U Velikoj gradskoj vijećnici, 15. prosinca 2015. godine, održana je treća sjednice Skupštine Turističke zajednice otoka Krka koju su zajednički moderirali Robert Anton Kraljić i Majda Šale, predsjednik i direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice otoka Krka, a kojoj su pored članova Skupštine također nazočili čelnici otočnih općina i Grada Krka te Irena Peršić Živadinov, direktorica Turističkog ureda Turističke zajednice Kvarnera.
Nakon izbora Radnih tijela, i usvajanja Zapisnika s prethodnog zasjedanja, riječ je preuzela Majda Šale, najprije predstavivši Statističko izvješće za razdoblje siječanj - listopad, a potom i Program rada te Financijski plan za razdoblje siječanj - rujan tekuće godine.
Kao što je dosad u više navrata spominjano, uvodi Šale, na području otoka Krka, u prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je rekordnih 4.169.345 noćenja i 724.521 dolazak, a uzimajući u obzir i studeni možemo konstatirati kako smo turističko razdoblje završili s više od 725.000 dolazaka i 4.174.000 noćenja, što u dolascima predstavlja povećanje od 10%, a u noćenjima od 9%, usporedimo li 2014. i 2015. godinu. Iako smo planirajući ovu imali u vidu prošlogodišnja ostvarenja i rezultate, pokazalo se da smo ih značajno nadmašili, pa čak i u odnosu na rekordnu 2013. Kao dosad, tumači Šale, i ova je godina obilježena sezonalnošću poslovanja, obzirom da su najviša ostvarenja realizirana u periodu od lipnja do početka rujna, dok se u pred i posezoni javlja značajno manji broj dolazaka i noćenja. U promatranom periodu, vezujući se uz udjele tržišta u ukupnom turističkom rezultatu, domaći turisti ostvarili su 37.714 dolazaka i 187.744 noćenja, u odnosu na strance koji su realizirali 686.807 dolazaka i 3.981.601 noćenje, s time da ukupni prosjek boravka gostiju na otoku iznosi pet dana. Najznačajnija emitivna tržišta i nadalje su Njemačka (29,95%), Slovenija (16,22%), Austrija (11,11%), Italija (9,25%) i Češka (5,61%), dok je ono domaće (4,50%) iz godine u godinu sve slabije i nestabilnije, iako je ova pokazala svojevrsni oporavak s učešćem u povećanju, u odnosu na 2014., od 0,24%. Gledajući analizu po smještajnim jedinicama, nastavlja Šale, privatni smještaj na našem otoku, obzirom na kapacitet od čak 29.527 kreveta, zauzeo je vodeću poziciju, generiravši 1.912.871 noćenje, nakon čega slijede kampovi s 1.341.415 i hoteli s 867.747 noćenja, dok ostali smještajni kapaciteti - odmarališta kupališta i hosteli - ukupno broje 47.312 noćenja. Promatramo li otok kao subregiju Primorsko-goranske županije, njegov se značaj iz godine u godinu sve više potvrđuje, budući da trenutno u ukupnom turističkom prometu sudjeluje s nemalih 32,13%. Kako se pored kategoriziranog na otoku prati i statistika nekategoriziranog smještaja, ističe Šale, u istom je ostvareno 52.385 dolazaka i 1.480.050 noćenja, što predstavlja ostvarenje na nivou prošlogodišnjeg.
Ono što je obilježilo turističku 2015. godinu, tumači Šale - uvodeći u ovogodišnje Izvješće o radu, svakako je, poradi vjerskih blagdana, raniji start sezone, ali i njezino duže trajanje na što je, pored ostalog, utjecao i kasniji početak praznika u Njemačkoj. Pored toga, otok Krk je u sezonu krenuo otvaranjem novih hotelskih kapaciteta, te pojačanim marketinškim aktivnostima u suradnji s Turističkom zajednicom Kvarnera, Primorsko-goranskom županijom, jedinicama lokalne samouprave, lokalnim turističkim zajednicama i otočnim gospodarstvenicima, a ne smijemo zanemariti ni dijelom preuređenu Zračnu luku Rijeka koja je nakon višegodišnjeg pada prometa ostvarila izuzetan rast, što je, naravno, doprinijelo i porastu noćenja posebice onih vezanih uz goste koji pristižu iz skandinavskih zemalja. Svoje brojne aktivnosti administrativnog marketinga, nastavlja Šale, Turistička zajednica otoka Krka realizirala je u okviru djelovanja Turističkog ureda, ali i Info-punkta Zračne luke Rijeka (kojem značajnu financijsku podršku pruža Turistička zajednica Kvarnera), dok sadržaji funkcionalnog marketinga otkrivaju uključenost u mnoge projekte i programe poput PPS destinacija Hrvatska 365 što ga s ciljem razvoja turističke ponude u periodu pred i posezone provodi Hrvatska turistička zajednica ili kretanja u pozicioniranje otoka kao jedinstvene turističke destinacije posredstvom inicijative Destinacijski brand management otok Krk, započete u suradnji s malološinjskom Agencijom Mone Sale. Uz to, ove je godine, sa zadaćom razvijanja svijesti o ekologiji, zaštiti okoliša te očuvanju prirodne i kulturne baštine, nakon dvogodišnje pauze, revitalizirana akcija Otočna rožica kojom se biraju, predstavljaju i promoviraju najljepši otočni vrtovi, balkoni, balature, ali i javne površine. A pored ulaganja u online i offline komunikaciju, nastupe na sajmovima te prihvate studijskih grupa i novinara, zaključuje Šale, svakako je naposljetku važno istaknuti aktivnosti vezane uz rad na Strategiji razvoja turizma otoka Krka koja bi, već u narednoj godini, trebala dovesti do bolje valorizacije turističkih potencijala, odnosno novih rješenja u operativnom djelovanju svih nositelja otočne turističke ponude.
Po usvajanju ovogodišnjeg Statističkog izvješća, Programa rada i Financijskog plana, zajedno s Rebalansom, predstavljen je Prijedlog Programa rada i Financijskog plana za narednu godinu.
U kratkom izvješću tako je istaknuto da će Turistička zajednica otoka Krka nastaviti sa svim svojim dosadašnjim aktivnostima, iako će prednost uživati tri nove inicijative, i to izrada objedinjene karte otočnih pješačkih staza, u suradnji s Planinarskim društvom Obzova i lokalnim turističkim zajednicama, zatim izrada objedinjene karte otočnih biciklističkih staza, u suradnji s Brdsko-biciklističkim klubom Otok Krk, te uspostava online kataloga privatnog smještaja, u suradnji s riječkom tvrtkom Multilink i otočnim turističkim agencijama. Uz to, u partnerstvu s Radiom OK i lokalnim turističkim zajednicama, planira se pokretanje emisije Otočni đir, kojom bi se dao zanimljiv prilog promociji otočnih mjesta.
Na samome kraju Skupštine, nakon što su usvojeni Prijedlog Programa rada i Financijskog plana za narednu godinu, predsjednikom Turističke zajednice otoka Krka u novom jednogodišnjem mandatu (od 01. siječnja do 31. prosinca 2016.) imenovan je Neven Komadina, dok novi saziv Vijeća čine Mirela Ahmetović, Robert Anton Kraljić, Darijo Vasilić, Marinko Žic, Toni Juranić, Ernest Perić, Marija Dujmović Pavan, Dragan Brnić, Diana Felker i Nikola Hržić.