Ansambl Responsorium oduševio baroknom glazbom

03.02.2013.

U Frankopanskom kaštelu program ovogodišnjih Ljetnih priredbi nastavio se koncertom Ansambla Rensponsorium vodećeg hrvatskog ansambla usko specijaliziranog za izvođenje vokalnih i instrumentalnih formi iz razdoblja renesanse i ranog baroka. 

Koncert naziva Affetti soavi - Monteverdi i umjetnost emocija, osim skladbi velikana ranobarokne glazbe Claudija Montevredija (Lidia, spina del mio core, Chiome d'oro, Intermedio Primo, Vi ricorda o bosch' ombrosi / Aria dOrfeo; Fugge 'l verno dei dolori, Damigella tutta bella; Ohime, ch' io cado, De la bellezza le dovute lodi / Balletto) donio je i ostale glazbenim pričama srodne autore, suvremenike, poput Biagija Marinija (Sonata sopra Fuggi dolente, Passacaglia, Sonata sopra La Monica), Girolama Frescobaldija (Toccata Prima), te Giulija Caccinija (Funeste piaggie / Lamento d'Orfeo). 
Naime, početak 17. stoljeća obilježili su novi koncepti i revolucionarne ideje u svim sferama znanosti i umjetnosti. Iluzionizam i chiaroscuro slikarstvo te kopernikanske teorije heliocentričnosti zauvijek su promijenili dotadašnju arhitekturu svijeta. Slična su se strujanja odrazila i na glazbenu produkciju. Tradicionalni kanoni renesansne polifonije dosegli su svoj vrhunac u nadahnutim madrigalima Carla Gesualda i Sigismonda d'Indije no ubrzo su zamijenjeni novim načinom skladanja. Glavno obilježje ovog stilskog zaokreta postala je hiperekspresivnost, odnosno naglašenost afekta kao tematske osnove svakog glazbenog ostvarenja. Ovime je glazbenicima omogućeno da individualiziraju glazbeni izričaj, odnosno reinterpretiraju notni tekst prema vlastitom shvaćanju emocionalne poruke. Virtuozni glazbeni efekti i improvizacija tako su snažno obojili nove interpretativne trendove. Talijanski skladatelj Claudio Monteverdi, prvi izraziti operni barokni dramatičar, svoje shvaćanje glazbe i novog načina skladanja 1605. u predgovoru Pete knjige madrigala opisao je terminom seconda prattica kojim je definirao novi stil. Monteverdijev revolucionarni glazbeni izričaj obilježen je kontrastima i potenciranim izričajem teksta, uz vještu uporabu nepripremljenih disonanci i neočekivanih kretanja u melodiji basa. Posebnu pozornost Monteverdi je pridavao orkestralnim dionicama koje su tretirane kao samostalne jedinice. Sastav orkestra i definirana boja sekcije basa producirali su nastanak novih, inovativnih glazbenih formi. 
Ansambl Responsorium djeluje u skladu sa suvremenim načelima povjesno osvještine interpretacije rane glazbe, koristeći replike autentičnih glazbala te poštujući znanstveno utemeljene stilske smjernice. Ansambl je 2010. u Arheološkom muzeju u Zagrebu pokrenuo koncertni ciklus Barokne ekstravagance koji tematizira repertoare 17. stoljeća. Nizom projekta ansambl je stekao naklonost publike i kritike koncertajući na mnogobrojnim specijaliziranim festivalima u Hrvatskoj (Varaždinske barokne večeri; Dubrovnik Early Music Festival; Rovinjski barokni festival; Dvigrad festival; Glazbene večeri u sv. Donatu; koncerti u Eufrazijani) i inozemstvu (Donaufestwochen: Koblenzer Barockkonzerte; Česky Krumlov Early Music Festival i dr.). 
Ansambl Responsorium, kojeg su Krčani naposlijetku ispratili glasnim pljeskom, čine: Tamara Franetović Felbinger (sopran), Darko Solter (basbariton), Dani Bošnjak (blok flaute), Ana Bonić (blok flaute), Augustin Mršić (viola da gamba), István Kónya (chitarrone) i Mario Penzar (čembalo).