Otočni Novi list, 09. lipnja 2013.
Višegodišnja nastojanja krčkih promicatelja pomorske kulturno-povijesne baštine, posebice tradicijskih plovila, drvenih barki, brodova, jedrilica i svega što uz njih ide, okupljenih u i oko Jedriličarskog kluba Plav iz Krka, dobila su proteklog tjedna upravo savršenu nadgradnju kroz Malu školu brodogradnje.
Riječ je o projektu koji već četiri godine provode zagrebački promicatelji sličnih vrijednosti, predstavnici Autorske kreativne radionice za rad u drvu StolArt i udruge Mreža. U sklopu petodnevnog projekta mališani, zajedno s mentorima, kroz praktični rad na izgradnji vlastite drvene brodice, uče o tradicionalnoj hrvatskoj brodogradnji u drvu, istovremeno upijajući vrijednosti domaće maritimne baštine. Proteklog je tjedna upravo takav program okupirao svakodnevicu desetorice malih Krčana, učenika OŠ Fran Krsto Frankopan.
Upoznajući manje skupine lokalnih dječaka i djevojčica starosti do deset godina s tehnikama izrade drvenih brodova i povijesnim razvojem brodogradnje u drvu, posebice u dijelu koji se tiče hrvatske pomorsko-brodograđevne baštine, polako ali sigurno stvaramo temelj drugačijega gledanja na proces izgradnje brodova i barki, ali i na vrijednost plovila kakvih, na sreću, dijelom zahvaljujući i ljudima poput onih u krčkom jedriličarskom klubu, i koordinaciji udruga koje promiču našu tradicijsku pomorsku baštinu, još uvijek ima, naglasio je idejni pokretač i voditelj Male škole brodogradnje Zagrepčanin Davor Mihalić.
Ideja oko koje smo se prije četiri godine okupili i pretočili je u ovaj projekt, zapravo je plod mog osobnog iskustva, odnosno spoznaje kreativnog potencijala uključivanja djece u postupak izgradnje broda, koju sam stekao sa svojom djecom kad sam im dao priliku da sudjeluju u izgradnji svog broda, ističe Mihalić. Shvaćajući koliko klinci zapravo mogu uživati u kalafatskim radovima, zajedno s nekoliko kolega i kolegica ohrabrio sam se i pokrenuo organizaciju radionica u brojnim mjestima na priobalju i otocima. S vremenom, u projekt su se počeli uključivati brojni ljudi koji su u njemu prepoznali vrijednost, ali i sponzori iz korporativnog sektora koji su, opskrbljujući nas materijalima i alatom za izgradnju plovila, pomogli da dostignemo vrlo visoku razinu učinkovitosti u prenošenju vrijednosti za koje se zalažemo mladima.
Spoj batane i pasare
Tijekom godine članovi radionice StolArt i udruge Mreža sad već uspijevaju u djelo provesti i do deset takvih radionica u mjestima duž cijele jadranske obale. Sve se vrti oko izgradnje barke duge 2,2 metra, i to po djeci prilagođenom projektu koji sam sam razradio koristeći konstrukcijske elemente slične onima koji krase hrvatska tradicijska drvena plovila. Barka koju djeca sama grade spoj je rovinjske batane, pasare i drugih sličnih plovila. Projektirao sam je koristeći se nacrtima do kojih sam došao putem Interneta, modificirajući ih i prilagođavajući djeci, njihovim mogućnostima, ali i nastojanjima da omogućimo izgradnju prave barke dobrih plovnih karakteristika. Klinci, nastavlja naš sugovornik, plovilo grade od samog početka pa do kraja, i to ne slaganjem gotovih elemenata, već vlastitom proizvodnjom svih njegovih dijelova. Koriste se pravim alatom te letvama od bora, jele, smreke te šperpločom. Tradicijski brod koji gradimo i koji lokalnoj djeci ostaje na trajno korištenje bitan je sam po sebi, ali i kao impuls kojim ih želimo zainteresirati za tradicijsku brodogradnju i razviti njihov senzibilitet prema takvoj vrsti plovila, ističe Mihalić. Polaznici krčkog izdanja Male škole brodogradnje tako su, nakon usvajanja osnovnih teorijskih kalafatskih znanja tijekom petodnevnog rada u sklopu jutarnjih i poslijepodnevnih radionica na lokalitetu škverića, u samom središtu grada Krka, gradili i stvarali svoju drvenu barku. Izrada svih elemenata naposljetku je rezultirala sklapanjem plovila koji su mališani vlastitim rukama kitali, bojili i opremali opremom nužnom za sigurnu plovidbu i jedrenje. Barka je porinuta u more u sklopu završne svečanosti obilježavanja Sv. Kvirina - Dana zaštitnika Grada Krka i Krčke biskupije.
Ploveći spomenici
Barka koju su krčki klinci, vođeni iskusnim drvodjeljcima iz StolArta i udruge Mreža izradili vlastitim rukama, doznajemo od domaćina - predstavnika JK Plav Nedeljka Dunata i Nataše Jurine, direktorice TU TZG-a Krka (koja je financijski i logistički poduprla projekt) ostat će u trajnom vlasništvu Krčana, zaljubljenika u more i tradicijske barke.
S obzirom na to da smo proteklih godina sa sličnim intencijama već obnovili i izgradili dva tradicijska plovila - krčku pasaru Bodulku i guc Bodul koji, privezani u gradskoj luci, čine svojevrsne ploveće spomenike duge i bogate krčke povijesti, zbirku naših drvenih plovila upotpunit ćemo i našom novom Bodulčicom, koja će također postati važnim elementom promocije gradske ploveće baštine, naglašava Dunato, oduševljen samom idejom, ali i načinom na koji je provedena u djelo. Sve što godinama činimo na revitalizaciji i očuvanju takvih plovila te promoviranju brodogradnje u drvu, koja nažalost nestaje iz naših srednjoškolskih ustanova, sadržano je u ovom projektu, koji će sasvim sigurno kod dobrog dijela naše djece promijeniti način gledanja na tu tematiku, zaključio je Dunato, preporučujući vodstvima drugih jadranskih mjesta da se idućih godina uključe u ovaj vrijedan projekt i tako daju doprinos čuvanju vrijednosti koje, drži, nikako ne bi smjele nestati iz domaćih luka i lučica.
Pravi, pravcati brod
Smisao i cilj radionice koja, naglašavaju njeni začetnici, nije puka igraonica, već okupljanje malih brodograditelja koji pod budnom paskom odraslih grade pravi, pravcati drveni brod, dolazi do izražaja tek kad se u projekt uključe lokalne udruge i institucije. Obično skrb o barki i njenom korištenju nakon našeg odlaska preuzima lokalni jedriličarski klub, TZ, odnosno kakva druga udruga ili organizacija ljudi koji čine lokalnu zajednicu, naglašava Mihalić. Dodaje i kako je organizatorima tog zanimljivog i u najmanju ruku nesvakidašnjeg događanja vrlo bitno da se zasijano sjeme vrednovanja tradicionalne brodogradnje u svakom od mjesta uključenih u projekt nastavi trajno njegovati. [Mladen Trinajstić]