Nadvišenje brane na akumulaciji Ponikve - kruna vodoopskrbnog sustava otoka Krka

U posljednjih dvadesetak godina, u vodne projekte otoka Krka investirano je više od milijardu kuna. Nastavak tog investicijskog ciklusa ogleda se u provođenju kapitalnog projekta nadvišenja brane na akumulaciji Ponikve, kojim će se, dugoročno, osigurati dovoljne količine i kvaliteta pitke vode te postići vodna neovisnost otoka Krka.

U vodovodni i kanalizacijski sustav otoka Krka u posljednjih dvadesetak godina uloženo je milijardu i 75 milijuna kuna. Zahvaljujući tim investicijama, vodni standard otoka Krka u samom je hrvatskom vrhu, a u pojedinim segmentima i iznad europskog prosjeka. Gubici vode u vodoopskrbnom sustavu iznose manje od 20 posto, što je najbolje u Hrvatskoj, ali i nedostižno za mnoge druge zemlje Europske unije. Na otoku Krku u tijeku je realizacija posljednjeg strateškog vodnog projekta kojim će se zaokružiti kapitalna ulaganja u vodoopskrbni sustav. Riječ je o nadvišenju brane na akumulaciji Ponikve, vrijednom 125 milijuna kuna.

O akumulaciji Ponikve

Sam projekt podijeljen je u osam faza, a već realizacijom prve četiri osigurat će se dovoljne količine vode za duže razdoblje. Prva faza - sanacija erozije u postojećoj ponornoj zoni je završena. Stajala je gotovo pet milijuna kuna, od čega su 80 posto troškova namirile Hrvatske vode, dok su ostatak osigurale Ponikve. U drugoj fazi izgradit će se evakuacijske građevine. Postupak ishođenja građevinskih dozvola za te je objekte pri samom kraju. Također, pri kraju je i izrada glavnog projekta za treću i četvrtu fazu, u sklopu kojih će se provesti nadvišenje brane, izgraditi injekcijska zavjesa, filtersko postrojenje, nova vodosprema i ostali prateći objekti. Brana će se za pet metara podići u dužini od 583 metra, a njezina maksimalna visina tada će iznosit 15,75 metara. Potopljeno zemljište porast će sa 75 na 119 hektara, a kota preljeva s 19 na 24 metra nadmorske visine. Time će se uvelike povećati volumen akumulacije, čiji će kapacitet porasti s dva na sedam milijuna kubičnih metara. To će osigurati i znatno veće količine vode, pa će se, nakon predmetnog zahvata, umjesto sadašnjih 200 litara vode u sekundi, iz akumulacije Ponikve moći crpiti 500 litara vode u sekundi. Istodobno, izgradnjom injekcijske zavjese u dužini od 1714 metara sprječavat će se gubici vode iz akumulacije i štititi podloga brane od ispiranja.

Realizaciju projekta usporio sudski postupak

Za realizaciju projekta nadvišenja brane potrebno je otkupiti oko 45 hektara okolnog zemljišta, a koje je dijelom i u privatnome vlasništvu. Sukladno lokacijskoj dozvoli, Državna geodetska uprava provela je novu parcelaciju katastarskih čestica obuhvaćenih zemljištem, što je preduvjet za dobivanje potrebnih građevinskih dozvola. Međutim, njihovo je ishođenje zaustavio sudski spor što ga je pokrenulo nekoliko vlasnika dijela zemljišta uz akumulaciju Ponikve, nezadovoljnih novom parcelacijom njihovih katastarskih čestica. Sudski spor vezan uz promjene podataka u katastarskom operatu trajao je nekoliko godina, što je usporilo realizaciju čitavog projekta.

– Pravomoćnom presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske odbijene su sve žalbe te je odlučeno kako je parcelacijski elaborat sačinjen sukladno izdanoj lokacijskoj dozvoli i odredbama Zakona o prostornom uređenju. To konkretno znači da više nema administrativnih prepreka za provođenje druge projektne faze. Štoviše, u međuvremenu je provedeno evidentiranje izmjene čestica u katastru, dok se sljedeći korak ogleda u sređivanju podataka i u gruntovnici. Sada možemo pokrenuti postupak dobivanja građevinskih dozvola za branu Ponikve. Pritom, treba naglasiti kako će se predviđeni zahvati provoditi na zemljištu koje spada pod dvije katastarske općine – Bogovići i Kornić. Prikupljanje dokumentacije za parcele na području katastarske općine Bogovići traje već neko vrijeme, a pravomoćna presuda koja se odnosi na čestice u katastarskoj općini Kornić, omogućuje nam da isti postupak prikupljanja dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole pokrenemo i na tom dijelu, pojašnjava direktor Ponikava Ivica Plišić, te dodaje kako sada slijedi zahtjevan posao otkupa zemljišta, odnosno sređivanja imovinsko-pravnih odnosa. Paralelno s rješavanjem te faze, pokrenut je i postupak kandidiranja projekta za povlačenje europskih sredstava, kroz kohezijske i neke druge fondove, u programskom razdoblju od 2021. - 2027. godine. Ovo je projekt na tragu europskih stremljenja o energetskoj neovisnosti otoka, pa i tu vidimo dodatnu šansu za povlačenje europskih bespovratnih sredstava, ističe Plišić.  

Dugoročno rješenje

Projekt povećanja kapaciteta akumulacije Ponikve važan je doprinos održivosti otoka Krka, kojim će se dugoročno osigurati dovoljne količine pitke vode. Održivost otočnog vodoopskrbnog sustava više neće ovisiti o vanjskim faktorima (dobavi vode s kopna), već će čitav sustav biti temeljen na vlastitim resursima, dostatnim za svekoliki gospodarski razvoj.

Važnost tog projekta treba promatrati i u kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena. Naime, u studiji zagrebačkog Hidroinženjeringa, u kojoj se analizira projekt s aspekta klimatskih promjena, pregledom godišnjih količina oborina na meteorološkoj stanici Ponikve od 1965. - 2015. godine, utvrđeno je da nema bitnijih promjena u količini oborina. Međutim, njihova raspodjela tijekom godine, u posljednjih 35 godina mnogo je nepovoljnija, tj. znatno je smanjena količina oborina u ljetnim mjesecima, kada je potrošnja vode u stalnom porastu. Dosad se u tom vršnom razdoblju potrošnje vode, kada su najniži vodostaji, znalo događati da temperatura vode dosegne maksimalno dopuštene vrijednosti. Nakon dovršetka projekta, znatno će se poboljšati kvaliteta krčke vode i s aspekta njezine temperature. 

In-No-Plastic: Krčke plaže čistit će roboti

Sukladno strateškom opredjeljenju usmjerenom ka očuvanju okoliša i održivom razvoju, Ponikve kontinuirano pokreću razne projekte na tom tragu. Među ostalim, prije desetak godina pokrenule su vrlo dobro prihvaćen projekt Plava vreća, a sada se uključuju u još jedan europski projekt, nazvan In-No-Plastic. Radi se o inovativnom pristupu prevenciji, uklanjanju i ponovnoj uporabi morskog plastičnog otpada. Projekt je pokrenut 01. listopada 2020. i traje sve do 30. rujna  2023. godine, a u njega je uključeno 17 partnera iz Europske unije, zainteresiranih za smanjenje negativnog utjecaja plastike na more i okoliš uopće. Cilj je projekta razviti učinkovito i automatizirano rješenje za sprečavanje zagađenja otpadnih i oborinskih voda mikro i makro plastikom koja, u konačnici, završava u morima i oceanima, a hranidbenim lancem vraća se na naše stolove. Ukupna sredstva predviđena za taj projekt iznose 7,4 milijuna eura, a prijedlog budžeta za Ponikve eko otok Krk je nešto više od 308 tisuća eura, od čega će se 70 posto povući iz europskog programa Horizont 2020, dok će ostatak osigurati same Ponikve. Uz Ponikve eko otok Krk, na projektu rade još dva hrvatska partnera, Probotica iz Zagreba i Sensum iz Rijeke.

U sklopu spomenutog projekta, na Krku će se izabrane plaže i uvale čistiti od makro plastike, automatiziranim procesima, upotrebom robota. Tako prikupljena plastika obradit će se i od nje izraditi korisni predmeti. Tijekom trajanja projekta, dva puta na godinu (za Svjetski dan okoliša i Svjetski dan čišćenja) organizirat će se i kampanje čišćenja okoliša, uz korištenje posebne mobilne aplikacije. Također, svake godine, na raznim lokacijama diljem otoka, održavat će se sedmotjedne demonstracije 3D ispisa prikupljenog otpada. U Ponikvama se nadaju kako će i ovaj projekt naići na dobar odaziv građana, čije će uključivanje pridonijeti uspjehu planiranih aktivnosti.

Voda - globalno važan resurs

Prepoznavši važnost vode kao izvora života, ali i mnogobrojne probleme povezane s vodnim resursima, Opća skupština Ujedinjenih naroda još je 1993. godine proglasila 22. ožujak Svjetskim danom voda. Prema podacima Eurostata, Hrvatska je vodeća zemja Europske unije po bogatstvu vode po stanovniku. Da vodnim resursima treba itekako pažljivo i planski gospodariti, upozoravaju i sljedeći podaci: iako je 70 posto Zemlje pokriveno vodom, tek 1 posto otpada na pitku vodu. Više od dvije milijarde ljudi živi bez sigurne pitke vode u svojim domovima, a više od milijardu ljudi diljem svijeta uopće nema pristup pitkoj vodi. Konzumiranje zagađene vode uzrok je  80 posto svih bolesti u zemljama Trećega svijeta, a od posljedica nedostatka vode svakog dana u svijetu umre 3.800 djece. Zbog vode je u posljednih 50 godina izbilo više od 500 sukoba, a njih 20-ak preraslo je u ratove.