Novi arheološki nalazi s otoka Krka, artefakti iz zbirke Samblich

Predmeti koje predstavljamo slučajno su pronađeni tijekom radova na infrastrukturi u gradu Krku i u neposrednoj blizini, a dio su bogate zbirke Itala Samblicha. 

Izložbu čini nekoliko skupina predmeta koje predstavljaju zasebne kronološke i tipološke cjeline: predmeti prapovijesne kulture polja sa žarama, ratnička oprema, oprema keltskoga ratnika, nakit, megarske zdjele, numizmatika. 

Iako nisu poznate okolnosti nalaza, većina predmeta najvjerojatnije potječe iz tzv. vrta Šinigoj, gdje se nalazila prapovijesna i antička nekropola stanovnika nekadašnjega naselja na prostoru današnjega grada Krka. Svi su oni činili dijelove bogatih grobnih inventara kojima su se pokojnici spremali na put u vječni život. Iznimku čini skupina predmeta (tri brončana vrha koplja i brončani nož) pronađena nedaleko grada Krka, na prostoru zvanom Ponikve, gdje su možda bili položeni kao zavjetni dar božanstvu koje se štovalo u blizini izvora vode. 

Predmeti su zbog okolnosti nalaza razmotreni na temelju tipološke analize kojom je utvrđena njihova starost. Najstariji nalaz čine tri brončane sjekire (kelt) i brončana narukvica, koji su drugdje uobičajen inventar ostava kulture polja sa žarama (prijelaz iz drugoga u prvo tisućljeće pr. Kr.). Slijede možda najreprezentativniji predmeti, kaciga i par knemida (nazuvci), datirani u sredinu 5. odnosno 4. st. pr. Kr., za koje se pretpostavlja da potječu iz ratničkoga groba liburnskoga prvaka.

Otok Krk od 9. st. nadalje nastanjuju Liburni. Oni su, poput njihovih susjeda Histra, Japoda ili Delmata, na početku razvoja imali vlastitu fizionomiju koja se kasnije gubi zbog sve većega broja uvoznih predmeta, ali i imitacijâ luksuznih predmeta koji su im bili dostupni zbog položaja na rubnom području visokih civilizacija Sredozemlja. U materijalnoj kulturi Liburna nakit predstavlja brojnu skupinu u kojoj se ističu predmeti od jantara. Tri vrha koplja i bojni nož pripadaju keltskomu periodu i predstavljaju opremu ratnika koja se koristila u 3. i 2. st. pr. Kr. Omiljeni nakit Kelta, ali i drugih istovremenih naroda, jest nakit oblika torkvesa (kolutasta ogrlica), a naš srebrni torkves, sa završecima u obliku ptičjih glava, možemo smjestiti u posljednja dva stoljeća pr. Kr. Pravi gospodari sjevernoga Jadrana bili su upravo Liburni, ali i Histri, a pravci kretanja većih ili manjih skupina Kelta prema sjeveroistoku i Panoniji bili su preko teritorija današnje Slovenije. 

Rimsko razdoblje donosi novu političku i gospodarsku sliku Otoka, što je uzrokovalo i promjenu materijalne kulture. Najčešći predmeti u grobovima Rimljana i romaniziranoga lokalnog stanovništva bile su fibule. Tri fibule pronađene u Krku mogu se datirati u 1. i 2. st. Rimljani su kao platežno sredstvo koristili novac, koji za nas predstavlja važan element za dataciju, ali to su i mala djela izvanredne umjetničke vrijednosti. Dvije male srebrne figure ptica najvjerojatnije su iz 4. st. premda su se koristile i u kasnoj antici i Bizantu, u vremenu u koje pripada i fibula oblika ptice (od druge polovine 2. st. do sredine 3. st. iako bi mogla biti u upotrebi i tijekom kasnoantičkoga odnosno ranokršćanskog perioda). Najmlađi predmet ove zbirke čini novovjekovna igla tordiranoga tijela datirana u 16. st. Najnoviji nalazi pokazuju kontinuirani razvoj otoka Krka u okvirima kultura (kultura polja sa žarama) i naroda (Indoeuropljana, Liburna, Kelta, Rimljana) koji su obitavali prostore sjevernoga Jadrana ili su dolazili u doticaj s tadašnjim europskim modnim trendovima. [Klara Buršić-Matijašić i Robert Matijašić]

 

Katalog [.pdf]