Norveški veleposlanik u raspravi s krčkim srednjoškolcima

Izuzev nazočnosti na kraćem sastanku priređenom u uredu gradonačelnika Darija Vasilića, ovo je bila prilika da u Maloj gradskoj vijećnici okupljenim krčkim srednjoškolcima održi izlaganje na temu Svekoliki odnosi Norveške i Hrvatske.

Norveška je za Hrvatsku jedna prijateljska zemlja, uvodi Karafilipović, zemlja koja nam je puno pomogla, kako u Drugom svjetskom ratu, tako i Domovinskom. S mnogim smo veleposlanicima, tijekom godina, dolazili u grad Krk, odradivši brojnja predavanja, što će i danas biti slučaj, međutim ovdje smo i radi tradicionalnog polaganja vijenca na zajedničku grobnicu posvećenu Britancima poginulim u zrakoplovnoj nesreći koja se 23. svibnja 1971. dogodila u Zračnoj luci Rijeka, zaključuje Karafilipović.

Riječ je potom preuzeo veleposlanik Ofstad isprva srednjoškolce upoznajući s bogatom norveškom poviješću, da bi im u drugome dijelu predavanja predstavio konkretne primjere recentne međunarodne suradnje Norveške i Hrvatske.

Danas se s Hrvatskom, navodi Ofstad, što je više moguće trudimo surađivati podsredstvom Europskog gospodarskog prostora (European Economic Area - EEA) kako bismo ostvarili što bolje gospodarske, ali i političke odnose, a s tom namjerom otpočela je i realizacija četiriju važnih projekata. Najprije smo zajedno s Ministrom rada i mirovinskog sustava, sindikatima i udrugama poslodavaca započeli projekt jačanja takozvanog tripartitnog socijalnog dijaloga, kojem je zadaća naučiti raspravljati o različitim problemima bez nužnog ulaska u sukob, a kroz takav mehanizam moguće je pronaći zajedničke ciljeve za čitavu Hrvatsku. Riječ je o modelu temeljenom na socijalnom dijalogu, odnosno izgrađenom povjerenju prisutnom između različitih djelova društva, koji u Norveškoj funkcionira jako dobro te mnogi smatraju kako je baš on tajna norveškog blagostanja, a ne nalazišta nafte. Drugi projekt koji se provodi, a vezan je uz Šibenik, nastavlja Ofstad, podrazumijeva uspostavu znanstvene i industrijske suradnje između Norveške i Hrvatske. Suština ove inicijative počiva u tome da dobri znanstveni projekti svoje mjesto pronađu u industriji, kao nečemu što posjeduje potencijal generiranja prihoda, a ukoliko i jedna od 500 dobrih ideja rezultira proizvodnjom određenih dobara, mislim da smo učinili mnogo. Treći projekt, tumači Ofstad,  možemo predstaviti kao uspostavu integrirane škole koja je svoje mjesto pronašla u Vukovaru. Kao što svi znamo ono što se ondje događalo devedesetih jest neopisivo. Međutim, danas, dvadeset godina nakon Domovinskog rata, oni koji su počinili zločin ondje više ne žive, ali se sukob na neki način još uvijek nastavlja, a oni koji sigurno u svemu tome najviše pate najstariji su i djeca. Sličnoj smo situaciji mogli svjedočiti i u norveškoj povijesti kada se nakon Drugog svjetskog rata loše tretiralo djecu nacista, međutim takvo održavanje sukoba nije pomoglo društvu. Prema tome, ideja ove škole jest uspostaviti prostor gdje će školarci zajednički učiti, i to ne samo Hrvati i Srbi već i predstavnici svih ostalih zajednica koje ondje žive, a uspiju li jedni prema drugima razviti poštovanje, smatramo kako će to biti značajan doprinos uspostavi veće harmonije na spomenutom području. Četvrti projekt provodi se u Karlovcu zajedno s Vijećem Europe (Council of Europe) i Ministarstvom pravosuđa u namjeri reforme hrvatskog pravosudnog sustava. Pored takvih i sličnih projekata, zaključuje Ofstad, važno je također što više inzistirati na poticanju nevladinih udruga, ali i uključivanju mladih u najrazličitije projekte kojima se teži generirati promjena čime se stvara raznolikije društvo, dobro, kako za nas, tako i sam demokratski poredak.