Pravi trenutak za bodulsko turističko preispitivanje

novilist.hr, 21. listopada 2015.

 

U Velikoj vijećnici Grada Krka jučer je, u organizaciji otočne Turističke zajednice, održana još jedna u nizu radionica uklopljenih u postupak kreiranja Strategije razvoja turizma otoka Krka - srednjoročnog razvojnog dokumenta koji bi svjetlo dana, barem u svojoj radnoj verziji, trebao ugledati do konca ove godine.

Izrada tog za budućnost turizma otoka Krka prevažnog dokumenta, doznali smo jučer od Majde Šale, direktorice TZ-a otoka Krka, započela je nakon što je koncem lanjske godine Turističko vijeće donijelo odluku o pristupanju izradi Strategije koja bi na jednom mjestu napokon trebala objediniti i uskladiti niz sličnih dokumenata i planova koje su u tom smislu već izradile, ili ih upravo izrađuju, krčke jedinice lokalne samouprave i njihovi lokalni TZ-i.

 

Uključeni svi

 

U postupak izrade tog dokumenta uključeni su baš svi dionici turizma otoka Krka, od lokalnih TZ-a, svih općina i Grada Krka, do predstavnika hotelijera, voditelja kampova, turističkih agencija i iznajmljivača, kao i svih institucija koje na bilo koji način doprinose i sudjeluju u turističkim kretanjima otoka Krka - zaključila je Šale, dodajući da je slijedom provedenog javnog natječaja zahtjevan posao izrade tog dokumenta povjeren stručnjacima zagrebačkog Instituta za turizam.

Nakon što su proteklih mjeseci otočani na sličnim radionicama te unutar pojedinih radnih skupina već dobili prigodu iznijeti svoja viđenja krčke turističke sadašnjosti, sad ćemo se svi zajedno vođeni iskusnim stručnjacima početi okretati sagledavanju vanjskog okruženja, odnosno naših konkurenata, kao i relevantnih tržišnih trendova te njihovom uspoređivanju s onim što smo svi zajedno definirali postojećim stanjem turizma otoka Krka, istakla je Šale. Nakon definiranja i izrade otočne turističke strategije, ona će biti inkorporirana i u regionalni strateški turistički plan s čijom izradom kreće TZ Kvarnera.

 

Znakovi načetosti

 

Izrada Strategije turizma za razdoblje do 2020. godine u ovoj fazi njena nastajanja povjerena je dr. sc. Nevenu Ivandiću i dr. sc. Nedi Telišman-Košuta, stručnjacima Institua za turizam koji su jučer iznova s Krčanima pretresali sve njihove stavove i viđenja smjera kojim bi najturističkiji otok na Jadranu trebao krenuti u bližoj budućnosti.

Netko će postaviti pitanje treba li moćnoj, velikoj i prilično etabliranoj turističkoj sredini poput Krka, otoka na kojem je ove godine ostvareno rekordnih četiri milijuna noćenja, strateški dokument poput ovog, odnosno treba li uopće ovdje išta mijenjati, kad vam već ide tako dobro, upitala se na početku Telišman-Košuta.

Ovaj otok, unatoč svojoj turističkoj snazi i godišnjem generiranju više od 4 milijuna noćenja, ipak već polako obilježava i pomalo uniformna, rekla bih čak i »umorna« ponuda, odnosno proizvod koji ima prođu, ali i koji, pokazuju to naše analize i razgovori s otočanima, počinje pokazivati znakove načetosti. Također, svi smo svjesni prilika koje nam se nude i koje već postoje u okružju pa se postavlja pitanje zašto ih svi zajedno ne bismo iskoristili, i to upravo sad kad je Krk  nedvojbeno postao zrelom turističkom destinacijom, objašnjava predstavnica Instituta za turizam, držeći da je, što se Krčana tiče, sad pravo vrijeme za definiranje smjera kojim žele krenuti u godinama koje slijede.

 

Prednosti i mane

 

Dio onog što su dosad, u sklopu radionica »izrodili« otočani, ogleda se u definiranju snaga, ali i slabosti današnjeg turizma na Krku. U prvu kategoriju Krčani su uključili blizinu i dostupnost svog otoka emitivnim tržištima, infrastrukturnu opremljenost i ekološku orijentiranost, raznolikost atrakcija te razvijenost ljetne turističke ponude. U prilog im ide i izrazita lojalnost njihovih gostiju te iskustvo u bavljenju turizmom. U red slabosti idu konfliktnost gospodarskih orijentacija (industrija-turizam), zapuštenost ruralnog prostora, pojavnosti točkaste devastacije prostora, vidna opterećenost plažnog prostora, uniformnost turističke ponude, dominirajući obiteljski smještaj, masovna ugostiteljska ponuda te nepostojanje konkurentnog otočnog turističkog identiteta koji po snazi i prepoznatljivosti nadmašuju identiteti pojedinih destinacija poput grada Krka, Baške...

 

Ništa bez aktivnosti i projekata

 

Strategija sama po sebi ne rješava ništa. Ona je tek niz ideja do kojih su otočani došli sami, promišljajući svoju budućnost i ciljeve koje žele dostići. Mrtvo slovo na papiru u stvarnost će se pretočiti samo kroz aktivnosti i konkretne projekte na čijem će oživotvorenju idućih godina raditi svi koji sad sudjeluju u kreiranju ovog dokumenta, zaključila je Neda Telišman-Košuta. [Mladen Trinajstić]