Milijuni eura traže poduzetne Bodule

Otočni Novi list, 08. ožujka 2015.

 

U viziji kreiranja hrvatske gospodarske budućnosti do 2020. godine počinju presudni trenuci.

Kako je poznato, Hrvatska je tijekom 2014. godine podesila cjelokupno zakonodavstvo kako bi postala spremna za raspisivanje natječaja za preuzimanje, odnosno povlačenje, kako se to definira u stručnoj terminologiji, sredstava koje nam je za čitav niz djelatnosti rezervirala Europska unija. S obzirom na cjelokupni iznos iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u kojima se ističe kako je hrvatskom gospodarstvu na raspolaganju ukupno 79,21 milijarda kuna, od čega je za ulaganje u gospodarski rast i radna mjesta namijenjeno 63,82 milijarde, i na kvarnerske otoke mogli bi stići golemi iznosi. I to ne samo onima u Primorsko-goranskoj županiji, već je unutar te skupine i Pag koji se nalazi u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji. 

Postotnom analogijom, povezanom uz broj stanovnika jer kvarnerske otoke nastanjuje nešto više od 1 posto stanovništva Hrvatske, može se razmišljati o iznosu od najmanje 100 milijuna eura! Kažemo najmanje jer u slučaju kvarnerskih otoka riječ je o razvijenijim dijelovima Hrvatske u kojima je gospodarstvo, posebice turizam na vrlo visokoj razini. Samim time postoji raznovrsnija i pripremljenija podloga uz koju se europski novac može povezati. K tome, značajna iskustva s pretpristupnim fondovima na tim otocima već postoje, i u pravilu daju dobre rezultate. Svaka investicija u turizam i poljodjelstvo, uvjerili su se otočani, daje višestruke rezultate. 

Iako nije direktno u ovoj priči, indikativan je primjer bujanja izgradnje bazena na Krku. 

    

Boom bazena

 

Nemalo je iznajmljivača apartmana i kuća iz unutrašnjosti Krka investiralo u izgradnju bazena. I dok su prije takvih investicija, iako se u pravilu radilo o iznimnim primjercima primorske ruralne arhitekture, udaljenim najviše desetaka kilometara od mora, na turiste mogli računati samo u kratkom periodu špice turističke sezone, do 40-ak dana. I to na način da su ostajali na samom kraju ponude, kad bi pristigli turisti bez prethodno rezerviranog smještaja ostajali bez izbora. Nakon investicije u izgradnju bazena, što je iznos od 100-tinjak tisuća kuna, potražnja za takvim smještajem je naprosto - eksplodirala. Najam takvih objekata, dakle unekoliko udaljenijih od mora, autohtonih i obavezno s bazenom, počinje već u drugoj polovini svibnja i ne staje do konca rujna. Iznimno su popularni u skandinavskim državama i Velikoj Britaniji, a to su zemlje s najvišim standardom na svijetu. Broj dana se krčkim iznajmljivačima u najmanju ruku utrostručio, povrat investicije je vrlo brz, svega kroz dvije-tri godine. K tome, zapošljava se lokalna građevinska operativa, a posao pronalaze i neka nova zanimanja. Primjerice stručnjaci za održavanje bazena - mjesečni iznos koji vlasnici izdvajaju za njihovo održavanje iznosi najmanje tisuću kuna. 

    

Priprema za natječaje

 

Prijeđemo li na otok Pag, slična razmišljanja. Ponajprije Vrtovi lunjskih maslinika koji su zahvaljujući velikoj investiciji, također EU novca, postali jedna od atraktivnijih meta izletnika. Ljetos su dnevno znali bilježiti posjet i do 3.500 turista! Silni su i uspjesi dviju paških sirana koje na najznačajnijim svjetskim natjecanjima proizvođača sira osvajaju silna, najsjajnija priznanja. Čime si potom otvaraju vrata specijaliziranih gastronomskih hramova, sve tamo do New Yorka. Da ne govorimo o tome kako su razne varijacije paškog sira, u smislu sastava i pakiranja, jedan od najčešćih suvenira koji s tog otoka odnose turisti. Mogli bismo tako i o ostalima, Rabu, Lošinju i Cresu, ali i onim manjima. 

Što je dakle činiti da bi se 2016. godine novac iz EU fondova počeo slijevati u otočna gospodarstva i obitelji? Mora se poduzeti sve da se ne ostane - indolentno. Ožujak je naime mjesec u kojem će se pootvarati golema većina natječaja po svim segmentima i djelatnostima. Reagirati se mora brzo jer se zahtjev, vrlo kompleksan, mora složiti za kratko vrijeme kako bi se ispunilo birokratsku, napominjemo vrlo sadržajnu, a u slučaju površnosti i brutalno isključivu, proceduru. U slučaju da se udovolji svemu traženom, novac će se na računu sasvim sigurno pojaviti početkom 2016. godine. Da priča nije baš tako jednostavna, shvatili su na Pagu i Rabu. Paški je LAG naime u siječnju u suradnji sa specijaliziranom tvrtkom AdriaBonus predvidio radionice na temu investiranja novca iz fondova u poljoprivredu. Iako je dakle bilo predviđeno da se u Kolanu održi radionica za otoke Pag i Rab, nakon silnog broja prijavljenih koji u predviđeni prostor ne bi nikako mogli stati, u zadnji je čas - odgođena. Pa se u veljači istog dana održala na dva otoka zasebno. 

    

Prijelomni ožujak

 

Kako saznajemo od stručnjaka iz riječke tvrtke Adviso, između ostalog specijalizirane za izradu molbi za privlačenje investicijskih sredstava EU, ovih dana kreću na turneju krčkim jedinicama lokalne samouprave gdje će zainteresirane do u detalje informirati o onom što se ovih dana mora početi raditi kako bi nam 2016. uistinu bila - godinom početka gospodarskog oporavka. 

Ono o čemu nismo pregovarali, narasli je hrvatski strah od investiranja. S obzirom na to da živimo najmanje sedmu godinu žestoke ekonomske krize, svekolika je depresija potpuno razumljiva. Strahovi još i više. No, s druge strane čitamo kako štednja u bankama raste. Nije dakle da se investirati nema sa čime, već je vjera u isplativost investicije minimalna. Ožujak je dakle prijelomni trenutak i po tom pitanju - većini gospodarstvenika je naime jasno da se milijarde eura iz EU ne smiju propustiti jer su nam u tom slučaju šanse za izlazak iz krize još manje, no kako protiv straha? Kako otopliti razmišljanje da se na mjere koje su se već počele objavljivati, a velikom će se brzinom još niz njih pojaviti ovih dana, ni u kom slučaju ne smije okrenuti glavu. Već hrabro u sebi probuditi potisnuti poduzetnički duh i krenuti u investiciju, novo zapošljavanje, bolju budućnost! I pokazati kao Žužić ili Gligora, da spomenemo one najzanimljivije, nisu slučaj već - putokaz. Uostalom, prošle se nedjelje iz SAD-a vratio ministar turizma Darko Lorencin koji je u jednoj od najbogatijih država svijeta Hrvatsku propagirao kao eno-gastro destinaciju. Za nadati se je stoga da će turistički promet rasti, a sezona se širiti prema željenom 365 cilju. Pa je stoga sve što se vezuje uz turizam, bili to bazeni, maslinovo ulje, pršut, sir ili mediteranski začini - apsolutno pametna i dohodovna investicija. 

    

Odagnajte strahove

 

Nastavak straha od investiranja ili poduzimanje svih neophodnih predradnji kako bi se zagrizlo u ovaj 10 milijardi eura težak kolač europskog novca? 

Možda je lako s novinarske distance biti pametan, no mišljenja smo da je pred kreativnim i sposobnim privrednicima, od OPG-ova nadalje, trenutak kakav im se tako skoro - neće ponoviti. Naprosto, ožujak je mjesec u kojem će se kristalno jasno ocrtati ekonomska budućnost Hrvatske. Pa tako i jednog od njezinih najvećih bogatstava, u svakom smislu, kvarnerskih otoka. Budimo pošteni i analitično-racionalni do kraja: kad je Hrvatska u pitanju, investirati na bilo kojem od kvarnerskih otoka u djelatnosti koje su njihova komparativna prednost - najmanji je rizik. Stoga, zbogom investicijskom strahu, dobar projekt, poslovična odgovornost otočana prema novcu i europski fondovi - dobitna su kombinacija.

 

Žužićev pršut inspirativan primjer 

    

Uspješnih primjera ima i kad je u pitanju specifična mediteranska poljoprivreda. Napredak koji je, primjerice, u tom segmentu iskazala krčka obitelj Žužić zaštitivši izvornost krčkog pršuta, kao i rezultati koje zahvaljujući njemu, ali i čitavoj paleti drugih suhomesnatih proizvoda, ostvaruje u Kući krčkog pršuta, itekako bi morao biti inspirativan i za druge proizvođače. Koji bi stalno morali ponavljati mantru: otočno poljodjelstvo nikad ne smije stati na prodaji sirovine ili poluproizvoda! [Edi Prodan]