U završnici projekta HERA otvorena novoobnovljena Austrijska kula

Frankopanski kaštel jedno je od brojnih zdanja koje je velikaška obitelj krčkih knezova Frankopana izgradila na području Primorsko-goranske županije. Kaštel su krčki knezovi gradili u nizu svojih naraštaja, od 12. do 15. stoljeća, a današnji oblik dobio je tijekom kasnoga srednjeg vijeka. Zdanje je spretno uklopljeno u rimske gradske zidine, a sastoji se od četiri kule, zidina i prostranog atrija s vodospremom u kojem su se sklanjali vojnici i građani u vrijeme opasnosti. 

Sredstvima Primorsko-goranske županije i Europske unije (IPA Program Jadranske prekogranične suradnje), u okviru projekta HERA - održivo turističko upravljanje kulturnom baštinom Jadrana, uređena je tzv. Austrijska kula, koja je takav naziv dobila jer je prvotno obnovljena u doba Austro-Ugarske. Kada je uklopljena u kaštel, preuzela je ulogu stražarnice, promatračnice i stambenoga dijela za vojskovođe, a ovom potonjom obnovom, odrađenom tijekom 2015. godine, bit će korištena u turističke svrhe, na način da je omogućen pristup krovnoj terasi s panoramskim pogledom, a u budućnosti i cjelovitoj šetnici obodom obrambenog zida. Na prvom i drugom katu kule postavljena je izložba replika srednjovjekovnog oružja, dok se prizemlje u idućoj fazi planira urediti kao jedan od interpretacijskih centara Kulturne rute Putevima Frankopana.

U okviru projekta obnove kule obavljeni su brojni građevinsko-obrtnički radovi, dok su u eksterijeru provedena opsežna arheološka istraživanja, za što je utrošeno oko 500.000,00 kn, od čega je 85% financirano sredstvima Europske unije, s time da je preostalih 15% osigurala Primorsko-goranska županija. Krčka biskupija kao vlasnik objekta, u pripremu potrebne dokumentacije uložila je 50.000,00 kn.

Frankopanski kaštel dio je Kulturne rute Putovima Frankopana, inspirirane ostavštinom slavne hrvatske obitelji Frankopan koja je od početka 12. pa sve do druge polovice 17. stoljeća na području Primorsko-goranske županije ostavila  brojna svjedočanstva svoga utjecaja i moći. Sam projekt Putovima Frankopana pokrenula je Primorsko-goranska županija s ciljem obnove i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine, u prvom redu kaštela te utvrđenih gradova i dvoraca Frankopana i Zrinskih. Kao nastavak razvoja održivog modela kulturnog turizma, on potiče vrednovanje, obnovu, očuvanje, zaštitu i inovativno interpretiranje sedamnaest frankopanskih kaštela i dvoraca (u Gradecu, Krku, Kraljevici, Grobniku, Trsatu, Bakru, Driveniku, Grižanama, Bribiru, Novom Vinodolskom, Hreljinu, Crikvenici, Ledenicama, Čabru, Severinu na Kupi, Brodu na Kupi i Staroj Sušici) te tri sakralna objekta (Franjevački samostan s crkvom Navještenja Marijina na Košljunu, Stari grad Zrinskih s crkvom sv. Nikole u Kraljevici i manastir Gomirje s crkvom Roždenija sv. Jovana Preteče).  

Novoobnovljenu Austrijsku kulu, u društvu krčkih knezova Frankopana, zajednički su otvorili mons. Zvonimir Seršić, predstojnik Ureda za crkvenu umjetnost i kulturna dobra Krčke biskupije, Valerij Jurešić, pročelnik Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije te Marko Boras Mandić, zamjenik župana Primorsko-goranske županije.

Grad Krk sebe predstavlja kao grad kulture, uvodi Seršić, a njegova tisućljetna povijest ostavila je tragove koji ga zaista karakteriziraju takvim. Ovaj grad bogat je poviješću i vrijednim kulturnim znamenitostima, a u profilaciji i formiranju takvog Krka nezaobilaznu ulogu odigrala je i Crkva. Krk je stoljećima središte crkvene uprave, pa su tako i krčki biskupi, svaki u svome povijesnom vremenu i okolnostima, doprinosili tome. Crkva to čini i danas, pa tako, koliko god je to moguće, obnavlja i valorizira, prije svega sakralne objekte. Znamo, u Krku žive i djeluju redovničke zajednice koje su povjerene brizi za svoja zdanja i kulturnu baštinu, a tu je i biskup koji preko svojih službenih institucija također nastoji oko brige za kulturna dobra, posebice za stolnu crkvu - Krčku katedralu. Krčka biskupija, nastavlja Seršić, već godinama ima Povjerenstvo za crkvenu umjetnost, a ono je pred nekoliko godina preraslo u Ured za crkvenu umjetnost i kulturna dobra koji je svakodnevno aktivan. Zatim, valja priznati, kako nije bilo katedralnog župnika koji u svoj redoviti rad nije uključivao i brigu oko obnove i uređenja Katedrale, ostalih crkava i kulturnih dobara, uopće, jer to je jedan trajni proces u kojeg se mi zdušno dajemo. Godine 2009. mons. Antun Toljanić povjerio je vođenje krčkog kaštela Tomislavu Škvorcu, a otad se ovo zdanje sve više valorizira; ljeti je tako otvoreno za posjetitelje, dok se zimi ondje provode arheološka istraživanja. Iskreno se naposljetku zahvaljujem svima koji se oko toga trude, zaključuje Seršić, onima koji su imali viziju i hrabrosti započeti s nečim novim i originalnim, ali i svjetovnim vlastima i državnim institucijama na suradnji i ulaganju financijskih sredstava.

Ovog današnjeg skupa sigurno ne bi bilo, ističe Jurešić, da Krčka biskupija nije pripremila potrebnu dokumentaciju i tako omogućila da se s rekonstrukcijom Austrijske kule, posredstvom IPA Programa Jadranske prekogranične suradnje, u sklopu projekta HERA, aplicira za sredstva iz europskih fondova. Pored Primorsko-goranske županije u tom projektu kojem je cilj održivo upravljanje kulturnom baštinom Jadrana, sudjeluje još 17 partnera iz osam zemalja, s time da se nakon trogodišnje aktivnosti (2013. - 2016.), on polako bliži svome kraju. Upravo u Krčkoj biskupiji, priznaje Jurešić, našli smo idealnog partnera, a takve suradnike tražimo i nadalje sa zadaćom da ih međusobno povežemo bilo da je riječ o konzervatorima, lokalnim udrugama ili pak školama, jer tu bogatu paletu različitih aktivnosti i sektora treba dovesti u sretan odnos s gospodarstvom i stvaranjem brendiranih proizvoda povezanih s našom srednjovjekovnom povijesti. Na taj način trebali bismo isporučiti paket koji prvenstveno služi nama, i to tijekom čitave godine, kako bi se ovdje bolje osjećali i bolje razumjeli prostor u kojem živimo, nakon čega ćemo sigurno postati atraktivni i nekom drugom tko ovdje dođe sa željom da uči o tome na koji se način ovdje nosimo sa životnim izazovima i kakva je naposljetku priča ovog kraja. O tome govori projekt Kulturne rute Putevima Frankopana, koji od otvaranja posjetiteljskog centra u dvorcu Nova Kraljevica u Kraljevici, 18. studenog, ima kontinuirani život, završava Jurešić.