljenja agronomijom. Dvojac je na početku ugodne ljetne večeri predstavila Ivana Kovačić, direktorica Turističke zajednice Grada Krka, nakon čega su s okupljenim poklonicima smokvarstva podijelili svoja iskustva vezana uz nedavni boravak u Kini gdje su sudjelovali na međunarodnom simpoziju.

– Zahvaljujući organizatoru, Turističkoj zajednici Grada Krka, uvodi Prgomet, u Krku se družimo već punih 17 godina, a nadam se kako ćemo i u narednom periodu, nastaviti pričati o smokvi, u namjeri da osvijestimo što sve od nje možemo dobiti te koje su aktualnosti kako u svijetu, tako i kod nas. Upravo sam se pred nekoliko dana vratio iz Kine gdje je održan sedmi po redu Međunarodni kongres o smokvi koji je okupio predstavnike 22 države iz cijelog svijeta, s time da ću se danas fokusirati na ondje uočene zanimljivosti i novitete. Gdje god čovjek išao očekuje da vidi ili spozna nešto novo te da ono viđeno pokuša primijeniti u uvjetima prostora u kojem obitava, na čemu radim već 30-ak godina, koliko se bavim problematikom smokve, te mi se često čini da polazim od početka. Ovog puta, ipak mislim da smo nadvladali početak, a smokva više nije tek zaboravljena voćna vrsta koja je prehranjivala siromašno stanovništva, budući da je već i mališani prepoznaju, znaju pravilno ubrati te uživaju u njenom kušanju. Pitali su me ovih dana, nastavlja Prgomet, zašto je smokva toliko skupa, s obzirom da po kilogramu znade koštati od 8,00 do 10,00 eura, na što odgovaram da ona to istinski zaslužuje, jer plodove daje čak i bez zaštite i prihrane, a to ne znamo cijeniti, poput uroda onih kultura kojima je potrebna stalna njega te agrotehničke i pomotehničke mjere. Smokva je danas u svijetu među pet najtraženijih kultura, i to iz više razloga, prije svega zato što je bogata nutrijentima poput selena, kalcija ili kalija. Sada bih kazao ponešto o Kini i mom tamošnjem iskustvu. Kina je, kao što znamo, velika i mnogoljudna zemlja, te jako raznolika po pitanju klime, tla i reljefa. No Kinezi pametno razmišljaju, ako govorimo u kontekstu poljoprivrede, tako da svoje proizvodne prostore namjenjuju uzgoju pojedinih kultura. Pred 15 - 20 godina oni su imali svega nekoliko stabala smokve, a danas ih imaju oko 25.000 hektara. Kada to usporedimo s Turskom koja je već godinama najveći proizvođač smokava na svijetu sa zasađenih 53.000 hektara, Kinezi su u svega 20 godina došli gotovo do polovice nasada Turske s intencijom da svoje nasade godišnje šire za čak 10.000 hektara. Za uzgoj smokava, tumači Prgomet, oni su definirali tri proizvodna područja i tri provincije, s radnom snagom nemaju problema, a konstanto ulažu i u inovacije tako da u suradnji sa vodećim stručnjacima rade na selekciji novih sorata koje su prilagođene samo njihovim proizvodnim područjima. Kinezi sade oko 4.000 sadnica na hektar, a to dovodi do abnormalno visokih prinosa po jedinici površine. Računajte, 4.000 sadnica po 10-ak kilograma ploda, dovodi do uroda od 40.000 kilograma po hektaru. A kod nas se, za usporedbu, po hektaru sadi tek 200 - 300 sadnica s 30 - 50 kilograma ploda, što je jako malo u odnosu na kineske prinose. Međutim, Kina nema mediteransku klimu, a ono što sam ondje imao prilike kušati, u smislu svježe smokve, nije usporedio s kvalitetom naše smokve. To predstavlja našu prednost koju moramo potencirati, jer Kina će, za 10-ak godina, sigurno imati 100.000 hektara i biti prva na svjetskoj razini u proizvodnji smokava, kao što je to učinila i s jabukom. Zanimljivo je kazati kako prilikom posjete proizvodnim područjima na kojima se kultivira smokva imate dojam da je ta voćna kultura u Kini prisutna od pamtivijeka, jer je već dobila i svoj muzej, s time da se znanstveno-istraživački centar posvećen smokvi prostire na zavidnoj površini od 20 hektara. Trenutno je u Kini 50.000 kooperanata u funkciji uzgoja smokve s intencijom da se dosegne 100.000, pa čak i više, zaključuje Prgomet.

Dane smokava danas možemo okarakterizirati kao prezentnu manifestaciju koja će sigurno ostati trajno zabilježena u kalendaru gradskih događanja, i to prvih rujanskih dana, uvodeći nas tako, sasvim primjereno, u jesen. Upravo je Željko Prgomet bio taj koji je Krčane znao snažno motivirati, bivajući svih ovih godina na raspolaganju proizvođačima kako ne bi odustali, odnosno kako bi ustrajali u svojem plemenitom naumu. Takva podrška sigurno je, pored ostalih čimbenika, dovela do toga da se danas možemo pohvaliti lijepim i maštovitim proizvodima koji brzo i uspješno pronalaze put do potrošača, i koji, vidimo, najavljuju lijepu budućnost smokvarstva kao poljoprivredne grane s uzlaznom putanjom. Grad Krk, grad je povijesti i kulture, a kultura se ne može graditi bez kulture stola, i zato je izuzetno važno da se i gastronomija snažno i kvalitetno promovira kroz ovakva događanja kako bi, s jedne strane educirali turiste i potrošače, a s druge pomogli proizvođačima da se usmjere prema proizvodima koji su danas traženi, i koji predstavljaju spoj modernog i tradicionalnog. Upravo je potonje uspješno demonstrirala i ponuda na krčkim štandovima, i to s namjerom da se zadovolji i onog najizbirljivijeg kupca.

U ovogodišnjim, 17. Danima smokava sudjelovanje je zabilježilo 14 ugostiteljskih objekata (Restoran Harbour, Restoran Oliva, Cocktail Bar Volsonis, Pizzeria Mala Vrata, Bistro Portella, Viktor & Koko Food & Wine Bar, Street Food Mezzino, Oliva Grill, Restoran Fidel From the Sea, Slastičarna Toš, Casa del Padrone, Konoba Marija, Konoba Pud Brest i Konoba Pod Prevolt) koji su, od 25. kolovoza do 03. rujna, posjetitelje znali iznenaditi brojnim jelima baziranim na zdravome smokvinom plodu poput tradicionalnih krčkih šurlica sljubljenih s umakom od kozica i smokava, pečenih smokava s pršutom i sirom na posteljici od rukole ili tune u umaku od rajčice s pohanim smokvama.

Program manifestacije, pored glazbenih sadržaja namijenjenih, zaista, različitom spektru afiniteta (Klapa Nono, duo Paloma Pavan i Ognjen Gravora, PachaMama Street Connection i Stefany Žužić) iznova je donio posebno osmišljenu slikarsku radionicu priređenu u Malenoj gradskoj vijećnici, a čije je vođenje bilo povjereno Alenki Goldner Sučić, profesorici likovne kulture i slikarici. Taj je zabavan edukativno-kulturni sadržaj bio zamišljen kao slikarska zabava uz čašu finog krčkog vina. Prema tome, uz stručnu pomoć, u opuštenoj atmosferi, zadatak okupljenih poklonika slikarstva bio je naslikati sliku u tehnici akrila na platnu, s time da je light-motiv radionice bila, naravno, smokva koja zbog svoje svevremenosti, besprimjerne izdržljivosti, okusa, blagotvornih svojstava, ali i specifičnog izgleda već stoljećima biva izvor inspiracije mnogim umjetnicima.

Autori fotografija: Borut Brozović i Igor Gržetić.