U krčkoj Katedralnoj riznici otvorena izložba Dulčićeve košljunske boje

U krčkoj Katedralnoj riznici smještenoj u crkvi sv. Kvirina, 11. lipnja 2017., uz pjesmu Dječjeg zbora Kapljice i gitaristički nastup mladog Tomislava Franova, otvorena je, treću godinu zaredom, nova izložba, s time da ove ona nosi naziv Dulčićeve košljunske boje.

Program otvorenja, kojeg je moderiraro vlč. Anton Valković, krčki župnik, činila su dva zanimljiva  izlaganja, najprije ono mons. Zvonimira Seršića, voditelja Ureda za crkvenu umjetnost i kulturna dobra Biskupije Krk, a potom i fra Diega Deklića, gvardijana franjevačkog samostana na Košljunu. 

Predstavljajući ovogodišnji izložbeni projekt, mons. Seršić izrazio je zadovoljstvo što je u posljednje tri godine crkva sv. Kvirina prerasla u pravo poprište umjetničkih i kulturnih događanja gdje je, pored ostalih sadržaja, organizirano predstavljene vrijednih umjetnina poput krčke Djevice dojilje iz 16. stoljeća, relikvijara s moćima sv. Križa, osorske postaje križnog puta, restauriranog gotičkog križa iz Krčke katedrale s dvjema svetačkim figurama ili baroknog blaga katedrale i župnih crkava. Ove godine crkva sv. Kvirina kao Katedralna riznica dobila je i svoj logo, a u njoj, uz stalni postav kojeg čine dva kamena ulomka scholae cantorum iz 9. stoljeća, Frankopanska pala, inače djelo venecijanske radionice iz 1477. te Raspeti Krist s Marijom i Ivanom iz 1370. godine, izložbu tvore liturgijski predmeti iz 20. stoljeća, tragovi i uspomene na krčke biskupe i plod stvaranja u vremenu moderniteta i postkoncilskih promjena te križni put akademskog slikara Ive Dulčića kao središnja tema samog postava. Riječ je o ciklusu koji pozornost plijeni svojim ekspresionističkim izričajem i poznatom Dulčićevom paletom, a posuđen je iz crkve Navještenja Marijina na otočiću Košljunu gdje se nalazi još od 1961. godine. Naposljetku, mons. Seršić zahvalio se svima koji su svoje ideje, kreativnost i trud utkali u realizaciju ove izložbe, bilo da se radi o osmišljavanju vizualnog identiteta ili sakupljanju i postavljanju eksponata, poželjevši da ovaj postav pomogne otkriti tog zrelog slikara hrvatske moderne.

Fra Deklić okupljenima je prenio priču o tome na koji je način Dulčićev križni put uopće stigao na Košljun te kakve su u početku bile reakcije na to moderno umjetničko djelo. Naime, ciklus što ga je Dulčić naslikao 50-ih godina prošlog stoljeća, o. Vinko Fugošić, i sam akademski slikar, već je na početku prepoznao kao nešto vrijedno, smatrajući da ga franjevačka provincija svakako mora kupiti za neki od svojih samostana. Budući da je košljunski križni put već bio dotrajao, košljunski su se fratri odmah zauzeli da ovo Dulčićevo djelo dobije svoj dom upravo na njihovom otočiću. Modernistički pristup slikarstvu u početku je izazivao sumnju hoće li i u kojoj mjeri biti prihvaćen, no pozitivne reakcije posjetitelja crkve ubrzo su uklonile svaku zabrinutost. Dulčićev križni put stoga posve jasno demonstrira istančani ukus ondašnjih franjevaca, ali i želju da se, unatoč siromaštvu samostana, ne ostane bez ovog lijepog i vrijednog umjetničkog djela, zaključio je fra Deklić.

 

Plakat [.pdf]

 

Katedralna riznica smještena je u dvokatnoj romaničkoj sakralnoj građevini s kraja 12. stoljeće, i to, kao što je prethodno spomenuto, u gornjoj crkvi sv. Kvirina. Izložba Dulčićeve košljunske boje za sve zainteresirane posjetitelje ostaje otvorena tijekom čitavog ljeta, a postav je moguće razgledati od ponedjeljka do subote, između 09.30 i 13.30 sati.