Mila, Oton i njihove jedinstvene slikarske transformacije otočnog krajolika

U Galeriji Decumanus, 02. rujna 2016. godine, otvorena je vrijedna izložba Otok jedne ljubavi na kojoj su po prvi put združeni radovi dvoje značajnih otočnih umjetnika, ujedno i supružnika - Mile Kumbatović i Otona Glihe. Postav je tako javnosti predstavila ravnateljica krčkog Centra za kulturu Maja Parentić. 

Ovim projektom Centra za kulturu Grada Krka zatvara triptih izložbi što je, u povodu stogodišnjica rođenja, 2014. otpočeo postavom rijetko izlaganih crteža i grafika Otona Glihe, a 2015. godine nastavljen slikarskom i kiparskom retrospektivom Mile Kumbatović. Nakon Krka, cjelovita izložba koja broji čak 24 slike (po 12 od svakog autora), raspoređene u dvije tematske cjeline Svijet kamena (Mila Kumbatović) i Gromače (Oton Gliha), između 14. listopada i 02. studenog, gostovat će u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru, u sklopu projekta međunarodne kulturne suradnje što ih još od 2011. redovito provode gradovi Krk i Kotor. Postavom su dakle obuhvaćeni radovi iz zbirke obitelji Bašić (u čijem je nasljeđu značajan dio umjetničke ostavštine oboje autora) te fundusa Moderne galerije Zagreb i Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, što ih je kustoški obradila te za izlaganje pripremila povjesničarka umjetosti Ivanka Reberski.

U hvatskoj likovnoj povijesti, a možda i nigdje drugdje, ističe u predgovoru kataloga Reberski, ne postoji takva sudbinska vezanost dvoje životnih suputnika uz određenu destinaciju kao što je to bio otok Krk za Milu Kumbatović i Otona Glihu. Nekom neodoljivom spregom ljubav i umjetnička nagnuća i, ponajprije Milina zavičajnost, dakako, vezivala su ih čitav život uz taj otok. Iz tog mitskog izvorišta, kao iz neiscrpne energane, nadirale su sve njihove slikarske ideje s kojima su oboje, izrazitom svojstvenošću likovnog izričaja, izgradili autentične i posve divergentne svjetove. Omišalj na Krku bio je Milino rodno mjesto, ali zavičaj joj je bio čitav otok. U opsesivnoj  vezanosti uz prostor odrastanja otok Krk postao je njezina cjeloživotna slikarska fascinacija. Otona Glihu pak na taj je otok dovela ljubav. Romantična je to priča o velikoj ljubavi Otona i Mile još iz studentskih dana s epilogom izuzetno usklađenog suživota, ne samo u braku nego i na slikarskome polju. Sukus umjetničkih karijera to dvoje slikarskih osobnosti ostvarivao se tako u punom opsegu upravo na Milinom rodnom otoku, kojega je Oton, opčinjen njime odmah posvojio te on postaje njegovom paradigmatskom slikarskom regijom. Na toj otočkoj njivi svaki je zaorao svoju brazdu iz kojih su iznikle dvije posve izvorne, osobnošću obilježene paradigme organičke apstrakcije na temu tarnsformiranog krajolika.
Početkom šezdesetih, tumači Reberski, kad joj je majčinstvo ograničilo kretanje i vezalo ju uz Omišalj, Mila Kumbatović zaronila je u mikrostrukture kamena na obalama krčkih uvala. U dijalogu s prirodom otkrila je uzbudljiv svijet kamena i tada se njezina imaginacija otvorila mikrouniverzumu, a to je doista bilo novo, u našoj likovnoj praksi dotad neokušano polazište, na kojem je izgradila jedinstven ciklus nazvan Svijet i život kamena. U izrovašenoj strukturi tvrde kamene materije razotkrio joj se otajni svijet na kamenu kojega su od prapočetaka atmosferilije formirale i transformirale, a ta ju je arabeska na kamenu prebacila na apstraktnu artikulaciju.
Glihina velika avantura zvana gromače, primjećuje Reberski, započela je oko 1954. godine. Na tom neizvjesnom putu u posve novo područje likovnih okušavanja nije imao prethodnika ni uzora. Nije riječ samo o likovnoj formi već o posve novoj percepciji, o drukčijem sagledavanju dobro poznatih krčkih motiva s gromačama. Morao se vinuti do ptičje perspektive da bi mu se iz tako uzdignute vizure razjasnila ona dublja značenja što ih taj fascinantni prostor, koji će postati njegovom slikarskom paradigmom, u sebi sadrži i ugrađen na kori krševite zemlje od pamtivijeka nosi. Riječ je, dakle, ponajprije o intelektualnoj, duhovnoj spoznaji kretivnog duha, iz kojeg je uslijedilo otkriće nove likovne forme.

Izložba Otok jedne ljubavi ostaje otvorena do 29. rujna, a postav je moguće razgledati svakim danom, izuzev nedjelje, od 10.00 do 12.00 te od 19.00 do 21.00 sat, odnosno uz prethodnu najavu organizatoru mailom na kultura@gradkrk.net ili telefonom na 051 220 041.