57. Ljetne priredbe svečano otvorene Juditom

Čast da otvori ovogodišnji ciklus vrhunskih glazbenih i dramskih događanja, koja će se do 24. kolovoza odvijati u Frankopanskom kaštelu, nakon uvodnih riječi Milice Žužić, pripala je gradonačelniku Dariju Vasiliću koji je, u društvu članova frankopanske svite, potpisao listinu čime se tradicionalno otvara ovaj poznati ljetni festival. 

U svom govoru, potaknut nedavnim ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, gradonačelnik se dotako tema iz slavne krčke povijesti čime je ukazao na činjenicu kako je grad Krk uvijek bio, a i nadalje će biti dijelom Europe, odnosno njezina kulturnog i kulturalnog identiteta. O tome nam svjedoči slavno antičko doba, Knezovi Krčki Frankopani i bogato pomorsko nasljeđe čije su stranice ispisane imenima pripadnika obitelji Čikuta. Međutim pričati o pripadnosti Europi, nemoguće je bez Nikole Udine Algarottija, krčkog svećenika, zahvaljujući kojem, '30-ih godina 19. Stoljeća, grad dobiva Filharmonijsko društvo, ali i bogatu zbirku gudaćih instrumenata što je danas, odlukom Ministarstva kulture, ubrojena u naša kulturna dobra, zaključuje gradonačelnik.

Po završetku protokolarnog dijela na scenu drevnog Frankopanskog kaštela stupio je Ansambl Dialogos izvevši Juditu, biblijsku priču prema motivima iz slavnog Marulićevog djela. Riječ je o projektu muzikologinje Katarine Livljanić, pjevačice i dobre poznavateljice srednjovjekovne glazbene tradicije, koja se s članovima ansambla, Albrechtom Maurerom i Norbertom Rodenkirchenom, pored ostalih suradnika, upustila u istraživanje srednjovjekovnog glazbenog svijeta, povezavši naposlijetku glazbu, tekst i scenski pokret u jedinstvenu i neraskidivu cjelinu.

U svom tumačenju projekta, kao začetak ideje Katarina Livljanić navodi pronalazak ulomka teksta nepoznatog srednjovjekovnog hrvatskog pisca čija ju je arhaična ljepota zvuka pretočena u dijalog između duše i misli navela na daljnja istraživanja. Tako je otkrivena dalmatinska zbirka Vartal iz 16. stoljeća u kojoj su sadržani brojni slični alegorijski dijalozi, takozvana prenja, a neki od tih tekstova pripisuju se i Marku Maruliću, pa stoga ne čudi asocijacija upravo na njegov najveći pjesnički domet - Juditu. U oblikovanju biblijske priče o lijepoj udovici iz Betulije koja usmrćivanjem neprijatelja Holoferna oslobađa svoj narod, Marulić je kao obrazovani humanist, osim poznavanja klasika i dakako Biblije, u svoje stihove utkao i najviše književne dosege s naših prostora od glagoljaša, začinjavaca i narodnih pjesnika, pa sve do pučkih prosvjetitelja. Polazeći od toga, i vizija Katarine Livljanić na neki je način nastavak rada na svevremenoj priči o Juditi u smislu spajanja različitih utjecaja i njihova širenja drugim izričajima. U tekst su stoga, uz Marulićevu Juditu, uključeni i ulomci spomenutih prenja koji su kao dijalozi između misli i duše poslužili za intiman prikaz glavnih likova - Judite i Holoferna.

I glazba Judite nastajala je na sličan asocijativno- rekonstrukcijski način, kroz iskustvo u slušanju i proučavanju gregorijanskih i glagoljaških izvora iz Dalmacije kao i usmene predaje. Stari glazbeni materijal tako je upotrijebljen za stvaranje novog. Naime, građa unutarnje strukture teksta o Juditi odgovara nekolicini glagoljaških melodija koje su se koristile u narativnim napjevima Dalmacije, često u sklopu vrlo emotivnih i dramatičnih liturgijskih situacija koje se odnose na Pasiju ili obrede Velikoga tjedna. Štoviše, tekst evocira i određene responzorije iz biblijske knjige o Juditi koji su se pjevali u liturgijskoj službi, što je ukazivalo na potrebu pronalaženja melodija u srodnim glazbenim izvorima ovog podneblja, koje bi odgovarale elementima iz Marulićevih stihova. 

O kompleksnosti projekta svjedoči i činjenica kako je rad na njemu trajao čak tri godine uz sudjelovanje mnogih stručnjaka. Tako su instrumentalisti, inače svestrani glazbenici, violinist, vielist i skladatelj Albrecht Maurer te skladatelj i izvođač na srednjovjekovnim tipovima flaute Robert Rodenkirchen posebno za Juditu naučili svirati dva hrvatska tradicijska glazbala, liricu i dvojnice. Kombinirajući pri izvedbi poprečne i tradicijske flaute, odnosno vielu i liricu, Maurer i Rodenkirchen, nenametljivo su, ali iznimno sugestivno na sceni pratili zbivanja u stihovima.

Nakon koncerta ansambala Collegium pro musica sacra i Dialogos, čiji članovi istražuju i izvode srednjovjekovnu glazbu ili glazbu inspiriranu srednjovjekovnom glazbenom baštinom, svu ljepotu renesansnih vokalnih ekshibicija, u društvu lutnjista svjetskog glasa Edina Karamazova, demonstrirati će nam ansambl Antifonus.

 

Programska knjižica [.pdf]

Program 57. Ljetnih priredbi