57. Ljetne priredbe: Putevima europske glazbene tradicije

26.06.2013.
Već 57. godinu za redom grad Krk domaćin je Ljetnih priredbi, jedne od manifestacija s najdužom tradicijom na istočnojadranskoj obali, uz dubrovački i splitski festival, koja se promakla u naš prepoznatljivi kulturno-turistički proizvod, te na primjeren način opravdava geslo: Krk - grad povijesti i kulture.
Ovogodišnje događanje u organizaciji Centra za kulturu Grada Krka, koje pretprogramom započinje na sam dan ulaska Hrvatske u Europsku uniju, 01. srpnja, koncipirao je tako da obilježi taj trenutak, stavljajući nacionalnu glazbenu baštinu u širi, europski, kontekst, ujedno, kao i svake godine, držeći se ostavštine kojom nas je zadužio poznati krčki kolekcionar Nikola Udina Algarotti.
Program 57. Ljetnih priredbi, tradicionalno podijeljen u dvije cjeline - glazbeni i dramski dio - odvijati će se u prekrasnim povijesnim ambijentima: Frankopanskom kaštelu i krčkoj franjevačkoj crkvi. Umjetnička voditeljica glazbenog dijela naša je vrsna violinistica i profesorica Laura Vadjon, koja zajedno s krčkim kulturnjacima brine o što kvalitetnijem odabiru glazbenih sadržaja. Upravo će se tim dijelom programa, 01. srpnja, uvesti u Ljetne priredbe, i to koncertom ansambla Collegium pro musica sacra koji svojim izvedbama slušateljima teži predstaviti dragocjeno blago iz bogate riznice srednjovjekovne monodijske hrvatske glazbe u kojoj se posebnom ljepotom odlikuju napjevi liturgijskih recitativa, kako na latinskom, tako i na hrvatskom jeziku, a kojima obiluju knjige za potrebe katoličkog bogoslužja. Stoga, programom koji će biti izveden u Krku ovaj nagrađivani komorni ansambl stavlja u zadatak ponovno otkrivanje gregorijanskog pjevanja kao temeljne okosnice europskog glazbenog identiteta.
Program se, u sličnom tonu, nastavlja, 06. srpnja, nastupom francuskog ansambla Dialogos, kojeg je utemeljila pjevačica i muzikologinja Katarina Livljanić. Prigodom otvorenja 57. Ljetnih priredbi, ansambl koji se ističe vrsnim interpretacijama sakralne glazbe srednjovjekovne Europe, izvesti će Juditu, biblijsku pripovijest iz renesansne Hrvatske prema poznatom rukopisu Marka Marulića. S glazbenoga stajališta, ova bi se jedinstvena priča mogla nazvati rekonstrukcijom, inspiriranom slušanjem i proučavanjem gregorijanskih i glagoljaških izvora s područja Dalmacije, u kojoj Judita i Holofern pred publiku dolaze kroz medij ženskoga glasa koji pjeva nekoliko uloga koristeći širok spektar vokalnih nijansi. U tome glazbenom pohodu prate je viela, lirica i drvene flaute zajedno gradeći priču koja se razvija u rastućem emocionalnom naboju, prenoseći drevnu pripovijest praćenu snažnim i nostalgičnim dalmatinskim napjevima, u suvremeni kazališni kontekst.
Svu ljepotu vokalnih ekshibicija također će, u društvu lutnjista svjetskog glasa Edina Karamazova, 15. srpnja, demonstrirati ansambl Antifonus. U nizu naizmjeničnih točaka izvoditi će djela Vranjanina, Monteverdija, Dowlanda, Venosa, Bacha, Pärta, Barriosa i Lukačića.
Nastavak programa koncipiran je tako da prizove ostavštinu Nikole Udine Algarottija. Ovdje je riječ o vrijednim gudaćim instrumentima (od kojih su četiri restaurirana) te zbirci muzikalija, danas pohranjenih u Krčkoj biskupiji, odnosno Hrvatskom glazbenom zavodu. Odlukom Ministarstva kulture, zajedno s bibliotekom koja čini treći dio Algarottijevog nasljeđa, 2000. godine, isti su proglašeni kulturnim dobrom. Nakon srednjovjekovne i renesansne tradicije koja inzistira na glazbi nošenoj vokalima, upravo Algarottijeva ostavština uvodi u novo barokno poglavlje glazbene povijesti koje će nam, 22. srpnja, predstaviti Hrvatski barokni ansambl, i to djelima Rameaua, Montéclaira, Couperina, Rameaua i Blamonta.
Ovaj zanimljiv pregled glazbene povijesti primjerima romantizma i impresionizma zaključiti će talijanski puhački kvintet Gomalan, 05. kolovoza, te operni prvaci Kristina i Robert Kolar, uz klavirsku pratnju Vladimira Babina, koji će se, 19. kolovoza, predstaviti koncertom vokalne lirike. 
Pored koncerata ozbiljne glazbe, u godini uvrštavanja klapskog pjevanja na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne baštine, u program je uvršten koncert Klape Hrvatske ratne mornarice Sv. Juraj, 28. srpnja, ali i humanitarni koncert klapa Sjećanje na Mladena, 24. kolovoza, svojevrsna smotra ponajboljih klapskih sastava sjevernog Jadrana, kojom ujedno završava niska događanja ovogodišnjih Ljetnih priredbi.  
Prateći povijest, ali i istićući kvalitetu europske i značaj nacionalne glazbene baštine, ovako koncipiranom glazbenom dijelu programa zadaća je ne samo osvijestiti naše europske korjene već i dokazati kako je upravo kultura jedan od najbitnijih faktora u definiranju nacionalnog identiteta, predstavljajući ujedno i univerzalno sredstvo komuniciranja bez nametnutih barijera. 
Dramski dio ovogodišnjih Ljetnih priredbi donosi osam kazališnih programa od čega su dva dječja tako da će svi posjetitelji ove dobro znane manifestacije iznova imati prilike uživati u izvedbama naših ponajboljih kazališnih kuća i njihovih glumačkih prvaka.